DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Iznimku od oplodne sječe čine neke šume bukve u Zumberačkoj gori i šume bukve i jele u nekim planinama, u kojima se vodi preborna sječa. Glavni planinski kompleksi ove oblasti prirodno su podijelili navedene zajednice ove druge skupine na 13 područja. Tako su obzirom na geografski položaj izlučena ove područja: diljsko (V), psunjsko (VI), papučko (VII), moslavačko (VIII, bilogorsko (IX), kalničko (X), ivančićko (XI), zagrebačko (XII), žumberačko (XIII), vukomeričko (XIV), zrinsko (XV), petrovgorsko (XVI), perjasičko (XVII). Položaj i veličina područja vide se iz priloga 3 i 4. Kod područja ove oblasti je važno i značajno, da svako od navedenih 17 područja — osim jednog —- čini dobro zaokruženu geografsku cjelinu. Jedino perjasičko područje je kao prelazni prostor izrazitije sa geomorfološkog nego geografskog stanovišta. Ovo uspjelo geografsko zaokruženje je razlog, što područja nisu izlučena po mjesnim povijesnim jedinicama: Hrv. Zagorje, Banija, Kordun i dr. I kod ovih područja postoje svi uslovi za izravnanje sječivog prihoda. Područje u oblasti prebornih šuma. Obzirom na fitocenološke prilike i način gospodarenja i u ovoj oblasti se uočuju dvije skupine šuma: visoke šume bukve i jele sa prebornom sječom i degradirane šume kitnjaka — običnog graba te medunca — crnog graba sa raznim meliorativnim sječama. Prema ovom izgleda, -da bi se ovdje mogla izlučiti dva područja. No ona bi bila odveć velika i sa posve neprirodnim granicama. Zato se i ovdje morao uzeti u obzir gospodarski položaj. Glavni planinski masivi ove oblasti, koji su u terenu jasno razgraničeni, podijelili su oblast na 7 područja: risnjačko (I), velikokapelsko (II), malokapelsko (III), sjevernovelebitsko (IV), južnovelebitsko (V), ličkoplješivičko (VI), Ličko Sredogorje (VII). Položaj i veličina područja vide se iz priloga 3 i 4. I u ovoj oblasti svako područje čini dobro zaokruženu geografsku cjelinu. Iz tog se razloga i ovdje nisu područja mogla izlučiti po mjesnim povijesnim jedinicama. Ovdje se ističe izostavljanje povijesne jedinice Gorski Kotar. Gorski Kotar ide do Bjelolasice, najvišeg vrha vrlo izrazitog masiva Velika Kapela, pa zaprema skoro V4 tog masiva. Da se Gorski Kotar sa svojim prostorom izlučio u područje, rastrgao bi lijepo zaokruženi masiv Velike Kapele, i posebno područje Velika Kapela postalo bi besmisleno. A da se Gorski Kotar izlučio u područje bez dijela prostora u V. Kapeli, povijesna jedinica Gorski Kotar bila bi rastrgana. Zato je prevagnuo geografski kriterij. U svim područjima ove oblasti, osim u Ličkom Sredogorju, može se provesti izravnanje sječivog prihoda, ako se današnje sastojine ne budu iskorišćavale odveć intenzivno. U području Ličkog Sredogorja nema toga izravnanja, ali se za ovo područje imadu propisati opće smjernice za melio rativne zahvate, kojima će se postepeno normalizirati poremećeno stanje u ovim sastojinama. Područja u oblasti primorskih šuma. Glavnu ulogu kod podjele ove oblasti na područja imale su fitocenološke prilike, a zatim geografski polo žaj. Te fitocenološke prilike dijele i ovu oblast na dvije skupine: zimzelene — sredozemne i listopadne — polusredozemne šume. Radi nekih očitih razlika kod zajednica zimzelene skupine kao i njihovog izrazitog geograf |