DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 28     <-- 28 -->        PDF

XVII. Šumsko-gospodarsko područje Perjasićka gora
1. Š. g. j. Ozalj-Netretić 735.24
2. „ Zadobarje 139.93
3. „ Kozjača 725.78
4. „ Generalski stol 2.941.61
5. „ Međuvođe 1.629.58
6. „ Periasička kosa 1.693.22
7. „ Bosiljevo 348.37
8. „ Skradska gora-Dubrave 1.846.47
9. „ Romanska dubrava 743.12
10. „ Puharice-Debela glava 1.306.70
11. „ Kremenita glavica . . . 707.43
1"?,. „ Z^erinjak-Broćanska kosa ´-.-.´ .: 9^9.00
13. „ Mašvina 66100
14. „ Lipovača .. . 6*4 00
Ukupno: 15.054.50


ŠUMAR


I. Pod´-a-"4" 35 gosp. jedinica 65 070.43 ha
II. Podunavje 11 16.60183 „
III. Po~avie 59 151.740.05 „
IV. Pokupie 7 12.558.16 „
Nizinske šume 112 245.973.47 „


V. Dilj gora 13 gosp. jedinica 39.346.05 ha
VI. Psunj gora 15 55.205 62 „
VII. Papuk gora 36 107.457.82 „
VIII. Moslavačka gora . .. . 13 30.569."6 „
IX. Bilo gora 25 63.18392 „
X. Kamik gora 11 17.382.02 „
XI. Ivančica gora 14 12.514.75 „
XII. Zagrebačka gora ... . 10 11.636 00 „
XIII. Zumbcračka go a .. . . 7 19.776 06 „
XIV. Vukomeričke gorice . . 6 13.443 97 „
XV. Zrin;: ska gora 11 49.410.17 „
XVI. Petrova gora 18 35.982.80 „
XVII. Perjasička gora ... . 14 15.05150 „
Brdske i prigorske šume . 193 473.933.94 ha


SVEUKUPNO ... . 305 719.882.41 ha


B. SUMSKO-GOSPODARSKA OBLAST PREBORNIH ŠUMA
I. Sumsko-gospodarsko područje Risnjak
1. Š. g. j. Suho 5.223.44
2. „ Čabarska polica-Smrekova draga 3.703.98
3. „ Milanov vrh-Crni laži . . . 5.11 /.38
4. „ Smrekovac 4/1.16
5. „ Oštri vrh 599.03
6. „ Sušica 1.154.31
7. ., Lividraga-Vršice-Lazac 7.243.53
8. „ Platak 3.241.13
9. „ Jelenje-Velo 1.519.00
10. „ Suha Rječina 765 65
11. „ Nacionalni park Risnjak 3.038.32
12. „ Crni lug 3.234.07
270




ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 29     <-- 29 -->        PDF

Oštrac 1.56137
Špi čunakGolubinjak .
Brloško-RogoznoSungerski lugDelnice
752.30
47.83
2.339.05
1.333.43
3.872.54
Brod 3.463.40
Zalesina 2.388.90
ČedanjZavršjeSkrad
. 1.309.40
2.209,87
2.168.46
Rudač-Miletka 1.601 92
Dobra 799.23
Lovnik-Litorić 2.744.75
Umoli 379.13
Ukupno : 62.401.57
II. Sumsko-gospodarsko područje Velika Kapela
Kal-Treskavac 3.615.03
Viševica 1.191.11
Kobilj ak-BitorajŠiroka dragaBjelolasicaVišnjevica-Sušički vrhRavna goraG´uhe drage-CarapineCrna kosa
drage
2.407.40
3.533.23
4.396.54
2.023 33
4.256.54
2.04^ 70
1.627.48
Cetin i:?34.50
Bukovača-Veuki vrh 2.703.89
KrpeljZagorska kosaKlek-JosipovacSmolnik-ôomi´-ska kosa
3 603.36
2.599.55
3.460.24
2.679.24
Dumanić-Ježevitar 1.76T63
Jasenak ´.... . 6.328.00
Troibukve-CrnaVeliki Smolnik
draga *. 4.263.23
2..«P ^0
Račičko B;´n 2.055.60
Jasenovo Bilo 9 ´0.34
Duliba , 2.151.27
Vidina gredaVi´čiak
1.647.14
1.185.73
Miškovica 3.860 65
Javorov vrh-Stubica 3.519 09
Pi+orai 2.743.73
Mala Javornica 2.278.87
Oni v-h 4.831.22
Piščetak 2 66159
Ali ovica 3.130.43
Veljun 300.00
Ukupno : 87.622.21
III. Sumsko-gospodarsko područje Mala Kapela
SkDmnica 1.461.71
Golosmreke-JelavljeStajnička KapelaMakovnik
2.285.59
3.45 \03
3 900.87
Krasnica 4.379.05
271




ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 30     <-- 30 -->        PDF

6. Š.g.j.
7. „
8. „
9. „
10. „
11. „
12. „
13. „
14. „
15. „
16. „
17. „
18. „
19. „
20. „
21. „
22. „
23. „
24. „
Hum
Babina gora-Brezovica
Knaja
Pištenik
Pištenica
Bršljanovica
Titra-Javornik
Lisac-Staparuša
Krekovača-Vrbovice
Kompoljski vrh
Smolčić uvala
Komarnica
Krivi javor
Kriva draga-Baćinovac
Bijeli vrh-Dolac
Godača-Veliki kotao
Mrsinj-Sijanova kosa
Nacionalni park »Plitvička Jezera«
Arapov dolUkupno :
.
2.986.94
2.495.18
1.998.61
2.198.45
2.644.78
3.622.12
2.885.08
2.142.62
3.252.35
1.626.90
2.188.13
2.754.71
5.763.72
3.004.94
3.370.89
2.354.84
5.320.59
13.567.56
365.89
80.063.55
1. S.g.j.
2. „
3. „
4. „
5. „
6. „
7. „
8. „
9. „
10. „
11. „
12. „
13. „
14. „
15. „
16. „
17. „
18. „
19. „
20. „
21. „
22. „
23. „
24. „
IV. Sumsko-gospodarsko područje
Senjska duliba
Senjsko Bilo
Jelovac-Knežev vrh
Zavižan-Apatišan-Greda
Alan-Cipela
Crni vrh-Begovača
Satorina-Mirovo
Stirovača
Dabri-Laktin vrh
Crna duliba-Metla
Jadovno-Jazbine
Crne grede
Podeška kosa-Bijele grede
Ostrovica
Kisovac-Grabovača
Bovan-Jelar
Konjska draga-Begovača
Oštrac
Kalčić vrh-Obljaj
Crno jezero-Marković rudine
Rastovka-Kuterevska kosa
Svilaruša-Kalčevac
Grabar-Brušljan
Sjevernovelebitske borove kulture
Sjev. Velebit
Ukupno :
´ . .
1.084.85
3.095.75
3.912.95
9.843.63
1.575.00
4.756.67
2.973.00
2.469.22
7.193.41
2.172.00
6.498.59
2.378.42
3.675.00
5.459.11
2.903.00
2.217.57
5.600.20
2.270.61
5.633.45
5.224.87
2.794.21
1.058.07
2.356.00
246.20
87.391.78
1. Š. g. j .2. „
3. „
4. „
5. „
6. „
7. „
8. „
9. „
V. Sumsko-gospodarsko
Ramino korito-Sugarska duliba
Goli vrh
Šarić duplje-Javornik
Visočica-Razbojna draga
Šedrvan-Bukova glava
Bogunice-Gola glava
Medačka staza
Malovan-Dušice
Sveto brdo-Crveni potoci
područje Juz. Velebit
3.864.39
2.507.97
6.243.83
3.758.35
844.12
2.508.50
3.242.07
2.773.93
4.042.85
272




ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 27     <-- 27 -->        PDF

XIII. Sumsko-gospodarsko
Zumberak-Gora
Zumberak-Blaževo brdo
Kordina gora-Jazbine
Žumberak-Novoselska gora
Kal-Javorac
Plješivica
Jastrebarske prigorske šume


XIV. Sumsko-gospodarsko
Gračec-Lučelnica
Vukomeričke gorice
Pešćenica-Cerje
Letovanički lug
Kljuka
Pokupske šume


XV. Sumsko-gospodarsko
Pogledić-BiljegVučjak-TešnjakKotar-Stari gajNaretakŠamaricaPetrinjčicaJavornik-Zrinjska brdaČorkovača-KarlicePopov gajProlom-KobiljakOrlova


XVI. Sumsko-gospodarsko
StrekovacVeliko brdo .
Medveđak-Ivošević gajTrepčaCrna dragaKozaracPokule-PećineToplička kosaMokro poljePetrova goraLoskunjaDebela kosa-MarkovacCrno osovje — V. LisacGlinica-OtmićRepušnjak-Duga kosaStrmačka


Gredar-BegovacKomesarska kosa-Trnovi


područje Zumberačka gora
1.845.30
2.225.66
5.114.26
4.954.76
2.162.66
1.746.50
1.726.92
Ukupno : 19.776.06
područje Vukomeričke gorice
943.85
2.941.20
3.573.20
1.496.60
1.813.72
2.675.40
Ukupno : 13.443.97
područje Zrinjska gora
351.99
3.432.38
3.458.62
1.571.73
7.914.61
4.059.37
9.374.53
9.646.26
3.131.94
4.601.86
1.866.86
Ukupno : 49.410.17
područje Petrova gora
261.48
2.665.75
2.725.89
2.119.55
2.619.24
1.881.57
2.383.30
404.35
2.665.76
10.383.41
1.016.61
961.69
1.064.87
1.255.69
700.87
928.35
1.140.05
732.37
Ukupno : 35.982.80
269




ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 26     <-- 26 -->        PDF

Bolč-Zabljački lugKreševine-DabravineJasenova-Dugački gajDugačka-Bačkovica-BilogoraKovačica-KosjerovicaPopadija-BilogoraPitomačka BilogoraVirovitičke prigorske šumeSuhopoljske prigorske šumeBukvik-BilogoraObrovi-BilogoraZdenački gaj


X. Sumsko-gospodarsko
Varaždin brijeg


Kalnik 1


Lijepa gorica


Medenjak-Orsagovica


Dugačko brdo


Polum-Bjeljevine


Kolačka


Kalnik II


Kalnik III


Križevačke šume


Globočec


XI. Sumsko-gospodarsko
Limbuš-Novi DvoriPregrada-KlarijecTrnovecStrahinjšćicaMaceljTrakošćanRavna goraSjeverna IvančicaLepoglavaPlitvicaVinicaŽeljeznicaJužna IvančicaZlatarske prigorske šume


XII. Sumsko-gospodarsko
Stubičke podgorske šume


GoraBistranska goraMedvedgraske šumeSljemeMarkuševačka goraDuboki jarak-PodgorščicaPrezid-KladeščicaZelinske prigorske šumePustike-Zivice


2.325.48
854.56
2.346.10
4.961.06
2.291.77
3.982.57
2.627.85
7.166.87
4.423.49
4.861.26
2.405.20
2.181.03
Ukupno : 66.183.92
područje Kalnik
1.546.27
2.362.53
1.160.75
2.113.73
2.078.30
2.317.37
1.215.48
2.269.74
516.56
910.88
836.41
Ukupno : 17.328.02
područje Ivančica
452.37
598.09
173.32
728.29
2.964.84
997.47
1.039.59
769.49
368.05
308.00
557.77
812.29
2.096.06
649.12
Ukupno : 12.514.75
područje Zagrebačke gore
1.010.96
1.672.86
792.24
1.378.81
1.921.24
2.094.32
1.211.74
745.54
361.85
446.44
Ukupno : 11.636.00




ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 25     <-- 25 -->        PDF

Pakračka goraKamenske šume
3.191.73
1.035.64
Zapadni PapukDjedovica-TrešnjevicaJovanovica
9.912.35
2.639.69
1.553.50
Medvedak-Kusac 1.96.3.28
Jovac-Slana voda 1.894.11
Kupres-Slana vođaSlatinske prigorske šumeGaj-KotlinaSekulinačka planinaDreaovačka planinaPušinska planinaPištanske prigorske šumeKokočačka plan´naOrahovačka planinaDuzlučka planinaJužni PapukPoljanačke šumeUgaračke šumeJakšičke šume
2.935.50
5.227.07
2.72691
3.427.86
2.977.21
2.933.87
1.476.38
1.766.37
2.934 64
1.935.88
6.801.86
1.435.47
1.303.9t
710.55
Cigleničke šumeJužna KrndijaKrndija gazijskaKrndija seonskaKrndija našička
1.335.19
8.767.65
4.006 53
2.761.12
5.073.81
Ukupno : 107.45 ,´.82
VIII. Sumsko-gospodarsko područje Moslavačka gora
Marča 1.997.71
Pijesak-Rastov potokMartinska-Drljež-IvanskaSrednje brdoŠimljanka-GradinaTrupinski-Pašijanski gajZobikovac-Petkovača
A 1.193.52
2.477.43
840.95
2.165.03
1.128.19
1.059.67
Ilovski lug-MeđuvođeDišnica-Dumani
1.403.96
1.091.97
Garjevica AGarjevica BKutinske prigorske šumePopovačke prigorske šume
10.376: 6
4.071.38
2.243.42
504.74
Ukupno : 30.539.L6
IX. Sumsko-gospodarsko područje Bilogora
Bukovac . . . . _
Novakuša-Jazmak-Šikava
1.560.09
2.811.51
Kosturač 1.493:78
Buk-Drobna 1.673.48
Plavo-Mesarica : 2.729.51
Novigradska planinaRavnice
2.857.62
598.41
Sječa-TrkljeĐurđevačka-VirovskaZakletište
planina
1.283.95
2.793.12
2.945.48
Bilo 3.917.06
Kovačevac 663.55
Bedenik 430.12
267




ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 24     <-- 24 -->        PDF

1. S.g.j.
2. „
3. „
4. „
5. „
6. „
7. „
1. S.g.j.
2. „
3. „
4. „
5. „
ff. „
7. „
8. „
S. „
10. „
11. „
12. „
13. „
1. S.g.j.
2. „
3. „
4. „
5. „
6. „
7. „
8. „
9. „
10. „
11. „
12. „
13. „
14. „
15. „
1. S.g.j.
2. „
3. „
4. „
5. „
6. „
7. „
a. „
9. „
I0. „


IV. Sumsko-gospodarsko područje Pokupje
Duga lazina-Brezje
Draganički lug
Jastrebarski lugovi
Pisarovinski lugovi
Rečički lugovi
Domočaj lug-Kovačevački lug
Pojatno-Turanski lug .
214.07
3.413.38
2.63 i.64
1.833.16
3.161.94
635.42
644.55
Ukupno : 12.558.16
V. Sumsko-gospodarsko područje Dilj gora
Stupničko brdo-Cerje
Mlada Vodica-Pusvice
Južni Dilj A
Dolca
3.163.03
1.9,0.73
4.779.06
833.33
Južni Dilj B
Kujnjak-Mačkovac-Rakovac
Sjeverni Dilj B
Sjeverni Dilj A
Breznica


2.029.53
3.796.67
3.699.28
7.476.88
3.050.43
Vuka 4.190.26
Gajevi
Đakovački lugovi
Durgutovica
891.30
2.795.53
659.97
Ukupno : 39.346.05
VI. Sumsko-gospodarsko područje Psunj
Jamaričko brdo 1.909.49
Blatuško brdo 2.591.56
Novsko brdo . 6.289.76
Okučanska brda 2.251 18
Zapadni Psunj
Sjeverni Psunj
Javornica
´ 5.577.31
6.610.98
2.563.88
Istočni Psunj
Dcževačke šume
´ 1.889.18
82f.54
Južni Psunj
Gradiška brda
6.451.75
2.747.48
Južna Babja gora
Briknjevaea-Ježevik
Požeška gora
Sjeverna Babja gora
6.223.69
903.50
4.319.75
4.046.66
Ukupno : 55.205.62
VII. Sumsko-gospodarsko područje Papuk
Lugovi
Miletina rijeka-Krndija
Uljaničke šume
Brestovačke šume
,
1.482.12
2.057.23
705.10
484.21
Daruvarske šume . 1.131.27
Končan´čke šume 918.47
Bastajske šume
Krivaja-Klisa
Vrani kamen
977.81
667.84
7.115.80
Javornik 9.127.23




ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 23     <-- 23 -->        PDF

III. Sumsko-gospodarsko područje Posavje
1. S. g. j . Jezdovac-Lučko 561.60
1.538.92
891.00
4.536.99
4.212.08
1.047.64
2.718.24
1.866.63
675.09
9.929.72
2.337.03
1.865.16
1.012.40
É 1.150.43
4.354.32
1.859.72
4.969.37
993.40
2.211.39
1.779.43
2.788.09
415.00
3.382.87
5.560.57
892.16
1.686.41
3.690.64
7.375.56
2.114.44
1.506.11
1.364.02
3.773.80
2.239.42
992.71
1.250.79
1.571.09
1.848.56
2.069.16
2.949.88
1.202.18
1.659.15
1.950.03
1.169.14
3.136.35
1.171.60
1.687.46
721.12
1.703.92
6.868.43
2.073.33
2.147.46
9.449.58
1.352.27
7.259.34
1.569.85
1.441.09
3.452.54
2.234.55
1.508.82
Ukupno : 151.740.05


2. „ Stupnički lug
3. „ Obreški lug :
4. ,, Šiljakovačka dubrava
5. „ Turopoljski lug
6. „ Savski vrbaci
7. „ Kalje
8. „ Belčića gaj
9. „ Petrinjski lug-Piškornjač
10. „ Dubičke posavske šume
11. „ Crnovčak
12. „ Cret-Varoški lug
13. „ Glogovnica
14. „ Cerinski-Komuševački lug
15. „ Česma
16. „ Jantaci
17. „ Žutica
18. „ Lipovica
19. „ Popovačke nizinske šume
20. „ Kutinske nizinske šume
21. „ Brezovica
22. „ Leklan
23. „ Lonja
24. „ Lipovljanske posavske šume
25. „ Certak-Lugovi
26. „ Zabarski bok
27. „ Trstika
28. „ Grede-Kamare
29. „ Međustrugovi
30. „ Ljeskovača
31. „ Prašnik
32. „ Podložje-Ključevi
33. „ Radinje
34. „ Mrsunjski lug-Migalovci
35. „ Ili janska-Jela
36. „ Glovac-Renovica
37. „ Trstenik
38. „ Muško Ostrvo
39. „ Merolino
40. „ Orljak
41. „ Banovdol
42. „ Rastovica-Zapadna
43. „ Ceranski lugovi
44. „ Kunjevci
45. „ Vrapčana
46. „ Ade
47. „ Ripača
48. „ Cunjevci
49. „ Županja A
50. „ Županja B
51. „ Drenovački lugovi
52. „ Vrbanja A
53. „ Vrbanja B
54. „ Otok A
55. „ Otok B
56. „ Dubovica
57. „ Lipovac
58. „ Strošinci
59. „ Gunjanski lugovi
Kusara




ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 22     <-- 22 -->        PDF

PODJELA OPĆENARODNIH SUMA NA SUM. GOSPOD. JEDINICE


A. SUMSKO-GOSPODARSKA OBLAST JEDNODOBNIH SUMA
I. Šumsko-gospodarsko područje Podravje
1. S. g. j. Gornje Međimurje 630.55
2. „ Donje Međimurje 2.062.36
3. „ Varaždinske podravske šume 2.349.09
4. „ Zelendvor 217.51
5. ,, Ludbreške podravske šume 745.10
6. „ Križančija .´ 171.90
7. „ Legradske podravske šume 235.60
8. „ Gobajeva greda 1.709.22
9. „ Repaš 3.200.83
10. „ Širine-Preložnički berek-Lepa greda 2.900.16
11. „ Đurđevački pijesci 403.10
12. „ Kupinje-Crni jarci 1.364.05
13. „ Storgina greda-Dubovnik - 2.082.24
14. „ Limbuš ´ 299.74
15. „ Banovdol-Duretina 920.62
16. „ Virovitičke nizinske šume 430.45
17. „ Virovitičke podravske šume 160.57
18. „ Suhopoljske nizinske šume 937.40
19. „ Slatinske podravske šume 778.65
20. „ Slatinske nizinske šume . 3.413.92
21. „ Obradovačke nizinske šume . 491.00
22. ,. Đurđenovačke nizinske šume 3.759.48
23. „ Kapelački lug-Karaš 6.230.60
24. „ Cađavački lug-Jelas-Dol 4.358.24
25. „ Miholjačke podravske šume 851.39
26. „ Valpovačke podravske šume 1.237.36
27. „ Valpovačke nizinske šume 1.698.00
28. „ Lecić-Gložđe 5.969.47
29. ,; Budigošće-Breza-Lugovi " 4.237.87
30. „ Osječke nizinske šume 2.073.33
31. „ Osječke podravske šume 843.09
32. „ Jagodnjačke podravske šume 2.347.42
33. ,. Đarđanske podravske šume 2.236.04
34. ,, Haljevo-Kozaračka šuma , . 2.532.47
35. „ Poljoprivrednoindustrijske šume ´ 1.191.51
Ukupno: 65.070.43


II. Sumsko-gospodarsko područje Podunavje
1. S. g.j. Dvorac-Siget 967.78
2. „ Zmajevačke podunavske šume 2.170.79
3. „ Tikveške podunavske šume 2.315.55
4. ,, Kopačevačke podunavske šume . 1.896.24
5. „ Erdutske podunavske šume 1.644.63
6. ,, Vukovarske dunavske Ade 1.518.85
7. ,, Vukovarski gajevi 1.450.13
8. „ Dubrava 1.455.32
9. ., Jelaš 1.520.27
10. „ Iločke šume 657.89
11. „ Cerje-Briza 1.007.38
Ukupno: 16.604.83


264




ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 21     <-- 21 -->        PDF

i arondacije zemljišta u blizini sela radi razvitka sela i seljačkih zadruga.
Kada budu u nekom kraju na ovaj način utvrđene površine, koje ostaju
pod upravom šumarstva, tada će se u tom kraju pristupiti izlučivanju jedinica.
Da se ispuni praznina, koja će postojati do uređenja tih jedinica,
neophodno je potrebno donijeti privremene upute za gospodarenje u pojedinim
tipovima šuma ove oblasti.


Ovim i ovakvim prostornim uređenjem šuma NR Hrvatske postavljen
je čvrsti temelj za ubrzano izvršenje i ostalih uređajnih radova.


