DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 51     <-- 51 -->        PDF

NOMOGRAMI ZA ALGAN-SCHAEFFER-OVE TARIFE


Dr. Borivoj Emrović, Zagreb


1. Schaeffer (1) je Alganove — empirički ustanovljene—
tarife prikazao jednadžbom
V= I40Ô(*_5) (x_10) [1]


Istodobno dao je Schaeffer i jednadžbu za sličnu familiju tarifnih
krivulja


U obje te jednadžbe x = prsni promjer* stabla u centimetrima,
V = volumen stabla tog prsnog promjera u kubnim metrima, a K = volumen
stabla kojem je prsni promjer x = 45 cm. Konstanta K određuje
broj tarife.


Tarife definirane jednadžbom [1] nazvao je Schaeffer brzim tarifama
(tarifs rapides), a one definirane jednadžbom [2] — polaganim tarifama
(tarifs lents), no obično prve zovemo Alganovim , a druge
Schaefferovim tarifama.


O upotrebljivosti tih tarifa kod uređivanja šuma, pisano je dosta u
Šumarskom Listu [vidi: Klepac (3), (4), (5)], a same tarife za x = 15, 20,
25 .. . 100 cm, te za K = 0,9; 1,0; 1,1 ... 2,8 m3 otštampane su u Sum.
Listu 1953. na str. 198 i 199 [Klepac (3)].


Na tri grafikona — u ovom članku — prikazane su te tarife grafički
— u obliku nomograma, sa svrhom:
a) da se demonstrira upotrebljivost takovog načina grafičkog prikazivanja
šumarskih problema, i


b) da se konstruira grafikon pomoću kojeg će se Schaefferove tarife
moći upotrebiti i u slučajevima, gdje su debljinski stepeni formirani drugačije,
a ne baš na 5 cm (t. j . od 12,5 do 17,5 i t. d.).


Sva tri nomograma najjednostavnijeg su tipa t. j . to su nomogrami
sa skalama na tri paralelna pravca, a očitavanje se vrši pomoću četvrtog
pravca, koji siječe sve tri skale.*


2. Prva dva grafikona potpuno su slična, samo se prvi odnosi na
Schaefferov e tarife (t. j . na tarife definirane jednadžbom [2]), a
drugi na Alganove tarife (definirane jednadžbom [1]). Prema tome sve
što bude rečeno za prvi grafikon (Schaefferove tarife) vrijedi i za drugi
(Alganove tarife), uzevši dakako u obzir, da je kod drugog upotrebljena
i druga jednadžba.
* U originalnim Alganovi m tablicama [vidi Algan (2)] govori se o promjeru
stabla na mjestu, gdje je prestao utjecaj žilišta, a to može biti ispod i iznad
prsne visine. No Schaeffer pod promjerom x smatra promjer u 1,3 m iznad tla.
* O principima konstrukcije nomograma vidi: Rašković D.: Praktično računanje,
Tehnička knjiga, Beograd 1952.


ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 52     <-- 52 -->        PDF

294




ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 53     <-- 53 -->        PDF

ALGAN-SCHAEFFER


Tarifs rapides
v=-fo»(x-s) (X-10)
dx =f*offßX-1SJ


(Xzprsni promjer)


Poljoprivredno-iumarski fakultet


Zavod za Dendrometri/u
Zaqrab 19S7.


ayVx


0,5


0/t


0.3


0.2


0,10


0,08


0,06


0,05


Oßi*.


0,03


0P2


0,010


Q008^&


-^30


20


-10


-8


-1,0



0,6


-o.<*


0,3


-0,2


0,10
0,08


-f-0/Jfi


-opi*


0,03


X


l cm


-120


—lio


=-100


§-90


r-30


E-70


r-60


´-50


/.r


Hm


40 —


3S--3S


30


-30


---


25--25


-


-
-
-


20


-20


r


-


-


1S


-is


295




ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 54     <-- 54 -->        PDF

300-_


-20


L «i


-ft%
«H
-4. m -Ë 5ch.


