DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 55 <-- 55 --> PDF |
2.1. Schaefferov e tarife definirane su jednadžbom [2]. Logaritmiranjem te jednadžbe dobivamo log V + log 1800 - log K + log (x2 — 5x) [3J Ta jednadžba ima oblik »ključne jednadžbe« za nomogram sa skalama na tri paralelna pravca, te se prema tome takav problem može sa takovim jednostavnim nomogramom i prikazati, što je i učinjeno. Skale K, V i x sačinjavaju takav nomogram. Ako se određena točka na fi škali spoji pravcem sa točkom na x — skali, onda se u presjecištu tog pravca sa V — skalom može očitati pripadni V — iznos (t. j . iznos koji se dobije po jednadžbi [2], ako se u nju uvrsti dotični K i x — iznos). Nomogram bi se u praksi koristio na slijedeći način: Najprije je potrebno donijeti odluku o izboru tipa tarife t. j . treba donijeti odluku da li za danu sastojinu bolje odgovara koja Schaefferova tarifa ili Alganova tarifa [vidi Klepac (5)], a na temelju donesene odluke treba onda odabrati odgovarajući nomogram. Nakon toga potrebno je odrediti veličinu konstante K. Kod toga je korisno postupiti po slijedećem principu. Konkretna drvnogromadna linija sastojine na koju želimo primijeniti tarife (t. j . linija koja u toj sastojim prikazuje stohastičku ovisnost volumena i prsnog promjera) — biti će toj tarifi slična tek približno. Ne može se očekivati, da će se te dvije linije potpuno poklopiti po cijeloj svojoj dužini, ali treba nastojati, da se one poklope barem na onom dijelu (u onim debljinskim stepenima), gdje ima najviše drvne mase. Prema tome odrediti treba onaj prsni promjer oko kojeg je grupirana većina drvne mase sastojine, a to je promjer t. zv. centralnokubnog ili — približno — centralno plošnog stabla. (Isti princip upotrebljava L a e r kod svoje metode, samo što je kod L a e r o v e metode potrebno to centralno stablo odrediti precizno, dok je u našem slučaju dovoljno i aproksimativno ustanoviti debljinski stepen). Kad je određen taj prsni promjer d0, onda treba odrediti prosječnu drvnu masu koja pripada — u toj sastojini -— stablu sa tim prsnim promjerom d0. Za uređivačke svrhe mogu se kod toga upotrebiti dvoulazne drvnogromadne tablice (njemačke, dok se ne izrade domaće), pa treba tom promjeru d0 pronaći pripadnu visinu t. j . treba pronaći prosječnu visinu stabla sa prsnim promjerom d0. U sastojini se izmjeri 20—30 visina stabala sa prsnim promjerom d„ (ili sa promjerom, koji se od d0 ne razlikuje za više od 3—4 cm). Iz dobivenih podataka izračuna se aritmetička sredina prsnih promjera d., i aritmetička sredina visina hs, te se pomoću tih veličina i odgovarajućih dvoulaznih tablica pronađe pripadni volumen vs* Sada se na a: — skali nomograma pronađe točka sa očitanjem x = ds, a na V — skali točka sa očitanjem V = vs, pa se te dvije točke spoje pravcem i taj se pravac produlji do K — skale. Presječnica tog pravca sa K — skalom daje veličinu konstante K. U toj točki (na K — * Ako su upotrebljene dvoulazne tablice za krupno drvo (Derbholz), onda će i — na taj način dobivene — tarife davati podatke za krupno drvo. Ako su upotrebljene tablice za totalnu masu stabla (Baummasse), onda će isto to vrijediti i za tarifu. 297 |