Da je plan prostornog uređenja ostvaren zajedno sa revizijom Dugoročne
osnove sječe, zasluga je stručnjaka, inženjera i tehničara, devet sekcija
za uređivanje šuma. Zalaganje na tom poslu bilo je rezultat svijesti,
da se radi važan i koristan posao. U poslu su svuda prednjačili šefovi
sekcija: Ing. M. Strineka u Vinkovcima, Ing. J. Benić i Ing V. Res - Koritić
u Osijeku, Ing. M. Drndelić u Bjelovaru, Ing. L. Loger u Novoj Gradišci,
Ing. J. Jozić i Ing. O. Kostelić u Zagrebu. Ing. D. Popović u Ogulinu, Ing,


I. Navratu u Rijeci, Ing. I. Zukina i Ing. B. Zastavniković u Gospiću, Ing.
S. Marković u Splitu.
Razumijevanje, živi interes i pomoć načelnika Uprave za šumarstvo
Ing. A. Lovrića mnogo su doprinijeli uspješnom završetku posla.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 20     <-- 20 -->        PDF

262




ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 19     <-- 19 -->        PDF

jedinica vode se meliorativni zahvati na cijeloj površini i to: u jedinici
2 (Čedanj) risnjačkog područja na 1.309 ha i u 9 jedinica cijelog područja
Ličkog Sredogorja na 32.304 ha. Ti se zahvati vode i u nekim rubnim odjelima
nekih jedinica, i to u područjima M. Kapele na 6.394 ha, Sj. Velebita
na 22.232 ha, Juž. Velebita na 16.757,00 ha, Lič. Plješivice na 27.231 ha.
Kako su degradirane sastojine ovih rubnih odjela prostorno povezane sa
ostalim prebornim sastojinama, to se one nisu mogle izlučiti u posebne
jedinice.


Jedinice u oblasti primorskih šuma. U šumama i šum. zemljištima
ove oblasti nisu još vršeni nikako vi uređaj ni radovi (osim nešto u Motovun


skoj šumi, Kontiji kod Poreča, Učki, Paklenici i Mljetu), pa te šume i šum.
zemljišta nisu mjerena ni prostorno stabilizirana. Kako su to bile uglavnom
općinske šume, a u gospodarskom pogledu su niskog uzgoja i rasta,
degradirane, šikare, makije, sa mnogo skoro golih površina, to su te prilike
privatnici obilno iskorišćavali i vršili uzurpacije. Stoga je bilo potrebno
pristupiti najprije utvrđivanju površina i izmjeri. Kod tih izmjera utvrđene
su mnogobrojne uzurpacije raznih oblika i položaja, a s tim u vezi
su i granice jako isprepletene i neodržive. Da se dođe do racionalnih granica
vrše se, prije tih izmjera, razgraničenja šumskih i pašnjačkih površina




ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 18     <-- 18 -->        PDF

ne mogu poslužiti za arondaciju jedinica, jer one moraju biti stalne kroz
jednu ophodnju.


Da se, baš radi te stalnosti, podjela na jedinice izvrši što je moguće
bolje, na istoj su surađivali, tijesno povezani, stručnjaci sekcija za uređivanje
šuma i šumarija, a u nekim slučajevima, naročito na granicama kotara
i šumarija, i Uprave za šumarstvo. Ova tijesna suradnja je jamstvo,
da je ovaj posao dobro izvršen. Stoga se pitanje broja i rasprostranjen]a
jedinica ima smatrati završenim, i po njima se ima izvršiti redovito uređenje.
Kod tog uređivanja može se provesti event, samo ispravak gdjekoje
granice između susjednih jedinica. Broj i veličina jedinica po područjima
vide se iz priloga 4.


Granice mnogih jedinica su izmjerene i stabilizirane bilo stalnim međašnicima
bilo konvencionalnim znacima na stablima.


Skoro kod svih jedinica izvršena je unutarnja podjela na odjele i odsjeke
,koju su vršile sekcije i šumarije. Granice odjela, a donekle i odsjeka,
su svuda vidljivo obilježene masnom bojom, a odjeli i obrojčeni. Granice
odjela i odsjeka su na mnogo mjesta snimljene, dok će to na ostalim mjestima
biti izvršeno kod redovitog uređivanja.


Za one jedinice, gdje su dovršeni geodetski radovi, sastavljene su i
temeljne šumske karte.


Jedinice u oblasti jednodobnih šuma. U 17 područja ove oblasti ima
305 jedinica. U 4 područja nizinskih šuma ima 112 jedinica sa 245.973 ha
ili 34,1% cijele oblasti. Od ovih 112 jedinica ima 18 jedinica mekih listača
sa 25.002 ha i to: u podravskom području 11 jedinica sa 13.847 ha i to
brojevi 2, 3, 5, 7, 17, 19, 25, 26, 31, 32 33; u podunavskom području 5 jedinica
sa 9.546 ha i to brojevi 2—6; u posavskom 2 jedinice sa 1.609 ha i
to brojevi 1 i 6. U ostalim jedinicama (94) glavna vrst drveća je lužnjak.


U 13 područja šuma brežuljaka i planina ima 193 jedinica sa 473.909
ha ili 65,9% cijele oblasti. U 8 od ovih jedinica sa 13.439 ha predviđa se
preborno gospodarenje i to: u papučkom području u jedinici 14 (Djedovica—
Trešnjevica) na cijeloj površini od 2.640 ha; u ivančičkom području
u jedinici 5 (Macelj) na dijelu od 2.101 ha, jedinici 6(Trakošćan) na dijelu
od 651 ha; u zagrebačkom području u jedinici 2(Gora) na dijelu od 1.003
ha i u jedinicama 4, 5, 6, (Medvedgraske šume, Sljeme, Markuševačka gora)
na cijelim površinama od 5.394 ha; u žumberačkom području u jedinici
4 na dijelu 1.650 ha.


Počeci prebornog gospodarenja (prorede) provode se i u mladim mješanim
sastojinama bukve i jele u papučkom masivu u jedinicama 10 (Javornik),
13 (Zapadni Papuk), 15 (Jovanovica), te u jedinici 7 (Ravna gora)
ivančičkog područja. Razmatra se uvođenje prebornog gospodarenja i u
jedinicama 1 i 2 (Žumberak — Gora, Zumberak — Blaževo brdo) žumberačkog
područja.


Jedinice u oblasti prebornih šuma. U 7 područja ove oblasti ima 146
jedinica. U 136 jedinica vodi se preborna sječa, i to u velikoj većini jedinica
na cijeloj površini, a u nekim jedinicama na dijelu površine. U 10


260




ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 17     <-- 17 -->        PDF

dio posla redovitog uređivanja šuma. Jedan od tih temelja je u prvom
redu prostorno uređenje šuma na oblasti, područja i jedinice, a drugi
temelj su taksacioni podaci: razmjer dobnih razreda kod jednodobnih šuma
i stvarna drvna masa po ha kod prebornih šuma, pomoću kojih će se u
pojedinim gospod. jedinicama jednog područja utvrđivati sječivi prihod
tako, da unutar tog područja bude taj prihod izravnan i time osigurana
njegova potrajnost.


Utvrđivanje ovih temelja je opširan i kompleksan posao, pa je potreban
veliki broj stručnjaka, ako se taj posao želi izvršiti u kraćem roku.
Zato je revizija Dugoročne osnove sječe bila jedinstvena prilika za taj
posao, jer su na toj reviziji bili angažirani ne samo stručnjaci cjelokupne
službe uređivanja šuma, kako oni u Upravi za šumarstvo tako i oni u
devet terenskih sekcija, nego i stručnjaci šumarija — organa upravljanja
— te kotarskih šumarskih inspekcija.


Izložena načela nove podjele na oblasti i područja razmatrana su sa
načelnikom Uprave za šumarstvo i tokom radova na reviziji opširno pretresana
sa šefovima sekcija kako općenito za cijelu NRH tako i za svaku
oblast i područje njihovog teritorija. Zajedno sa šefovima sekcija utvrđene
su i definitivne granice oblasti i područja tamo, gdje je bilo više varijanata.
Tako je revidirana Dugoročna osnova sječa izrađena na ovim novim
oblastima i područjima.


Za sva ova područja izrađene su i nove pregledne karte u mjerilu


1 :50.000 i u njih su ucrtane nove šum. gospod. jedinice sa odjelima.
S um s k og o s p o d a r s ke jedinice


Do Drugog svjetskog rata bilo je na teritoriju NRH uređeno oko 50%
šuma, koje su bile razdijeljene na šum. gospod. jedinice po vlasništvu. Po
proglašenju skoro svih šuma društvenom imovinom te jedinice nisu mogle
biti prihvaćene kao osnova za uređenje šuma u novim društvenim odnosima.
Radi toga su se kod redovitog uređivanja morale osnovati nove jedinice,
a s tim u vezi provoditi i nova unutarnja podjela jedinica na odjele
i odsjeke.


Revizija Dugoročne osnove sječa je također omogućila, da se sve šume
društvene imovine u kratkom roku podijele i na jedinice. To je i izvršeno
kod oblasti jednodobnih i prebornih šuma. Kod oblasti primorskih šuma
to se zasada još nije moglo provesti. Kako se ne će pristupiti uređivanju
privatnih šuma, dok ne budu uređene društvene šume, to nisu ni privatne
šume podijeljene na jedinice.


Podjela na jedinice izvršena je po poznatim zahtjevima uputstava za
uređivanje iz 1931. Najvažniji kriterij bili su: gravitacija, zgodna arondacija
i jedna ili više srodnih šumskih zajednica. Ako nije bilo moguće zadovoljiti
sva tri zahtjeva, onda je odlučivala zgodna arondacija, makar se u
jedinici nalazile šumske zajednice, u kojima se ne gospodari uz istu ophodnju
ili na isti način. Dakle jedinice su izlučene po uređajnim, stručnim,
zahtjevima. Radi toga neke jedinice zahvaćaju dijelove područja dviju,
katkada i više, šumarija odnosno općina ili kotareva. Granice šumarija,
općina i kotareva, koje se u dinamici društvenog razvoja stalno mijenjaju,


259




ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 16     <-- 16 -->        PDF

skog smještaja ova je skupina podijeljena na dva područja: sjeverno dalmatinsko
zimzeleno područje (III) i južno dalmatinsko zimzeleno područje
(IV). Listopadna skupina podijeljena je radi svoje veličine i geografskog
položaja na pet područja: istarsko (I), kvarnersko (II), sjeverno dalmatinsko
(V). srednje dalmatinsko (VI) i južno dalmatinsko listopadno područje
(VII). Položaj i veličina područja vide se iz priloga 3 i 4.


Kako skoro cijela Istra pripada zajednici bijelog graba, osim malog
rubnog pojasa na njenoj jugozapadnoj i južnoj obali, gdje dolazi zimzelena
šuma crnike, to je ona cijela izlučena u jedno područje kao dobro
zaokružena uređaj na jedinica.


Područje Kvarnera zahvaća prošireni prostor riječkog zaljeva t. j . dio
sjeveroistočne Istre, istarske otoke i cijelo područje užeg Hrvatskog primorja
sa Pagom. Kako i ovdje najveći dio šuma pripada zajednici bijelog
graba, osim manjih površina zimzelene šume crnike na najjužnijem dijelu
Cresa i Lošinja te malog dijela Raba, to je i ovo područje dobro zaokružena
cjelina.


Sjev. dalm. zimzeleno područje, koje zahvaća zadarski i šibenski arhipelag
te usku prugu obale od Nina do Rogoznice, predstavlja zgodno zaokruženi
prostor šume crnike i makije.