200-_ r 120—


-6 -3
-*o
150-E_ no—
-8


Z ioo—-


6
100


-2


-J


80-i 1- i:


NOMOGRAM ZA RAČUNANJE -3 1-80^:
.*, PROCENTA PRIRASTA 60-\


-—


,dV dx
ft _ dx dt


-3 S~´
-1,0
«o-j i- iš


100 V


´ X´d= prsni promjer
1- 60^:


-70


30^


~ *"-


-0,8


äj -zd--aeblj

: so-_´_


-0,6


?o~: r ;:


-L-0,6


: +s-z:


/ 2/1 RAČUNANJE UKUPNOG -bojr 0> w~ — ;;


^SCHAEFFER p;100zd ||j^


VOLUMNOQ PRIRASTA


-0,3 : w—:


-0,h


Z´-"7oöM
fO-i r : :


0,2


r 35—:


-2/1
0,3
8i


6-^


r 30-


-q/o


0,08
5i f


0,2
*-j


r


i r´-6 Shema
-0,06 L 25


3-E


SckAlg. -0,1S



-0,0«


«i& M ri
^


-0,03


2-_


r 20—


-0/0 0,02


-L-12
ts-_


0,08


-0,010 1´°1
-0,06


0,008 0,8-1 L J5—


-0,9 -OflS
-0,006


0,6-Ë


-OpOh 0,S-\


-o,a
-0,0*t -L


-0,003 0>^


-0,7 -0,03 -=§
Poljoprivredno-šumarski fakultet -0,002 Q3-:


ZAVOD ZA DENDROMETROU
Zagreb 195?


-o.s -0/52 -0,00*


o


296




ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 55     <-- 55 -->        PDF

2.1. Schaefferov e tarife definirane su jednadžbom [2]. Logaritmiranjem
te jednadžbe dobivamo
log V + log 1800 - log K + log (x2 — 5x) [3J


Ta jednadžba ima oblik »ključne jednadžbe« za nomogram sa skalama
na tri paralelna pravca, te se prema tome takav problem može sa
takovim jednostavnim nomogramom i prikazati, što je i učinjeno. Skale
K, V i x sačinjavaju takav nomogram. Ako se određena točka na fi škali
spoji pravcem sa točkom na x — skali, onda se u presjecištu tog
pravca sa V — skalom može očitati pripadni V — iznos (t. j . iznos koji
se dobije po jednadžbi [2], ako se u nju uvrsti dotični K i x — iznos).


Nomogram bi se u praksi koristio na slijedeći način:
Najprije je potrebno donijeti odluku o izboru tipa tarife t. j . treba
donijeti odluku da li za danu sastojinu bolje odgovara koja Schaefferova
tarifa ili Alganova tarifa [vidi Klepac (5)], a na temelju donesene odluke
treba onda odabrati odgovarajući nomogram.
Nakon toga potrebno je odrediti veličinu konstante K. Kod toga je
korisno postupiti po slijedećem principu. Konkretna drvnogromadna linija
sastojine na koju želimo primijeniti tarife (t. j . linija koja u toj sastojim
prikazuje stohastičku ovisnost volumena i prsnog promjera) —
biti će toj tarifi slična tek približno. Ne može se očekivati, da će se te
dvije linije potpuno poklopiti po cijeloj svojoj dužini, ali treba nastojati,
da se one poklope barem na onom dijelu (u onim debljinskim stepenima),
gdje ima najviše drvne mase. Prema tome odrediti treba onaj prsni
promjer oko kojeg je grupirana većina drvne mase sastojine, a to je promjer
t. zv. centralnokubnog ili — približno — centralno plošnog stabla.
(Isti princip upotrebljava L a e r kod svoje metode, samo što je kod
L a e r o v e metode potrebno to centralno stablo odrediti precizno, dok
je u našem slučaju dovoljno i aproksimativno ustanoviti debljinski stepen).
Kad je određen taj prsni promjer d0, onda treba odrediti prosječnu
drvnu masu koja pripada — u toj sastojini -— stablu sa tim prsnim promjerom
d0. Za uređivačke svrhe mogu se kod toga upotrebiti dvoulazne
drvnogromadne tablice (njemačke, dok se ne izrade domaće), pa treba
tom promjeru d0 pronaći pripadnu visinu t. j . treba pronaći prosječnu
visinu stabla sa prsnim promjerom d0. U sastojini se izmjeri 20—30 visina
stabala sa prsnim promjerom d„ (ili sa promjerom, koji se od d0 ne razlikuje
za više od 3—4 cm). Iz dobivenih podataka izračuna se aritmetička
sredina prsnih promjera d., i aritmetička sredina visina hs, te se pomoću
tih veličina i odgovarajućih dvoulaznih tablica pronađe pripadni volumen
vs*
Sada se na a: — skali nomograma pronađe točka sa očitanjem
x = ds, a na V — skali točka sa očitanjem V = vs, pa se te dvije točke
spoje pravcem i taj se pravac produlji do K — skale. Presječnica tog
pravca sa K — skalom daje veličinu konstante K. U toj točki (na K —


