DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 4     <-- 4 -->        PDF

PROSTORNO UREĐENJE SUMA NR HRVATSKE


Ing. Ivan Smilaj:


Uvod


U cilju izgradnje novog društvenog poretka FNR Jugoslavija je izvlastila
veliki privatni šumski posjed, pa je taj posjed kao i državne šume te
imovinu krajiških imovnih općina i zemljišnih zajednica proglasila općenarodnom
društvenom imovinom. Do tog agrarnopolitičkog zahvata gospodarilo
se u šumama prema interesima svakog pojedinog vlasnika, neovisno


o šumama ostalih vlasnika ili cijele države, dok se odsada u šumama općenarodne
imovine ima gospodariti samo u interesu društvene zajednice. Taj
interes je sadržan u propisu zakona o šumama, saveznom i republičkom,
da se sa šumama ima upravljati i gospodariti po načelu potrajnosti prihoda
u cilju osiguranja najnužnije društvene potrebe u drvetu.
Prema uputstvima za uređivanje državnih šuma iz 1931. regulator za
potrajnost prihoda kod jednodobnih šuma je površina, a kod prebornih
prirast. To znači, da je potrajnost prihoda kod prvih šuma osigurana, kada
je sječna površina razdoblja jednaka normalnoj površini dobnog razreda
odabrane ophodnje, a kod drugih, kada je sječivi prihod jednak prirastu.
Kako je svaki vlasnik gospodario na svoj način, a veliki privatni vlasnici u
većini nisu ni vodili potraj no gospodarenje, to je tokom vremena kod jednodobnih
šuma nastao veliki nerazmjer dobnih razreda, a kod prebornih
se jedan dio previše iskorišćivao, dok su neotvorene šume ostale neiskorištene.
U vezi s tim praksa uređivanja šuma je pokazala, da se u većini slučajeva
u okviru klasične gospodarske jedinice bilo jednodobnih bilo prebornih
šuma ne može postići potrajnost prihoda bez osjetljivih gospodarskih
žrtava.


Radi ovog naslijeđenog nerazmjera dobnih razreda i neravnomjernog
iskorišćavanja uloga šuma u novim društvenim odnosima je ultimativno
tražila, da se odrede veće površine, u kojima će se bez gospodarskih žrtava,
a uz sastojinsko gospodarenje, moći osigurati potrajnost i time pristupiti
normalizaciji šumske proizvodnje. Opća uputstva za uređivanje šuma iz
1948. predviđaju za tu svrhu stvaranje većih jedinica: šumskoprivrednih
područja i šumskoprivrednih oblasti. Po ovim uputstvima imaju se područja
izlučiti tako, da udovoljavaju ovim dvjema zahtjevima: 1. da se
stvore najpovoljniji uslovi za trajno podmirenje lokalnih potreba na drvetu
i ostalim šumskim proizvodima, 2. da se unutar područja vrši u pravilu
stvarno izravnanje sječivog prihoda. Po istim uputstvima oblast zahvaća
više područja, koja predstavljaju jednu geografsku i gospodarsku cjelinu.
Izravnanje sječivog prihoda može se, izuzetno, vršiti i u okviru oblasti,
ako se to ne može izvršiti unutar područja.


* Ovaj je članak primljen dok je ing. Smilaj bio na životu, i predstavlja njegov
posljednji pismeni rad (op. ur.)