Južno dalm. zimzeleno područje zahvaća sve dalmatinske otoke od
Splita na jug sa uskom prugom obale od Rogoznice do Kotarskog zaljeva.
Ono predstavlja dobro zaokruženu cjelinu crnogorice i to alepskog bora
sa makijom i dalmatinskog crnog bora te nešto crnike sa makijom.


U sjev. sred. i juž. dalmatinskom listopadnom području, koja zahvaćaju
svu ostalu kopnenu Dalmaciju, je najjače zastupana zajednica bijelog
graba. Ta su područja međusobno podijeljena rječicama Krkom i Cetinom,
pa su tako i ona geografski dobro zaokružena.


Kako su uglavnom sve šume ovih sedam područja ove oblasti što niske
što degradirane, pa sječi vi prihod iz ovih šuma nema one važnosti kao u
oblasti jednodobnih i prebornih šuma, to se u ovim područjima ne će ni
vršiti izravnanje sječivog prihoda, ali će za ovo svako područje dati.opće
smjernice za specifične meliorativne radove, koji se imaju provoditi u svakoj
pojedinoj šumskoj zajednici.


Iz prednjih razmatranja o područjima se vidi, da su i sva ova područja,
njih 31, postavljena na stalnu i čvrstu osnovu fitocenološku, gospodarsku
i geografsku pa predstavljaju stabilne uređajne jedinice višega
reda, u kojima će se lako moći provesti bilo izravnanje sječivog prihoda,
a time osigurati njegovu potrajnost, bilo specifične meliorativne radove, a
time degradirane sastojine privoditi normalnijoj proizvodnji.


Pitanje izvršenja izmjene dosadašnje gospodarske podjele šuma na
oblasti i područja postalo je aktuelno, kada se je u 1955. pristupilo reviziji
Dugoročne osnove sječa 1952/71., predviđenoj Društvenim planom NRH za
1955. godinu. Zadatak ove osnove sječa je da utvrdi približni dvadesetgodišnji
sječivi prihod, po kome se vrše dugoročna planiranja iskorišćavanja
šuma i, u vezi s tim, razvoja drvne industrije. Ali služba uređivanja
šuma je predložila i Uprava za šumarstvo, republički organ odgovoran za
šumarstvo, prihvatila, da se prigodom ove revizije Dugoročna osnova sječa
potsavi na takve uređajne temelje, kojima će istodobno biti izvršen i velik




ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 15     <-- 15 -->        PDF

Iznimku od oplodne sječe čine neke šume bukve u Zumberačkoj gori
i šume bukve i jele u nekim planinama, u kojima se vodi preborna sječa.


Glavni planinski kompleksi ove oblasti prirodno su podijelili navedene
zajednice ove druge skupine na 13 područja. Tako su obzirom na geografski
položaj izlučena ove područja: diljsko (V), psunjsko (VI), papučko
(VII), moslavačko (VIII, bilogorsko (IX), kalničko (X), ivančićko (XI), zagrebačko
(XII), žumberačko (XIII), vukomeričko (XIV), zrinsko (XV), petrovgorsko
(XVI), perjasičko (XVII). Položaj i veličina područja vide se iz
priloga 3 i 4.


Kod područja ove oblasti je važno i značajno, da svako od navedenih
17 područja — osim jednog —- čini dobro zaokruženu geografsku cjelinu.
Jedino perjasičko područje je kao prelazni prostor izrazitije sa geomorfološkog
nego geografskog stanovišta. Ovo uspjelo geografsko zaokruženje je
razlog, što područja nisu izlučena po mjesnim povijesnim jedinicama: Hrv.
Zagorje, Banija, Kordun i dr.


I kod ovih područja postoje svi uslovi za izravnanje sječivog prihoda.


Područje u oblasti prebornih šuma. Obzirom na fitocenološke prilike
i način gospodarenja i u ovoj oblasti se uočuju dvije skupine šuma: visoke
šume bukve i jele sa prebornom sječom i degradirane šume kitnjaka —
običnog graba te medunca — crnog graba sa raznim meliorativnim sječama.
Prema ovom izgleda, -da bi se ovdje mogla izlučiti dva područja. No ona
bi bila odveć velika i sa posve neprirodnim granicama. Zato se i ovdje
morao uzeti u obzir gospodarski položaj. Glavni planinski masivi ove
oblasti, koji su u terenu jasno razgraničeni, podijelili su oblast na 7 područja:
risnjačko (I), velikokapelsko (II), malokapelsko (III), sjevernovelebitsko
(IV), južnovelebitsko (V), ličkoplješivičko (VI), Ličko Sredogorje
(VII). Položaj i veličina područja vide se iz priloga 3 i 4.


I u ovoj oblasti svako područje čini dobro zaokruženu geografsku cjelinu.
Iz tog se razloga i ovdje nisu područja mogla izlučiti po mjesnim povijesnim
jedinicama. Ovdje se ističe izostavljanje povijesne jedinice Gorski
Kotar. Gorski Kotar ide do Bjelolasice, najvišeg vrha vrlo izrazitog masiva
Velika Kapela, pa zaprema skoro V4 tog masiva. Da se Gorski Kotar sa
svojim prostorom izlučio u područje, rastrgao bi lijepo zaokruženi masiv
Velike Kapele, i posebno područje Velika Kapela postalo bi besmisleno. A
da se Gorski Kotar izlučio u područje bez dijela prostora u V. Kapeli,
povijesna jedinica Gorski Kotar bila bi rastrgana. Zato je prevagnuo geografski
kriterij.


U svim područjima ove oblasti, osim u Ličkom Sredogorju, može se


provesti izravnanje sječivog prihoda, ako se današnje sastojine ne budu


iskorišćavale odveć intenzivno. U području Ličkog Sredogorja nema toga


izravnanja, ali se za ovo područje imadu propisati opće smjernice za melio


rativne zahvate, kojima će se postepeno normalizirati poremećeno stanje


u ovim sastojinama.


Područja u oblasti primorskih šuma. Glavnu ulogu kod podjele ove


oblasti na područja imale su fitocenološke prilike, a zatim geografski polo


žaj. Te fitocenološke prilike dijele i ovu oblast na dvije skupine: zimzelene


— sredozemne i listopadne — polusredozemne šume. Radi nekih očitih
razlika kod zajednica zimzelene skupine kao i njihovog izrazitog geograf


ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 14     <-- 14 -->        PDF

prorede tako, da je pred sječu obrast oko 0,6—0,7. U godini dobrog uroda,
kada počinje padati zdravi žir, zabrani se petgodišnja sječna površina. Dobro
je, da prije zabrane svinje pojedu prvi, obično nevaljali, žir i preruju
tlo. Kada je zabranjena površina pomlađena, pristupa se dovršnom sijeku
na godišnjoj sječnoj površini. Sječine se nižu prostorno jedna za drugom
radi toga, da se po njima vrši izvoz samo jedamputa. Iza toga se sječina
uređuje obzirom na korisni pomladak i popunjuje biljkama one vrste,
koje nema dovoljno. U godini uroda žira iza početka sječe zabrani se nova
petgodišnja površina. Praksa je potvrdila, da ovakav način vođenja sječa
daje dobre rezultate, a da dulja pomladna razdoblja vode neminovno do
jakog zakorovljivanja, pa je tada pomlađenje vrlo skupo i dugotrajno. Ovaj
način sječe naši su Križevčani zvali čista sječa uz petgodišnju predzabranu,
dok je ona zapravo oplodna sječa sa skraćenim pomladnim razdobljem.


U šumama vrba i topola vrši se uglavnom čista sječa, a sječna površina
pomlađuje umjetnim putem na poznate načine.


Obzirom na geografski smještaj u porječju navedenih rijeka ove su nizinske
šume podijeljene na četiri područja: podravsko (I), podunavsko (II),
posavsko (III) i pokupsko (IV). Položaj i veličina ovih područja vide se iz
priloga 3 i 4.


Pokupsko područje je dosta maleno, ali je vrlo važno zbog velikih radova
na melioraciji tla — odvodnjavanju.


Sume mekih listača nisu se mogle izlučiti u posebna područja iz
razloga, što ih ima malo i nisu prostorno povezane, ali su, gjegod je bilo
moguće, izlučene u posebne jedinice.


Ova se područja ističu i s razloga, što nam brzo mogu dati razne potrebne
podatke o hrastu lužnjaku i mekim listačama, ovim našim gospodarski
vrlo važnim ali i kritičnim vrstama drveća.


U okviru ovih područja moguće je izravnanje sječivog prihoda, jer za
to postoje potrebni uslovi, koji su već navedeni.


Druga skupina šuma naseljuje srednje vlažna i srednje duboka tla
brežuljaka i planina. Osim glavnih zajednica kitnjaka, graba u najnižem
pojasu i bukve iznad toga pojasa do najviših vrhova, dolaze još neke
manje zastupane zajednice, određene ekspozicijom, inklinacijom, visinskim
položajem, raznim svojstvima tla: medunac — crni grab, kitnjak — kesten,
bukva — jela, gorski javor — jasen.


Kako šume kitnjaka i ob. graba rastu na tlima, koja su u svakom


pogledu slabija od tala, na kojima dolazi lužnjak, to se njihov pomladak


razvija sporije i teže, ali se zato sporije i teže razvija i korov. A jer i


kitnjak rodi sjemenom svake 2—4 godine, to se kod ove šume pomladno


razdoblje obično produžuje do 10 godina, a sastojine obično likvidiraju u


dva sijeka. Dakle sječa nešto drukčija nego kod lužnjaka.


Kod šume kitnjaka i kestena vrši se sječa na isti način.


Šuma medunca i crnog graba ima u ovoj oblasti ponajviše zaštitni


značaj, pa tu nema neke tipične sječe, već se vade samo pojedina stabla.


Kod skiofilnih bukovih šuma, koje dobro rode sjemenom svake 7—8


godine a rastu na dobrim ili srednje dobrim tlima, vrši se oplodna sječa


obično u tri sijeka uz pomladno razdoblje od prosječno 15 godina. Opet


nešto drukčije nego kod hrastova.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 13     <-- 13 -->        PDF

Iz prednjeg razmatranja slijedi, da su ove tri nove oblasti zaista postavljene
na stručnu, čvrstu i stalnu gospodarsku i fitocenološku osnovu pa
predstavljaju stabilne gospodarske cjeline višega reda, koje su solidan
temelj za perspektivna planiranja o unapređivanju šumskog gospodarstva
i razvijanju drvne industrije.


Šumskogospodarska područja


U uvodu je već obrazložena potreba osnivanja područja kao uređajnih
jedinica višega reda, u kojima se bez gospodarskih žrtava ima izravnati
sječivi prihod odnosno osigurati potrajnost prihoda i time vršiti normalizacija
šumske proizvodnje. Ali u NRH ima i velikih površina degradiranih
šuma", za koje nije sa uređajne strane važan sječivi prihod nego meliorativni
zahvati, koji imadu takove šume prevesti u redovite visoke šume.


Iz fitocenološke analize pojedine oblasti razabrao sam, da se i njihovi
pojedini dijelovi mogu izlučiti u područja na osnovi fitocenoloških razlika,
načina gospodarenja i geografskog položaja. Pojedini kriterij može u jednom
slučaju biti više odlučan a u drugom manje. U ovako izlučenim područjima
lako će se provesti postavljeni uređajni zahtjev.