* Ako su upotrebljene dvoulazne tablice za krupno drvo (Derbholz), onda će
i — na taj način dobivene — tarife davati podatke za krupno drvo. Ako su upotrebljene
tablice za totalnu masu stabla (Baummasse), onda će isto to vrijediti i za
tarifu.
297




ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 56     <-- 56 -->        PDF

skali) zabode se igla (nomogram treba da je napet na crtaćoj dasci ili na
komadu šperploče) i na nju se zakvači komad crnog konca. Ako napnemo
konac, on će nam poslužiti kao pravac za očitavanje i ako ga namjestimo
tako, da prolazi nekom određenom točkom na x — skali, onda
možemo na mjestu, gdje konac siječe V — skalu, očitati volumen stabla,
koji odgovara tom prsnom promjeru i tarifi, koja je definirana dotičnom
konstantom K i jednadžbom [2].


2.2. Drugi dio nomograma (t. j . nomogram, koji se sastoji iz iste
K — skale i x — skale, samo ima drugačiju srednju skalu t. j . dV/dx —
skalu) služi za određivanje prirasta.
Volumen stabla funkcija je vremena (starosti)


V «



no ta funkcija nam je nepoznata. Poznat, nam je zakon ovisnosti volumena
i prsnog promjera, koji je definiran Schaeffer-ovom jednadžbom


V = f(x) = T|^ f*2 -5x) [5]


No prsni promjer također se mijenja sa starošću t. j . on je također
neka funkcija vremena
x = y(t) [6]


Ako u jednadžbi [5] umjesto x pišemo desnu stranu jednadžbe [6],
izlazi:


V = Mt) = f(x) = flMt)] [7]


Volumni prirast (prirast za jedinicu vremena t. j . za 1 godinu) je
prva derivacija volumena po vremenu


*--% =

no kako nam nije poznata funkcija

varijabile x


*->«+»-g-g [91


Prvi faktor dobijemo lako deriviranjem jednadžbe [5]


[i0)


S-ife«?-»


Drugi faktor je derivacija promjera po vremenu t. j . tečajni prirast
prsnog promjera. Funkcija i|>(t) nije nam poznata, no prosječni tečajni
prirast


*-lW-g [11]


možemo ustanoviti direktno — mjerenjem izvrtaka dobivenih Presslerovim
svrdlom.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 57     <-- 57 -->        PDF

[Opaska : Meyer-ova metoda diferenca — vidi: Meyer (7), Klepac


(6) — je zapravo tabelarno deriviranje po formuli
[dx] h \ 2 6 2 +30 2 ""/


koja je dobivena deriviranjem Stirlingov e interpolacione formule
(vidi na pr. Bronštejn-Semendjajev: Spravočnik po matematike. 6. izdanje
str. 577), i to tako, da je uzet samo prvi član u zagradi. Potrebno je
to onda, ako je drvnogromadna linija (tarifna linija) dana tabelarno. No
Alganove i Schaefferove tarife definirane su jednadžbom, pa se ta derivacija
može dobiti direktno t. j . deriviranjem jednadžbe [5]].


Logaritmiranjem jednadžbe [10] izlazi:


logj^+log 1800 = logK + log(2x — 5), [12]


a ta se jednadžba, opet može prikazati pomoću nomograma sa tri paralelne
skale. Nomogram je konstruiran tako, da su K -— skala i x — skala
ostale iste kao na nomogramu za volumen, samo je još ucrtana i skala
za dV/dx*


Kod upotrebe nomograma može se dakle sa napetim koncem, (koji
je jednim svojim krajem zakvačen za iglu zabodenu u točki koja odgovara
konkretnom K — iznosu na K — skali) očitati istodobno i volumen
na V — skali i dV/dx — iznos na dV/dx — skali.


