DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 32 <-- 32 --> PDF |
IV. Šumsko-gospodarsko područje južno - dalmatinskih zimzelenih šuma 86.825.00 „ V. „ ,, „ sjevernođalmatinskih listopadnih šuma 182.430.00 „ VI. „ ,, „ srednjedalmatinskih listopadnih šuma 220.053.00 „ VII. „ ,, „ južno - dalmatinskih listopadnih šuma 86.540.00 „ Svega : 693.857.45 ha Ukupna površina oblasti A + B + C 1,875.530.63 ha JEDNA BRZA METODA ZA UTVRĐIVANJE PRIRASTA Dr. Dušan Klepac (Zagreb) Uvod Između različitih metoda za utvrđivanje prirasta najveću prednost imaju jednostavne i brze metode. Ali ne treba zaboraviti, da su najbrže i najjednostavnije metode u većini slučajeva najmanje točne. Stoga je teško naći jednu metodu, koja bi istovremeno zadovoljila sve zahtjeve — da daje precizne rezultate o prirastu, da bude jednostavna, brza i jeftina. Pa ipak šumarska nauka nastoji zadovoljiti te zahtjeve kolikogod je to moguće. Imajući to pred očima, pokušao sam metode za utvrđivanje prirasta pojednostavniti i učiniti ih još pristupačnijima našoj šumarskoj praksi. Ideja Dosadašnja istraživanja u prebornim jelovim šumama (4) su nam pokazala, da se volumni prirast srednjeg stabla u pojedinim debljinskim stepenima može izraziti jednadžbom pravca: y = a + b x (1) (y) označava godišnji volumni prirast stabla; (x) je prsni promjer; (a) i (b) su parametri. Prema tome, čini se, da ne bi trebalo mjeriti prirast u svim debljinskim stepenima; ne bi trebalo Presslerovim svrdlom bušiti stabla u svim debljinskim stepenima kako smo to dosad činili.. Izgleda, da bi bilo do 1 Na to sam pomišljao još pred 5 godina, kad sam u »Glasniku za šumske pokuse« br. 11 na str. 233 napisao ovo: ... »tok prosječnog godišnjeg prirasta srednjeg jelova stabla u pojedinim debljinskim stepenima ima u »Kunjačkom Vrhu« oblik pravca. Za pokusnu p!ohu »Tuški Laz« krivulja prosječnog godišnjeg prirasta srednjeg stabla za jelu ima također oblik pravca, ali samo do onog debljinskog stepena, u kojem kulminira deblünski prirast. Ustanovimo li kod narednih istraživanja ponovno tu istu činjenicu u drugim sastojinama, onda ćemo metodu za određivanje prirasta moći mnogopojednostavniti.« . .. |