Izlučivanje područja po gravitacijama nije uspjelo udovoljiti zahtjevu
za izravnanje sječivog prihoda. A danas ovaj kriterij za izlučivanje područja
nije važan ni sa stanovišta iskorišćavanja šuma, kada gravitacija,
obzirom na stalno pojačano izgrađivanje šumskih cesta, gubi polagano
svoju važnost jedine izvozne mogućnosti.


Područja u oblasti jednodobnih šuma. U toj su oblasti za izlučivanje
područja jednako važna sva tri kriterija.


Raznolikost mnogobrojnih šumskih zajednica ove oblasti ovisi o vodoravnom
i visinskom rasprostranjenju, ekspoziciji, inklinaciji, fizikalnim
svojstvima i kemijskom sastavu tala. Te se zajednice mogu, obzirom na
način gospodarenja u glavnoj zajednici, podijeliti u dvije skupine: zajednice
higrofilnih nizinskih šuma i zajednice mezofilnih šuma brežuljaka i gora.


Glavni predstavnik prve skupine je šuma hrasta lužnjaka a druge
šuma hrasta kitnjaka i graba te šuma bukve.


Prva skupina šuma dolazi na aluvijalnim nanosima uz rijeke Dravu,
Dunav, Savu i Kupu. Na najnižim poplavnim mjestima dolaze šume vrbe,
topole i johe, a na višim, od poplavnih ili oborinskih voda još uvijek vlažnim
položajima, šume lužnjaka.


U šumama lužnjaka, u smjesi sa jasenom, brijestom, grabom, lipom,
topolom, johom i dr., vodi se poseban način gospodarenja. Radi proizvodnje
najfinije hrastove furnirske robe ove se šume gospodare pretežno uz visoku
ophodnju. Kako te šume, sastavljene pretežno od heliofilnih vrsta,
rastu na vlažnim, dubokim i na mineralnim hranivima bogatim tlima,
to se one lako i brzo pomlađuju, ali još lakše i brže zakorove. U svrhu
osiguranja prirodnog pomlađenja ovdje je potreban i odgovarajući način
gospodarenja. Kako radi plodnog tla postoji opasnost brzog zakorovljivanja,
a jer lužnjak rodi sjemenom svake 2—4 godine, pa je moguće brzo
pomlađenje hrastom, to je dovoljno pomladno razdoblje od 5 godina.
Stoga se sastojine likvidiraju u jednom sijeku. Do tog sijeka vrše se




ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 12     <-- 12 -->        PDF

šume bijeloga graba (Carpinetum orientalis croaticum H-ić), a poviše nje
manje zastupane šume crnoga graba i šašike (Ostryeto-Seslerietum autumnalis
Horv. i H-ić). Na visokim planinskim položajima (Učka, Paklenica
u Velebitu, Crni Potoci na najistočnijim ograncima Velebita, Duler u Dinari,
Svilaja, Biokovo) dolaze oaze gorske bukove šume (Fagetum montanum),
u kojoj na Biokovu ima i nešto jele. U istoj visini sa bukvom dolaze
i oaze šume crnog bora: Učka, Paklenica, Surduk — Krivajica — Tavani u
Dinari i Biokovo.


Kod najvažnijih šuma ove oblasti vrše se meliorativni zahvati u vidu
raznih modifikacija oplodne i preborne sječe. U makiji se zasada uglavnom
vrši čista sječa. U oazama bukve i crnog bora u planinama provodi se preborna
sječa.


Navedene gospodarske i fitocenološke karakteristike odredile su i
granice oblasti.


Granice između oblasti jednodobnih i prebornih šuma ide: selo Zdihovo
na Kupi — Trošmarija — G. Dubrave — Tounj Kamenica — Tržić
na Mrežnici — Mrežnicom do blizu njenog izvora — Zbjeg — Močila —
Rakovica — Selište na Korani — Koranom do bosanske granice. Ova se
granica nalazi u prostoru krša, ali u onom njegovom dijelu, koji predstavlja
prelazni prostor u pogledu oblika gospodarenja sa šumom. Tu kamen vapnenac
izbija mjestimično, i to kao sitnije ili osrednje kamenje, rjeđe kao
blokovi kamenja ili pećine.


Dio ovog prelaznog prostora sa dosta kamenja na površini i sa tanjim
slojem tla, za koji je očito, da šuma na njemu ima azštitnu funkciju, uvršten
je u oblast prebornih šuma. Ističu se ovdje rubne gospod. jedinice
Pištenica, Kneja, Hum, Brezovica — Babina gora, Krpelj, Bukovača —
Veliki vrh. Da ovdje ne dođe do degradacije i ogoljenja tla, ono bezuvjetno
mora stalno biti pokriveno šumskim pokrovom. Taj šumski pokrov sprečava
odnošenje zemlje, poboljšava fizikalna i kemijska svojstva tla reguliranjem
oticaja nadzemnih i podzemnih voda, održava i diže proizvodnu
sposobnost tla svojim organskim otpacima, pomaže stvaranje novog tla
mehaničkim djelovanjem svoga korijenja, čuva tlo od vjetrova i suncožara.
Tu funkciju svakako najbolje vrši preborna šuma, u kojoj ima stalno stabala
svih starosti i svih visina, koja stabla stalno djeluju zaštitno i proizvodno
nad zemljom i pod zemljom, ovdje u rasponu od najplićeg do najdubljeg
korijenja. U toj šumi je osigurano prirodno pomlađenje, a time i
očuvanje vegetacijskog pokrova, jer se tu smatra devastacijom otvaranje
većih nepošumljenih ili nedovoljno pošumljenih progala.


Ostali dio ovog prostora sa manje kamena na površini i sa debljim i
debelim slojem tla, gdje šuma još nema zaštitnu funkciju, pa se u njoj
može gospodariti oplodnom sječom, uvršten je u oblast jednodobnih šuma
kao posebno, perjasičko, područje.


Granica između oblasti prebornih i primorskih šuma ide od slovenske
granice kod Gumanca povrh izvora Rječine i Grobničkog polja na Gornje
Jelenje pa obalnim pojasom dalje do Paklenice po liniji, gdje se sastaju sa
istočne strane zajednice gorske i primorske bukove šume, a sa zapadne
strane zajednica bijeloga graba. Od Paklenice dalje granicom Like i Dalmacije.


254




ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 11     <-- 11 -->        PDF

sječe to se prirodno povećavanje areala jele vrši stalno, bez prekida. Osim
toga smjesi bukve i jele uzgojno više odgovara preborno gospodarenje. U
čistim bukovim šumama na najvišim položajima Žumberačke gore uvodi
se također preborno gospodarenje radi zaštite tla, jer je tu početak hrvatskog
Krša, i jer su nadmorska visina i klimatske prilike povoljne za uzgoj
jele, koja se u te šume i unosi. Površina prebornih šuma u ovoj oblasti
zauzima površinu od 13.439 ha ili 1,9% od ukupne površine oblasti.


Oblast prebornih šuma. Ova oblast, koja zahvaća suvisli prostor visokog
Krša od slovenske do dalmatinske granice, je također vrlo značajna sa
svojim šumskim zajednicama, u kojima prevladavaju bukva, jela i smreka.
U njoj je na vapnenoj i dolomitnoj podlozi najvažnija i najjača zastupana
asocijacija bazifilno — neutrofilne hrv. bukove šume (Fagetum croaticum
Horv.). Ona se prema visinskom rasprostranjen ju dijeli na tri važne subasocijacije:
brdsku bukovu šumu (Fagetum montanum), šumu bukve i jele
(Fagetum abietetosum), pretplaninsku bukovu šumu (Fagetum subalpinum).
Na primorskoj strani dolazi mjestimično na visini brdske bukove
šume, a mjesto te šume, subasocijacija primorske bukove šume (Fagetum
seslerietosum autumnalis). U visini bukve i jele te pretplaninske bukve na
vrlo kamenitim stranama dolazi pretplaninska šuma jele i smreke (Abieto-
Piceetum calamagrostidis Horv.) kao i gorska šuma smreke (Piceetum
croaticum montanum Horv.), a u hladnim dubljim vrtačama predplaninska
šuma smreke (Piceetum croaticum subalpinum Horv.). Na silikatnim tlima
dolaze acidofilne šume bukve i rebrače (Fageto-Blechnetum Horv.). U Velebitu,
M. Kapeli i Lič. Plješivici dolaze oaze crnog i običnog bora.


U ovim zajednicama, radi njihove zaštitne uloge u ovom prostoru,
jedino je ispravno i racionalno gospodarenje sa prebornom sječom, koja je
podešena prema vrsti zajednice.


U tu su oblast uključeni, kao enklave, manji ili veći prostori, u kojima
dolaze, po rubovima gospod. jedinica, na najnižem dijelu pojasa gorske bukove
šume, od prekomjerne sječe i paše degradirane šume bukve, a u još
nižim dijelovima (Ličko Sredogorje), u cijelim gospodar, jedinicama, isto
takve šume i šikare vrsta drveća, zastupanih u zajednicama kitnjaka i
običnog graba te medunca i crnog graba. Ovakvih šuma ima 106.227 ha ili
23,3% od površine cijele oblasti, koja ima 456.791 ha. U ovim degradiranim
šumama i šikarama imaju se provoditi meliorativni zahvati u cilju
njihovog postepenog pretvaranja u visoke preborne ili jednodobne šume.
Vrsta sječe ovdje zavisi od pojedinih faza ove konverzije.


Oblast primorskih šuma. Ova oblast zahvaća priobalne i otočne šume
Hrvatskog primorja od Piranskog do Kotorskog zaljeva. Ona je značajna
po zajednicama sredozemnih i polusredozeminh šuma. U prvom redu tu
je pojas sredozemnih zimzelenih šuma, koji uglavnom zahvaća otoke i usku
prugu dalmatinske obale. U tom se pojasu nalaze zajednice zimzelenih
listača: šuma crnike (Quercetum ilicis Br.-Bl.) i njena regresivna sukcesija
makija, zatim zajednice četinjača: šuma alepskog bora (Pinus halepensis),
koju obično prati makija kao donja etaža, te u višim polažajima šuma dalmatinskog
crnog bora (Pinetum dalmaticae Horv.). Iznad ovog pojasa dolaze,
uglavnom na kopnenoj strani, pojas polusredozemnih listopadnih zajednica,
većinom degradiranih šumica i šikara, i to najviše rasprostranjene


253:


ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 10     <-- 10 -->        PDF

Vrste podjele ostale su one po uputstvima iz 1948: oblast, područja i
jedinice.


Š u m s ko gospodarske oblasti


Kad sam pred 4-5 godina počeo razmatrati to pitanje, uočio sam, da se
šume NRH mogu sa lakoćom podijeliti u tri prirodne skupine, koje se
nameću same od sebe. To su skupine jednodobnih, prebornih i primorskih
šuma. One zauzimaju velike, suvisle, geografski izražene površine, a međusobno
su teritorijalno povezane. Te skupine su po obliku gospodarenja jasno
obilježene. U prvoj se vodi sastojinsko gospodarenje uz oplodnu i čistu
sječu, u drugoj stablimično gospodarenje uz prebornu sječu, dok se u trećoj
vrše razni meliorativni zahvati uz razne modifikacije tipičnih sječa.
Prema tome te skupine imadu sva obilježja potrebna za šumskogospodarske
oblasti.


