DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 4 <-- 4 --> PDF |
PROSTORNO UREĐENJE SUMA NR HRVATSKE Ing. Ivan Smilaj: Uvod U cilju izgradnje novog društvenog poretka FNR Jugoslavija je izvlastila veliki privatni šumski posjed, pa je taj posjed kao i državne šume te imovinu krajiških imovnih općina i zemljišnih zajednica proglasila općenarodnom društvenom imovinom. Do tog agrarnopolitičkog zahvata gospodarilo se u šumama prema interesima svakog pojedinog vlasnika, neovisno o šumama ostalih vlasnika ili cijele države, dok se odsada u šumama općenarodne imovine ima gospodariti samo u interesu društvene zajednice. Taj interes je sadržan u propisu zakona o šumama, saveznom i republičkom, da se sa šumama ima upravljati i gospodariti po načelu potrajnosti prihoda u cilju osiguranja najnužnije društvene potrebe u drvetu. Prema uputstvima za uređivanje državnih šuma iz 1931. regulator za potrajnost prihoda kod jednodobnih šuma je površina, a kod prebornih prirast. To znači, da je potrajnost prihoda kod prvih šuma osigurana, kada je sječna površina razdoblja jednaka normalnoj površini dobnog razreda odabrane ophodnje, a kod drugih, kada je sječivi prihod jednak prirastu. Kako je svaki vlasnik gospodario na svoj način, a veliki privatni vlasnici u većini nisu ni vodili potraj no gospodarenje, to je tokom vremena kod jednodobnih šuma nastao veliki nerazmjer dobnih razreda, a kod prebornih se jedan dio previše iskorišćivao, dok su neotvorene šume ostale neiskorištene. U vezi s tim praksa uređivanja šuma je pokazala, da se u većini slučajeva u okviru klasične gospodarske jedinice bilo jednodobnih bilo prebornih šuma ne može postići potrajnost prihoda bez osjetljivih gospodarskih žrtava. Radi ovog naslijeđenog nerazmjera dobnih razreda i neravnomjernog iskorišćavanja uloga šuma u novim društvenim odnosima je ultimativno tražila, da se odrede veće površine, u kojima će se bez gospodarskih žrtava, a uz sastojinsko gospodarenje, moći osigurati potrajnost i time pristupiti normalizaciji šumske proizvodnje. Opća uputstva za uređivanje šuma iz 1948. predviđaju za tu svrhu stvaranje većih jedinica: šumskoprivrednih područja i šumskoprivrednih oblasti. Po ovim uputstvima imaju se područja izlučiti tako, da udovoljavaju ovim dvjema zahtjevima: 1. da se stvore najpovoljniji uslovi za trajno podmirenje lokalnih potreba na drvetu i ostalim šumskim proizvodima, 2. da se unutar područja vrši u pravilu stvarno izravnanje sječivog prihoda. Po istim uputstvima oblast zahvaća više područja, koja predstavljaju jednu geografsku i gospodarsku cjelinu. Izravnanje sječivog prihoda može se, izuzetno, vršiti i u okviru oblasti, ako se to ne može izvršiti unutar područja. * Ovaj je članak primljen dok je ing. Smilaj bio na životu, i predstavlja njegov posljednji pismeni rad (op. ur.) |