3. Treći nomogram predviđen je za slučaj, gdje je drvna masa sastojine
(i to za svaki debljinski stepen ili debljinski razred) određena
nekim drugim načinom, kao na pr. pomoću sastojinske visinske krivulje
i dvoulaznih drvnogromadnih tablica, ili po Laerovo j metodi, a samo
prirast treba ustanoviti uz upotrebu Schaefferovih jednadžbi (t. j . uz upotrebu
Alganovih ili Schaefferovih tarifa).
Volumni prirast jednog stabla je:


dV dV dx dV r,--,


= ´ Zd


Zv — —rr = T~ ´ ITT A~ L13J
dt dx dt dx


* Opaska: x — skala na nomogramu za jednadžbu [3] podudara se kod
debljih promjera praktički potpuno sa x — skalom na nomogramu za jednadžbu
[12]. Kod tanjih promjera dolazi do malih razlika (kod prsnih promjera koji su
manji od 40 cm), pa je radi toga na lijevoj strani x— skale ucrtana i točna skala
za jednadžbu [12]. No velika greška ne bi bila ni onda, kad bi se upotrebila desna
strana skale i to radi toga, jer se iznos dV/dx treba množiti sa debljinskim prirastom,
koji je malen kod malih prsnih promjera. Osim toga, ako promotrimo jednadžbe
[1] i [2], to možemo uočiti, da je po tim jednadžbama za x = 10 (odnosno
za x = 5) volumen jednak nuli, dok bi realna drvnogromadna krivulja trebala da
ide iz ishodišta t. j . volumen bi bio nula tek ako je x = 0 (pa čak bi i onda volumen
trebao biti nešto veći od nule t. j . trebao bi biti jednak volumenu stabalaca kojem
je visina točno 1,3 metra). Prema tome Schaefferove jednadžbe daju realne podatke
za deblje promjere, dok bi realne krivulje za tanke promjere trebale biti nešto
blažeg nagiba t. j . sa manjom derivacijom. Ako upotrebimo desni dio x — skale,
dobiti ćemo — za tanke promjere — manji dV/dx — iznos od onog, koji odgovara
po jednadžbi [10] i tim edonekle kompenzirati nerealni tok Schaefferovih tarifa.


ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 58     <-- 58 -->        PDF

Postotak volumnog prirasta


dV


— Zd


Pv ,= ^ 100 -— ^ 100 [14]


Ako uvrstimo umjesto V i dV/dx iznose iz jednadžbe [5] i [10], to
dobivamo za Schaefferove tarife


K (2x-5)


1800


Pv = —j, 100 u
1S00
(x2-5x)


2x 5


Pv 100 z„ [15]


v-2 C V
Analogno za Alganove tarife dobivamo


* -ji^ŠTT»´-´100z< ll6]


Logaritmiranjem jednadžbi [15] i [16] dobiju se oblici, koji se također
mogu prikazati nomogramom sa skalama na tri paralelna pravca.
Ukupni volumni prirast debljinskog stepena je:


Z.-&M [17]


a logaritmiranjem te jednadžbe opet se dobije izraz, koji se može prikazati
nomogramom istog jednostavnog tipa.
Cijeli nomogram konstruiran je tako, da se može upotrebiti i za
Schaefferove i za Alganove tarife.


Postupak kod upotrebe je slijedeći: Najprije treba odrediti da li za
konkretnu sastojinu bolje odgovara Schaefferova ili Alganov a tarifa,
jer će se na temelju te odluke upotrebiti na nomogramu lijeva odnosno
desna strana d — skale. Drvna masa (M) svakog debljinskog stepena već
je određena na neki način. Debljinski prirast ustanovljen je pomoću
izvrtaka dobivenih Presslerovim svrdlom t. j . dvostruka prosječna širina
zadnjih 10 godova nanašana je na milimetar papir kao ordinata prsnom
promjeru i izjednačena krivuljom (na način kako se to radi sa sastojinskom
visinskom krivuljom). Iz tog grafikona očitan je iznos zd za određeni
prsni promjer.


Za svaki debljinski stepen (ili razred) računa se sada — pomoću
nomograma — procenat volumnog prirasta tako, da se na đ — skali pronađe
točka sa očitanjem, koje odgovara sredini debljinskog stepena, a
na zd — skali točka, koja odgovara debljinskom prirastu za taj prsni
promjer (t. j . veličina zd koja se očita sa prije spomenute krivulje, a
koja odgovara kao ordinata krivulje tom prsnom promjeru). Te dvije




ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 59     <-- 59 -->        PDF

točke spoje se pravcem, te se taj pravac produži do p — skale i na presjecištu
tog pravca i skale pročita se pripadni procenat. Spojimo li nadalje
pravcem tu točku na p — skali sa točkom na M — skali, koja
odgovara drvnoj masi dotičnog debljinskog stepena, onda će se na presjecištu
tog pravca i Zv — skale odmah moći očitati ukupni volumni prirast
tog debljinskog stepena u kubnim metrima (vidi shemu na nomogramu).*


Procenat volumnog prirasta dobiven pomoću ovog nomograma nešto
je veći od rezultata, koji se dobiju po formulama i tablicama, koje je
sastavio Klepac (5), radi toga, što su te formule izvedene iz Presslerove
formule procenta prirasta, a ta u ovom slučaju daje premalene rezultate.