Ova gospodarska podloga oblasti pokriva se idealno sa geografskim rasprostranjenjem
baš onih naših važnih šumskih zajednica, koje su vezane
na odnosni oblik i način gospodarenja, pa tako te oblasti imadu i trajnu
fitocenološku podlogu. Evo za to obrazloženje.


Oblast jednodobnih šuma. U ovoj oblasti, koja se prostire u istočnom i
središnjem dijelu NRH, kako se to vidi iz pregledne karte prilog 3, dolazi
više važnih šumskih zajednica, u kojima prevladavaju hrast, grab i bukva,
a razlikuju se po visinskom rasprostranjenju. U nizinskim područjima uz
velike rijeke dolaze u najnižem poplavnom dijelu šume mekih listača, dok
u ^išem, poplavnom i nepoplavnom dijelu, dolazi šuma lužnjaka (Querceto-
Genistetum elatae Horv.) U valovitom i brežuljkastom terenu, na neutralnim
i slabo kiselim tlima, dolazi rasprostranjena i vrlo važna šuma kitnjaka
i običnog graba (Querceto-Carpinetum croaticum Horv.). U prostoru
Ove zajednice dolaze u malim oazama na južnim i strmim obroncima vapnene
i dolomitne podloge šuma medunca i crnog graba (Querceto-Ostryetum
carpinifoliae Horv.), a na vrlo ispranim i kiselim tlima šuma kitnjaka
i kestena (Querceto-Castanetum croaticum Horv.). U višim i najvišim položajima,
iznad spomenutih hrastovih šuma, dolazi bukova šuma (Fagetum
croaticum Horv.), u koju je na nekim planinama primiješana i jela (Fagetum
abietetosum): Medvednica, Macelj i Papuk, najistočnija oaza jele u
NRH. Dolazi nešto i šuma gorskoga javora i jasena (Acereto-Fraxinetum
croaticum Horv.).


U glavnim vrstama tih zajednica gospodari se oplodnom sječom. Izuzetak
su neke slabije zastupane zajednice.
U šumama vrbe i topole, koje zauzimaju 25.002 ha ili 3,5% od ukupne
površine oblasti, koja ima 719.882 ha, vrši se uglavnom čista sječa.


U šumama medunca i crnog graba vrši se prebiranje pojedinih stabala.


Posebno se ističe šuma bukve i jele. U toj šumi ima se uvesti preborna
sječa iz gospodarskih i uzgojnih razloga. Radi toga treba u tim šumama
bukve i jele voditi takovo gospodarenje, kojim se širenje jele ne koči nego
pomaže. Sa oplodnom sječom to se širenje usporuje, jer toga širenja nema
u razdoblju od dovršnog sijeka do godine uroda sjemenom mladih jelovih
stabala odnosno do stvaranja u novim mladim sastojinama takvih odnosa,
da se urod sjemena može iskoristiti za prirodno širenje jele. A kod preborne




ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 9     <-- 9 -->        PDF

velikih stvoreno 16 malih gospodarstava, nestaje i tog djelomičnog usklađenja.
Kada su opet u drugoj polovici 1950. ukinuta ta mala gospodarstva
i dvije uprave za pošumljavanje, a osnovano devet velikih šumskih i jedno
lovnošumsko gospodarstvo, nastojalo se i njihove granice uskladiti sa granicama
područja i oblasti. To je opet uspjelo djelomično. Granice Sum.
gospodarstva Vinkovci, Nova Gradiška, Bjelovar i Split usklađene su sa
granicama donjoposavske, srednjeposavske, bjelovarske i dalmatinske oblasti.
Na prostoru donjopodravske oblasti osnovana su Sum. gospodarstva
Osijek i Lovnošum. gospodarstvo u Bilju. Šumsko gospodarstvo Rijeka zahvatilo
je cijelu primorsku i istarsku oblast i dio kapelskog područja karlovačke
oblasti. Šumsko gospodarstvo Zagreb zahvatilo je cijelu zagorsku i
zagrebačku oblast te dio kordunskog područja karlovačke oblasti. Šumsko
gospodarstvo Ogulin obuhvatilo je dio kordunskog i veći dio kapelskog područja
karlovačke oblasti. Šumsko gospodarstvo Gospić obuhvatilo je dio
kapelskog područja i cijelu ličku oblast. Karlovačka oblast razdijeljena je
na 4 gospodarstva. No i ovakve granice gospodarstava bile su podvognute
neprestanim promjenama. Oni kotarevi, čiji su teritoriji bili razdijeljeni
između dva ili više gospodarstava, stalno su tražili, da se sve šume njihovog
područja pripoje onom gospodarstvu, u kojem je bio veći dio njihovih
šuma. Ti zahtjevi za promjenom granica postali su naročito intenzivni od
1952., kada je u zemlji provedena privredna decentralizacija i kotarevi su
postali nosioci cjelokupne gospodarske djelatnosti na svom teritoriju. Rezultat
te decentralizacije je ukidanje gospodarstava u 1954. i prijenos
upravljanja sa šumama na šumarije. To su opet premale i također nestalne
jedinice, po kojima se nikako ne mogu podešavati područja. Kako se vidi,
granice organa upravljanja šumama (gospodarstva) se stalno mijenjaju. A
i granice politi čkoadministrativnih jedinica (kotarevi, općine) su podvrgnute
stalnim promjenama. Međutim granice jedinica šumskogospodarske
poHjele (oblasti, područja, jedinice, odjeli), na kojima se izrađuju dugoročni
planovi gospodarenja sa šumama, moraju biti stalne.


Nova gospodarska podjela šuma


Navedeni nedostaci dosadašnje gospodarske podjele stalno su kod operative
postavljali problem nove gospodarske podjele šuma na stručnoj i
stalnoj osnovi. Samo se na takvom prostornom uređenju može izvršiti stabilno
uređenje po vremenu.


Naučni radovi o biljnoj sociologiji naših poznatih fitocenologa profesora
Horvata, Horvatića i Anića te o vezi tla i šumskih zajednica profesora
Gračanina kao i postepeno primjenjivanje rezultata nauke o biljnim zajednicama
u praktičnom šumarstvu na uzgoju, njezi i zaštiti šuma, potakli
su me na razmišljanje o primjeni te nauke i kod uređivanja šuma. Za
šumarstvo vrijedna knjiga prof. Horvata »Šumske zajednice Jugoslavije«
uvjerila me, da je ta primjena ne samo moguća nego i nužna.


Stoga su se kod razrade ovog problema na postavljenoj osnovi morali
uzeti u obzir ne samo oblik i način gospodarenja te geografski položaj nego
i fitocenološki odnosi. Kod razrade sa fitocenološkog stanovišta služio sam
se šumskim zajednicama iz navedene knjige prof. Horvata.


251




ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 8     <-- 8 -->        PDF

zahvaća bukove šume zapadnih obronaka Petrove gore i istočnih početaka Krša oko
Korane, Mrežnice i Dobre do slovenske granice. Obzirom na odnos dobnih razreda,
tu bi se moglo provesti izravnanje prihoda. I ovo područje obuhvaća samo dio
Korduna. Kapelsko područje se cijelo nalazi na Kršu, na kompleksu Velike i Male
Kapele, i sastoji od prebornih šuma čiste bukve i mješanih šuma bukve i jele.
Izravnanje prihoda je moguće. I arondacija ove oblasti je neprirodna. Sume plavljenog
lužnjaka u Draganičkom lugu, bukove šume Petrove gore te preborne šume
bukve i jele visokog Krša na Bjelolasici, na Velikoj Javornici, blizu Vratnika, na
Javorniku blizu Vrhovina, oko Plitvičkih jezera, sigurno ne predstavljaju ni geografsku
ni gospodarsku cjelinu.


Gorskokotarsko područje primorske oblasti zahvaća preborne šume bukve i jele
visokog Krša, i u njem je moguće izravnanje prihoda. Vinodolsko područje je također
neprirodno zaokruženo. Ono zahvaća preborne šume bukve i jele jednog
dijela Velike Kapele i polusredozemne degradirane šume i šikare najsjevernijeg
dijela užeg Hrvatskog primorja. Naravno da tu nema izravnanja prihoda. Ista
situacija je i kod sjevernovelebitskog područja, koje zahvaća visoke preborne šume
jednog dijela sjevernog Velebita i degradirane šume i šikare srednjeg obalnog
dijela užeg Hrvatskog primorja. Kvarnersko područje zahvaća samo polusredozemne
šume otoka Cresa, Krka, Raba i Paga, pa se tu nema što izravnavati, jer
su tu važni samo meliorativni radovi. I ova oblast nije uspješno arondirana. Preborne
šume na Risnjaku, Samarskim i Kolovratskim stijenama, Apatišanu, Hajdučkim
Kukovima i Štirovači sigurno ne čine geografsku i gospodarsku cjelinu sa
polusredozemnim degradiranim šumama kvarnerskog otočja.


Lička oblast, ali bez primorskog obalnog pojasa Karlobag-Stari grad, čini
geografsko-gospodarsku cjelinu, jer se sastoji od prebornih šuma bukve i bukve-jele
te degradiranih šuma Ličkog Sredogorja, koje se nalazi usred te oblasti. U toj
cjelini izravnanje je moguće no samo u prebornim šumama. Ali izručenje gackog
područja nije uspjelo ni obzirom na gravitaciju ni na izravnanje prihoda. Sastoji
se uglavnom od degradiranih šuma. U južnovelebitskom području ima po vrtačama
u središnjem nepristupačnom dijelu planinskih bukovih šuma, a na ostalim dijelovima
su degradirane šume. Izravnanje nije moguće. U području Ličkog Sredogorja
nema izravnanja prihoda, jer se sastoji samo od degradiranih šuma i šikara.
Plješivičko područje je dobro zaokruženo i tu se može provesti izravnanje prihoda,
ali samo u prebornim šumama.


U polusredozemnim i sredozemnim šumama dalmatinske oblasti nema izravnanja
prihoda ni u cjelini ni u njenih pet područja: zrmanjskom. krškom, cetinskom ,hvarskom
i južnodalmatinskom. Pojedine oaze visokih bukovih šuma na najvišim vrhovima
nekih planina ne dolaze u obzir za iskorišćavanje radi nepristupačnosti. Zaokruženje
svih pet područja nije uspjelo ni sa stanovišta gravitacija ni sa šumskogospodarskog
stanovišta.


U istarskoj oblasti sa njena tri područja (Bijela, Žuta i Crvena Istra) je ista
situacija kao i u dalmatinskoj oblasti.


Prednja izlaganja potvrđuju, da dosadašnja podjela šuma na područja
i oblasti nije udovoljila zahtjevima iz uputstava 1948., odnosno da se po
postavljenim zahtjevima u NRH i ne može izvršiti podjela, koja bi odgovarala
uređajnim potrebama u novim društvenim odnosima.


Bilo je, a i danas ima mišljenja, da bi podjelu na područja i oblasti
trebalo podesiti sa granicama šumskih gospodarstava t. j . organa, koji
upravljaju šumama, ili sa granicama kotareva t. j . političko administrativnih
jedinica. Za dokaz o neodrživosti takvog stava potrebno je kratko
obrazloženje.


