DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 56     <-- 56 -->        PDF

skali) zabode se igla (nomogram treba da je napet na crtaćoj dasci ili na
komadu šperploče) i na nju se zakvači komad crnog konca. Ako napnemo
konac, on će nam poslužiti kao pravac za očitavanje i ako ga namjestimo
tako, da prolazi nekom određenom točkom na x — skali, onda
možemo na mjestu, gdje konac siječe V — skalu, očitati volumen stabla,
koji odgovara tom prsnom promjeru i tarifi, koja je definirana dotičnom
konstantom K i jednadžbom [2].


2.2. Drugi dio nomograma (t. j . nomogram, koji se sastoji iz iste
K — skale i x — skale, samo ima drugačiju srednju skalu t. j . dV/dx —
skalu) služi za određivanje prirasta.
Volumen stabla funkcija je vremena (starosti)


V «



no ta funkcija nam je nepoznata. Poznat, nam je zakon ovisnosti volumena
i prsnog promjera, koji je definiran Schaeffer-ovom jednadžbom


V = f(x) = T|^ f*2 -5x) [5]


No prsni promjer također se mijenja sa starošću t. j . on je također
neka funkcija vremena
x = y(t) [6]


Ako u jednadžbi [5] umjesto x pišemo desnu stranu jednadžbe [6],
izlazi:


V = Mt) = f(x) = flMt)] [7]


Volumni prirast (prirast za jedinicu vremena t. j . za 1 godinu) je
prva derivacija volumena po vremenu


*--% =

no kako nam nije poznata funkcija

varijabile x


*->«+»-g-g [91


Prvi faktor dobijemo lako deriviranjem jednadžbe [5]


[i0)


S-ife«?-»


Drugi faktor je derivacija promjera po vremenu t. j . tečajni prirast
prsnog promjera. Funkcija i|>(t) nije nam poznata, no prosječni tečajni
prirast


*-lW-g [11]


možemo ustanoviti direktno — mjerenjem izvrtaka dobivenih Presslerovim
svrdlom.