Ipak i pomoću nomograma dobiti će se još uvijek manji prirast od
faktičnog, jer kod određivanja debljinskog prirasta činimo redovito sistematsku
grešku na niže, jer ne uzimamo u obzir prirast kore [vidi
Meyer (7)]. Osim toga kod određivanja prirasta jednodobnih sastojina
pomoću tarifa, nije uzet u obzir t. zv. pomak visinske krivulje.


4. Uslijed grafičkog načina rada i očitavanja pomoću napetog konca
— dolazi dakako do grešaka, no te greške daleko su manje od greške
uzorka (sampling error) debljinskog prirasta tako, da se može reći, da
točnost rezultata ovisi samo o točnosti ustanovljivanja debljinskog prirasta
t. j . o broju izvrtaka.
LITERATURA :


1. Schaejfer L.: Tarifs rapides et tarifs lents. Revue for. française 1949.
2.
Algan H.: Tarifs de cubage. Bulletin trimestriel de la Société forestiere de
Franch-comté 1901.
3. Klepac D.: Uređajne tablice. Šum; List 1953.
4. Klepac D.: Vrijeme prelaza. Šum. List 1953.
5. Klepac D.: Tablice postotka prirasta. Šum. List 1954.
6. Klepac D.: Utvrđivanje prirasta po metodi izvrtaka. Šum. List 1955. br. 11—12.
7. Meyer A. H.: Forest Mensuration. Pennsylvania State College 1953.
* Opaska : Nomogram treba da je napet na crtaćoj dasci: (Originali — sa
kojih su preslikani klišeji — veliki su 30 X 42 cm. Interesenti mogu nabaviti diazokop
dopije putem Šumarskog društva NRH). Očitavanja se vrši pravcem, no
crtanje pravaca — sa linealom i olovkom — bilo bi dugotrajno i brzo bi uništilo
nomogram. Kao pravac za očitavanje najbolje je upotrebiti napeti konac, a vrlo
je korisno da se priredi naročita naprava za očitavanje, koja se sastoji iz dvaju
drvenih štapića (dvije nezašiljene olovke), dvije igle i gumenog konca. Običnu iglu
za šivanje (sa malenom ušicom) treba zabiti u drveni štapić tako, da ušica izviruje
cea 1—1,5 cm. Kroz ušice se provuće običan tanki konac te se pomoću tog konca
priveže za igle komad tanke gumene niti (gumeni konac), duljina tog gumenog konca
treba da je tolika, da je — slabo napet — dugačak koliko iznosi međusobna udaljenost
krajnjih skala (na pr. p i M skale), a opet da bude toliko elastičan, da se
može rastegnuti do veličine dijagonale papira. Sa takvom napravom može se vrlo
brzo očitavati sa nomograma. U svakoj ruci drži se po jedan štapić, te se igle
(ušice) namještaju na potrebne točke, a gumena nit uslijed elastičnosti poprima
oblik pravca kojim se očitava. Na pr. desna igla namjesti se na potrebnu točku
na d — skali, lijeva igla pomiče se duž nos;oca p — skale tako dugo dok se israod
gumenog konca — na zđ — skali — ne pročita potrebni zđ — iznos. Tada se lijeva
igla zaustavi na p — skali, a desna igla se namjesti u potrebnu točku na M — skali,
te se ispod gumene niti na Z,v — skali pročita rezultat.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 60     <-- 60 -->        PDF

NOMOGRAMME FÜR DIE ALGAN-SCHAEFFER MASSENTARIFE


Die durch Schaeffer´s Gleichungen definierte Massentarife (Tarifs rapides et
tarifs lents) sind in der Form der Nomogramme dargestellt. Mit Hilfe dieser Nomogramme
ist es möglich, an Hand eines gegeben K (= Konstante, welche die Tarifnummer
bestimmt = Stammasse — in m3 — mit Brusthjhendurchmesser x = d —
= 45 cm) und eines gegeben x (= Brusthöhendurchmesser in cm) die entsprechende
Stammasse V in m3 abzulesen.