Kada je 1948. osnovano osam republičkih šumskih gospodarstava i
dvije uprave za pošumljavanje i melioraciju Krša, nastojalo se njihove
granice uskladiti sa granicama izlučenih područja i oblasti. To je uspjelo
samo djelomično, iako su se već kod izlučivanja tih područja i oblasti uzimale
donekle u obzir i granice nekih ranijih direkcija, po kojima se namjeravalo
podesiti granice novih gospodarstava. No već 1949. kada je od 8


250




ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 7     <-- 7 -->        PDF

ophodnjama i načinima gospodarenja, nije moguće izravnanje. U našičkom području,
sastavljenom iz podravskih srednjedobnih nizinskih šuma, prigorskih srednjedobnih
šuma kitnjaka i brdskih bukovih šuma Krndije, situacija je ista kao u diljskom području.
Slatinsko područje je naročito karakteristično, jer se sastoji iz podravskih
poplavnih šuma mekih listača, nizinskih šuma lužnjaka, prigorskih šuma kitnjaka
i graba te brdskih papučkih šuma čiste bukve i miješane bukve i jele. Tu je nemogućnost
izravnanja očita. U baranjskom području sa pretežno podravskim i podunavskim
poplavnim šumama mekih listača raznih starosti izravnanje je moguće. Iz
prednjih razloga nije moguće izravnanje ni u okviru oblasti.


U daruvarskopakračkom području srednjeposavske oblasti, sastavljenom iz brdskih
papučkih bukovih šuma i prigorskih šuma kitnjaka i graba raznih starosti, izravnanje
je moguće. Isti slučaj je i kod požeškog područja, koje se sastoji od istovrsnih
šuma po obroncima Papuka, Krndije, Dilja, Požeške gore i Psunja. U gradiškom po-´
dručju, koje je sastavljeno iz pretežno srednjedobnih nizinskih šuma lužnjaka, mladih
i srednjedobnih šuma kitnjaka i graba te srednjedobnih i starih psunjskih bukovih
šuma, nije moguće provesti izravnanje. Novsko područje je slično gradiškom. Ni u
ovoj oblasti, kao cjelini, nije moguće izravnanje.


U križevačkom, bjelovarskom i kutinskom području bjelovarske oblasti, koja se
sastoji od prigorskih šuma bukve, kitnjaka i graba raznih starosti, moguće je izravnanje
bez većih žrtava. Ali se ono ne bi moglo provesti u koprivničkom i virovitičkom
području, koja su sastavljena od pretežno srednjedobnih šuma mekih listača uz
Dravu, nizinskih šuma lužnjaka, prigorskih šuma kitnjaka — graba te bukovih šuma
na najvišim položajima Bilogore. Iz navedenih razloga izravnanje nije moguće ni
u ovoj oblasti kao cjelini.


U krapinskom području zagorske oblasti, sastavljenom od pretežno srednjedobnih
šuma kitnjaka — graba, nešto bukve u Ivančici te bukve i jele u Macelj gori, ne bi
se bez većih žrtava moglo provesti izravnanje. Slično je sa varaždinskim područjem,
u kome još ima mekih listača uz Dravu. I u međimurskom području bi bilo teško
provesti izravnanje, jer se sastoji od uglavnom srednjedobnih nizinskih tvrdih i poplavnih
mekih šuma. Zbog ovakvog stanja nije moguće provesti izravnanje ni u
okviru oblasti.


Zagrebačko područje zagrebačke oblasti sastoji se od nizinskih mekih i tvrdih
listača (vrba, topola — lužnjak, jasen), prigorskih šuma (kitnjak, grab, kesten),
brdskih šuma bukve i nešto bukve i jele. Središnji dio (Medvednica) je zaštitna park
šuma grada Zagreba. U toj smjesi raznih šumskih zajednica nije moguće provesti
izravnanje. Zumberačko područje je po strukturi šuma slično zagrebačkom, jer zahvaća
dio nizinskih pokupskih šuma i planinske šume bukve. Za volju gravitacije
Zumberačka gora (Gorjanci), ova vrlo značajna geografska cjelina, razdijeljena je po
polovici na zumberačko područje zagrebačke i pokupsko područje karlovačke oblasti.
Ali i ta podjela nije uspjela, jer je u savsku gravitaciju (sjeveroistok) uvrštena i
cijela šumarija Jastrebarsko te dio šumarije Krašić, koje gravitiraju na Kupu (jugoistok).
Lonjskoodransko područje zahvaća uglavnom srednjedobne posavske nizinske
šume mekih i tvrdih listača od Zagreba do Siska i do sela Lonje te šume po brežuljcima
Vukomeričkih gorica. Stoga je i ovdje izravnanje nemoguće. Petrinjsko
područje sastoji se od posavskih šuma lužnjaka, prigorskih šuma kitnjaka te bukovih
šuma na sjevernim padinama Zrinske gore. Obzirom na takvu strukturu šuma i jer
prevladavaju srednjedobne sastojine, bilo bi teško, bez žrtava, provesti izravnanje.
Dvorsko područje sastoji se pretežno od starih bukovih brdskih šuma Zrinske gore
i prigorskih šuma kitnjaka, pa je radi toga ovdje nemoguće provesti izravnanje.
Iz prednjeg slijedi, da ni u okviru oblasti, kao cjeline, nije moguće provesti izravnanje,
ali bi se ono moglo provesti u pojedinim dijelovima te oblasti. I arondacija
ove oblasti je posve neprirodna. Cijela Zagrebačka gora. polovica Zumberačke gore,
polovica Zrinske gore, Posavina od slovenske granice do Hrv. Dubice ne predstavljaju
ni geografsku ni gospodarsku cjelinu.


Pokupsko područje karlovačke oblasti zahvaća dio nizinskih pokupskih šuma,
prigorske (kitnjak) i brdske (bukva) šume druge polovice Zumberačke gore te bukove
šume sjeverozapadnih obronaka Petrove gore. Kako su u vrijeme izručenja ovih područja
ovdje prevladavale stare sastojine, tu nije bilo moguće provesti izravnanje.
Ista situacija je i u banijskom području, koje zahvaća sjeveroistočne i istočne ogranke
Petrove gore te zapadne ogranke Zrinske gore i gdje su isto prevladavale stare sastojine.
Ovo područje inače obuhvaća samo oko polovicu Banije. Kordunsko područje




ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 6     <-- 6 -->        PDF

Naravno, da je neprovedivo i trajno podmirenje lokalnih potreba ostalim
šumskim proizvodima.


Dosadašnja podjela na područja i oblasti nije mogla udovoljiti ni drugom
zahtjevu općih uputstava iz 1948. t. j . da se unutar područja, a izuzetno
unutar oblasti, vrši izravnanje sječivog prihoda.


Za tu svrhu ova uputstva traže, da se u jedno područje stave one
šume i krajevi, između kojih postoji unutarnja povezanost, uslovljena bilo
konfiguracijom terena, bilo prometnim bilo ostalim prilikama. Dakle povezivanje
je u prvom redu uslovljeno gravitacijama odnosno prilikama eksploatacione
naravi. To je i razumljivo obzirom na prvi zahtjev za stvaranje
područja.


Ako bi se u jednom području imala istodobno ostvariti ova dva zahtjeva,
što se može zaključiti iz propisa uputstava, onda to znači, da bi se
u okviru tog područja imao sječivi prihod izravnati sa potrebom. Kako je
pak većina ovih područja deficitarna na drvu u odnosu na ovu potrebu, što
se vidi iz izlaganja o drvnoindustrijskim poduzećima, to bi takvo izravnanje
vodilo do daljnjeg smanjivanja šumskog fonda odnosno do postepenog
nestajanja šuma. A racionalno šumsko gospodarstvo ne dozvoljava ovakvo
izravnavanje.


U dosadašnjim područjima i oblastima ne može se svuda vršiti izravnavanje
sječivog prihoda ni onda, ako bi se ono htjelo provoditi i sa
ispravnog, uređajnog, stanovišta. Izravnanje, izjednačenje sječivog prihoda
znači osiguranje godišnje potrajnosti toga prihoda. Kod jednodobnih šuma
ta se potrajnost, i to u prvom redu glavnog prihoda, osigurava stvaranjem
takvih odnosa između dobnih razreda, da njihove površine budu jednake.
To se može postići, ako prevladavaju iste ili u gospodarskom smislu srodne
vrste drveća, ako kod gospodarskih jedinica postoji isti ili sličan način gospodarenja,
ako među ophodnjama ne bude prevelike razlike. Kod prebornih
šuma ta se potrajnost osigurava stvaranjem u sastojinama normalnih,
uravnoteženih ,najpovoljnijih masa odnosno prirasta. To se kod današnjeg
stanja tih šuma može postići održavanjem iste ophodnjice, izvođenjem ne
prejakog intenziteta sječa u sastojinama prašumskog tipa, ograničenjem
sječa kod sastojina sa niskom masom na čisto uzgojne i zaštitne zahvate.
Dakle kod jednih i drugih šuma to se izravnanje postizava, ako postoje
uslovi čisto gospodarske naravi. Kod sredozemnih i polusredozemnih šuma
provode se meliorativni zahvati, a ne neke redovite sječe, pa tu nema izravnavanja
sječivog prihoda.


Iz podrobnije analize pojedinih područja i oblasti vidi se, da se u do


sadašnjim područjima i oblastima ne može provesti izravnanje sječivog


prihoda bez gospodarskih žrtava ni sa tog, uređajnog, stanovišta.


Diljsko područje donjoposavske oblasti je sastavljeno iz posavskih nizinskih šuma


lužnjaka, prigorskih šuma kitnjaka i graba te diljskih brdskih bukovih šuma, sa


raznim ophodnjama i posebnim načinima gospodarenja. Tu je izravnanje teško izvršiti.


U bosutskom području sa pretežno srednjedobnim sastojinama najkvalitetnijeg luž


njaka, koje se ne smiju sjeći, dok u njima ne bude odgovarajući postotak furnirskih


trupaca, nema izravnanja. U vukovarskom području sa podunavskim šumama mekih


listača i nizinskim šumama lužnjaka sa raznim unesenim vrstama stanje je isto kao


u diljskom području. Prema prednjem izravnanje nije moguće ni u okviru oblasti.


U osječkom području donjopodravske oblasti sa pretežno srednjedobnim sastoji


nama lužnjaka i raznodobnim sastojinama mekih podravskih listača, sa posebnim




ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 5     <-- 5 -->        PDF

Dosadašnja gospodarska podjela šuma


U vezi sa navedenim zahtjevima općih uputstava NRH je bila razdijeljena
na 11 oblasti i 44 područja. (Vidi preglednu kartu prilog 1. i prilog 2.)
Podjela po ovim zahtjevima predstavljala je težak zadatak. Iako je ta podjela
izvršena sa mnogo truda i dobre volje, ipak je desetgodišnja praksa
dokazala, da taj zadatak nije dobro riješen. On nije dobro riješen zato,
što ss- on u NRH na toj osnovi i ne može dobro riješiti.


Prije prijelaza na analizu, koliko su ova područja udovoljila prvom
zahtjevu trajnog podmirenja lokalnih potreba na drvetu, treba razjasniti,
što navedena uputstva smatraju pod »lokalnim potrebama«. Da li se pod
tim misli na sve potrebe jednog područja, t. j . na potrebe ukupne drvne
industrije općedržavnog značaja (pilanske, kemijske i dr.), koja je smještena
na tom području, i na potrebe lokalne potrošnje (ogrjevno i građevno
drvo za područno stanovništvo i za male industrije lokalnog značaja), ili se
pod tim misli samo na potrebe lokalne potrošnje. Kako se lokalna potrošnja
stalno podmiruje iz obližnjih šuma, osim velikih potrošnih središta, kao
gradovi i si., to radi pokrića te potrošnje nije bilo potrebno stvarati posebna
područja. Prema tome izlazi, da »lokalne potrebe« obuhvaćaju sve
potrebe na drvetu jednog područja, koje se tu troši bilo u kom vidu, bilo
samo prerađuje.