Auf diesen graphischen Darstellungen ist auch die Skala für dV/dx, welche


mit der K — und x — Skala das Nomogramm für die Ableitungen der Gleichungen


[1] und [2] liefert, eingezeichnet. (Anmerkung: Beim Bestimmen von dV/dx benütze
man den linken Teil der x — Skala für x < 40 cm). Der dV/dx — Wert ist zur
Ermittlung des laufenden Massenzuwachses nach Formel [191 erforderlich, während
der dx/dt = zd (laufender jährlicher Durchmesserzuwachs) direkt durch Bohrspäne,
die mit Pressler´s Zuwachsbohrer entnommen wurden, ermittelt wird. [Die Diffe


renzmethode — sieh Meyer (7) S. 256].


Das dritte Nomogramm ist für die Ermittlung des Massenzuwachsprozentes
konstruiert, wenn die Masse M nach Durchmesserstufen schon nach einer andern
Methode bestimmt worden ist (mit Hilfe der Bestandshöhenkurve und Massentafeln
mit zwei Eingängen — oder nach Laer´s Methode), und man nur noch den Massenzuwachs
nach Schaeffer´s Tarifen ermitteln will. Der Massenzuwachs des Einzelstammes
ist durch die Gleichung [14] definiert. Werden für V und dV/dx die Gleichungen
von Schaeffer angewendet, so erhält man für den Zuwachsprozent die Ausdrücke
[15] und [16], die durch das Nomogramm auf der Seite 296 dargestellt sind.
Der Durchmesserzuwachs (zđ) ist für jede Durchmesserstufe mit Pressler´s Zuwachsbohrer
zu bestimmen.


Der Ablesungsvorgang geschieht folgendermassen: man verbindet d (= Durch


messerstufemittel) mittels einer Geraden mit zd (= laufender Durchmesserzuwachs
für diese Durchmesserstufe), die bis zur p — Skala verlängert wird. Dieser Punkt
an der p — Skala wird dann durch eine Gerade mit M (Holzmasse dieser Durchmesserstufe)
verbunden, und man liest nun den gesamten laufenden Massenzuwachs
dieser Durchmesserstufe an der Z — Skala ab.


SAOPĆENJA


CINKOV FOSFID — SREDSTVO na njemu ljuska premazana miniumom;
PROTIV PTICA oslobođeno od te ljuske sjeme nije više
otrovno, a pogotovo kad iznikne. Zaštita
Zaštita sjemena u šumskim rasadnisjemena
od ptica nije od tolikog značaja
cima i u šumi, t. j . zaštita posijanog sjeu
godinama potpunog uroda borovih šimena
(a i kasnije, kad iznikne) predstavšarica.
U tim godinama ima sjemena i polja
jedan važan problem. Da li postoji jenika
svuda po šumi i broj ptica, koje se
dno univerzalno sredstvo i protiv glodara hrane sjemenom, nikad nije tolik da bi
i protiv ptica? Da li su ta sredstva potzbog
toga došao u pitanje uspjeh pošupuno
pouzdana i efikasna? Da li ih smimljavanja.
Drugčije je kod djelomčnog
jemo upotrebiti tamo gdje ima stoke ili uroda. No ni tada situacija nije u tolikoj
divljači? S takvim ili sličnim pitanjima mjeri kritična, kao što je kod izvođenja
susreće se svaki šumar zadužen za obnoogleda
s vještački unesenim sjemenom crvu
šuma sjetvom ili proizvodnju sadnog nog bora u godinama potpunog deficita
materijala. Taj problem postoji i u drusjemena
u tom predjelu. Kada u šumi nigim
zemljama. Pokazalo se, da zaštita gdje nema sjemena osim na tim malim
nije potpuna, a ni univerzalna. Rusi istioglednim
površinama, ptice na njih nemiču
potrebu pronalaska sredstva, koje bi lice navaljuju. Ono što ne stignu povaditi
biljku očuvalo u stadiju sjemenke i kaiz
zemlje (malo dublja sjetva u tome ih
snije u stadiju ponika. Sjeme tretirano sprečava), postaje njihov plijen kad izminiumom
zaštićeno je samo dotle dok je nikne. Među velike neprijatelje sjemena