Iz analize opskrbljivanja drvetom nekih velikih drvnoindustrijskih kapaciteta
vidi se, kako navedena područja nisu udovoljila ovom prvom
zahtjevu.


Drvnoindustrijsko poduzeće SI. Brod nalazi se u diljskom području, ali ono mora,
da njegove potrebe budu trajno podmirene, dobivati sirovine još ne samo iz bosutskog
i vukovarskog područja iste donjoposavske nego i iz područja susjedne srednjeposavske
oblasti.


DIP Belišće se nalazi u osječkom području, ali ono mora dobivati drvo još ne
samo iz slatinskog, našičkog i baranjskog područja iste donjodravske nego i iz nekih
područja bjelovarske oblasti.


DIP Đurđenovac se nalazi u našičkom području, pa i ono mora dobivati sirovine
još iz slatinskog područja iste donjopodravske kao i iz područja susjedne srednjeposavske
oblasti.


DIP Novoselec se nalazi u kutinskom području, a dobiva još drvo iz bjelovarskog,
križevačkog, koprivničkog i virovitičkog područja iste bjelovarske kao i iz nekih,
područja zagrebačke oblasti.


DIP S;sak se nalazi u lonjskoodranskom području, a dobiva drvo još iz petrinjskog
i dvorskog područja iste zagrebačke oblasti kao i iz banijskog područja karlovačke,
pa čak i iz plješivičkog područja ličke oblasti.


DIP Karlovac nalazi se u pokupskom području, a dobiva još drvo iz banijskog,
kordunskog i kapelskog područja iste karlovačke oblasti kao i iz žumberačkog područja
zagrebačke i gackog te plješivičkog područja ličke oblasti.


DIP Delnice se nalazi u gorskokotarskom području a dobiva još drvo iz vinodolskog
te južnovelebitskog područja iste primorske oblasti kao i iz kapelskog područja
karlovačke i gackog te plješivičkog područja ličke oblasti.


Kako je dakle drvna industrija NRH skoncentrirana u velikim poduzećima,
to se ona moraju opskrbljivati potrebnim sirovinama iz šuma sa
raznih strana republike. Prema tome ova dosadašnja područja ne samo da
nisu udovoljila prvom zahtjevu uputstava iz 1948., nego je uopće u NRH
neprovediva podjela šume na područja, koja bi trajno drvetom podmirivala
sve potrebe ovakvog velikog drvno-industrijskog poduzeća, smještenog u
njihovom krugu.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 4     <-- 4 -->        PDF

PROSTORNO UREĐENJE SUMA NR HRVATSKE


Ing. Ivan Smilaj:


Uvod


U cilju izgradnje novog društvenog poretka FNR Jugoslavija je izvlastila
veliki privatni šumski posjed, pa je taj posjed kao i državne šume te
imovinu krajiških imovnih općina i zemljišnih zajednica proglasila općenarodnom
društvenom imovinom. Do tog agrarnopolitičkog zahvata gospodarilo
se u šumama prema interesima svakog pojedinog vlasnika, neovisno


o šumama ostalih vlasnika ili cijele države, dok se odsada u šumama općenarodne
imovine ima gospodariti samo u interesu društvene zajednice. Taj
interes je sadržan u propisu zakona o šumama, saveznom i republičkom,
da se sa šumama ima upravljati i gospodariti po načelu potrajnosti prihoda
u cilju osiguranja najnužnije društvene potrebe u drvetu.
Prema uputstvima za uređivanje državnih šuma iz 1931. regulator za
potrajnost prihoda kod jednodobnih šuma je površina, a kod prebornih
prirast. To znači, da je potrajnost prihoda kod prvih šuma osigurana, kada
je sječna površina razdoblja jednaka normalnoj površini dobnog razreda
odabrane ophodnje, a kod drugih, kada je sječivi prihod jednak prirastu.
Kako je svaki vlasnik gospodario na svoj način, a veliki privatni vlasnici u
većini nisu ni vodili potraj no gospodarenje, to je tokom vremena kod jednodobnih
šuma nastao veliki nerazmjer dobnih razreda, a kod prebornih
se jedan dio previše iskorišćivao, dok su neotvorene šume ostale neiskorištene.
U vezi s tim praksa uređivanja šuma je pokazala, da se u većini slučajeva
u okviru klasične gospodarske jedinice bilo jednodobnih bilo prebornih
šuma ne može postići potrajnost prihoda bez osjetljivih gospodarskih
žrtava.


Radi ovog naslijeđenog nerazmjera dobnih razreda i neravnomjernog
iskorišćavanja uloga šuma u novim društvenim odnosima je ultimativno
tražila, da se odrede veće površine, u kojima će se bez gospodarskih žrtava,
a uz sastojinsko gospodarenje, moći osigurati potrajnost i time pristupiti
normalizaciji šumske proizvodnje. Opća uputstva za uređivanje šuma iz
1948. predviđaju za tu svrhu stvaranje većih jedinica: šumskoprivrednih
područja i šumskoprivrednih oblasti. Po ovim uputstvima imaju se područja
izlučiti tako, da udovoljavaju ovim dvjema zahtjevima: 1. da se
stvore najpovoljniji uslovi za trajno podmirenje lokalnih potreba na drvetu
i ostalim šumskim proizvodima, 2. da se unutar područja vrši u pravilu
stvarno izravnanje sječivog prihoda. Po istim uputstvima oblast zahvaća
više područja, koja predstavljaju jednu geografsku i gospodarsku cjelinu.
Izravnanje sječivog prihoda može se, izuzetno, vršiti i u okviru oblasti,
ako se to ne može izvršiti unutar područja.


* Ovaj je članak primljen dok je ing. Smilaj bio na životu, i predstavlja njegov
posljednji pismeni rad (op. ur.)


ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 31     <-- 31 -->        PDF

10. Š. g. j . Kosurina-Grabar
3.103.38
11. „ Jaselsko Bilo-Crnopac
4.149.64
12. „ Duboke jasle-Jabukovac
2.387.71
13. „ Smrdljivac-Kom
3.996.59
14. ,, Južnovelebitske borove kulture
437.73
Ukupno: 43.861.06


VI. Sumsko-gospodarsko područje Lič. Plješivica
1. S. g. j . Javornik-Tisov vrh
3.951.69
2. „ Trovrh-Kik
4.666.78
3. „ Bubinka-Maričića vrh
5.022.38
4. „ Mala Plješivica-Karlović Korita
6.226.79
5. „ Kremen-Rudi Lisac
6. „ Srneća draga-Janković kosa
7. „ Kalinovača
8. ,, Velika Plješivica-Drenovača
9. ., Kestenovac-Nebljuska gora
10. „ Visočica-Lisac
11. „ Istočna Mazinska planina
12. „ Zapadna Mazinska planina
13. „ Kokirna-Mila-Ljut
14. „ Maslovara
15. „ Jelovi tavani-Kućina kosa
16. „ Plješivičke borove kulture
VII. Sumsko-gospodarsko
1. Š. g. ,j. Ivčević kosa
2. „ Vidovača-Marina glava
3. „ Crni vrh
4. ,, Laudonov gaj
5. „ Staza
6. „ Vrebačka staza
7. „ Trövrh- Mirkača
8. „ Resnik
7.123.84
1.906.04
1.475.09
3.976.51
4.241.26
2.929.18
6.482.90
1.937.99
3.693.26
2.711.59
, 6.641.99
159.00
Ukupno: 63.146.29


područje Lič. Sredogorje


918.00
5.983.07
4.078.69
314.24
7.957.86
4.060.10
2.374.80
6.482.23
9. „ Borove kulture Ličkog sredogorja
135.32
I. Risnjak .......
II. V. Kapela
III. M. Kapela
IV. Sjev. Velebit ..... .
V. Juž. Velebit
VI. Lička Plješivica ... .
VII. Ličko Sredogorja ... .
Svega:


Ukupno : 32.304.31
ŠUMA R
27
32
gosp. jedinica
„ „
62.401.57
87.622.21
24 „ „ 80.063.55
24 „ „ 87.391.78
14 „ „ 43.861.06
16 .. 63.146.29
9 „ „ 32.304.31
146 „ „ 456.790.77


C. ŠUMSKO-GOSPODARSKA OBLAST PRIMORSKIH SUMA
I. Sumsko-gospodarsko područje Istra
33.722.30 ha
II. „ „ „ Kvarner
64.160.17 „
III.
„ „ „ sjevernodalmatinskih zimzelenih
šuma 25.127.00 „


ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 32     <-- 32 -->        PDF

IV.
Šumsko-gospodarsko područje južno - dalmatinskih zimzelenih
šuma 86.825.00 „
V.
„ ,, „ sjevernođalmatinskih listopadnih
šuma 182.430.00 „
VI.
„ ,, „ srednjedalmatinskih listopadnih
šuma 220.053.00 „
VII. „ ,, „ južno - dalmatinskih listopadnih
šuma
86.540.00 „
Svega : 693.857.45 ha


Ukupna površina oblasti A + B + C
1,875.530.63 ha


JEDNA BRZA METODA ZA UTVRĐIVANJE PRIRASTA


Dr. Dušan Klepac (Zagreb)


Uvod


Između različitih metoda za utvrđivanje prirasta najveću prednost
imaju jednostavne i brze metode. Ali ne treba zaboraviti, da su najbrže
i najjednostavnije metode u većini slučajeva najmanje točne. Stoga je
teško naći jednu metodu, koja bi istovremeno zadovoljila sve zahtjeve —
da daje precizne rezultate o prirastu, da bude jednostavna, brza i jeftina.
Pa ipak šumarska nauka nastoji zadovoljiti te zahtjeve kolikogod je to
moguće. Imajući to pred očima, pokušao sam metode za utvrđivanje prirasta
pojednostavniti i učiniti ih još pristupačnijima našoj šumarskoj
praksi.


Ideja


Dosadašnja istraživanja u prebornim jelovim šumama (4) su nam
pokazala, da se volumni prirast srednjeg stabla u pojedinim debljinskim
stepenima može izraziti jednadžbom pravca:


y = a + b x
(1)


(y) označava godišnji volumni prirast stabla; (x) je prsni promjer; (a) i (b)
su parametri.
Prema tome, čini se, da ne bi trebalo mjeriti prirast u svim debljinskim
stepenima; ne bi trebalo Presslerovim svrdlom bušiti stabla u svim
debljinskim stepenima kako smo to dosad činili.. Izgleda, da bi bilo do


1 Na to sam pomišljao još pred 5 godina, kad sam u »Glasniku za šumske pokuse«
br. 11 na str. 233 napisao ovo: ... »tok prosječnog godišnjeg prirasta srednjeg jelova
stabla u pojedinim debljinskim stepenima ima u »Kunjačkom Vrhu« oblik pravca.
Za pokusnu p!ohu »Tuški Laz« krivulja prosječnog godišnjeg prirasta srednjeg stabla
za jelu ima također oblik pravca, ali samo do onog debljinskog stepena, u kojem kulminira
deblünski prirast. Ustanovimo li kod narednih istraživanja ponovno tu istu
činjenicu u drugim sastojinama, onda ćemo metodu za određivanje prirasta moći mnogopojednostavniti.« . ..