DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 57 <-- 57 --> PDF |
[Opaska : Meyer-ova metoda diferenca — vidi: Meyer (7), Klepac (6) — je zapravo tabelarno deriviranje po formuli [dx] h \ 2 6 2 +30 2 ""/ koja je dobivena deriviranjem Stirlingov e interpolacione formule (vidi na pr. Bronštejn-Semendjajev: Spravočnik po matematike. 6. izdanje str. 577), i to tako, da je uzet samo prvi član u zagradi. Potrebno je to onda, ako je drvnogromadna linija (tarifna linija) dana tabelarno. No Alganove i Schaefferove tarife definirane su jednadžbom, pa se ta derivacija može dobiti direktno t. j . deriviranjem jednadžbe [5]]. Logaritmiranjem jednadžbe [10] izlazi: logj^+log 1800 = logK + log(2x — 5), [12] a ta se jednadžba, opet može prikazati pomoću nomograma sa tri paralelne skale. Nomogram je konstruiran tako, da su K -— skala i x — skala ostale iste kao na nomogramu za volumen, samo je još ucrtana i skala za dV/dx* Kod upotrebe nomograma može se dakle sa napetim koncem, (koji je jednim svojim krajem zakvačen za iglu zabodenu u točki koja odgovara konkretnom K — iznosu na K — skali) očitati istodobno i volumen na V — skali i dV/dx — iznos na dV/dx — skali. 3. Treći nomogram predviđen je za slučaj, gdje je drvna masa sastojine (i to za svaki debljinski stepen ili debljinski razred) određena nekim drugim načinom, kao na pr. pomoću sastojinske visinske krivulje i dvoulaznih drvnogromadnih tablica, ili po Laerovo j metodi, a samo prirast treba ustanoviti uz upotrebu Schaefferovih jednadžbi (t. j . uz upotrebu Alganovih ili Schaefferovih tarifa). Volumni prirast jednog stabla je: dV dV dx dV r,--, = ´ Zd Zv — —rr = T~ ´ ITT A~ L13J dt dx dt dx * Opaska: x — skala na nomogramu za jednadžbu [3] podudara se kod debljih promjera praktički potpuno sa x — skalom na nomogramu za jednadžbu [12]. Kod tanjih promjera dolazi do malih razlika (kod prsnih promjera koji su manji od 40 cm), pa je radi toga na lijevoj strani x— skale ucrtana i točna skala za jednadžbu [12]. No velika greška ne bi bila ni onda, kad bi se upotrebila desna strana skale i to radi toga, jer se iznos dV/dx treba množiti sa debljinskim prirastom, koji je malen kod malih prsnih promjera. Osim toga, ako promotrimo jednadžbe [1] i [2], to možemo uočiti, da je po tim jednadžbama za x = 10 (odnosno za x = 5) volumen jednak nuli, dok bi realna drvnogromadna krivulja trebala da ide iz ishodišta t. j . volumen bi bio nula tek ako je x = 0 (pa čak bi i onda volumen trebao biti nešto veći od nule t. j . trebao bi biti jednak volumenu stabalaca kojem je visina točno 1,3 metra). Prema tome Schaefferove jednadžbe daju realne podatke za deblje promjere, dok bi realne krivulje za tanke promjere trebale biti nešto blažeg nagiba t. j . sa manjom derivacijom. Ako upotrebimo desni dio x — skale, dobiti ćemo — za tanke promjere — manji dV/dx — iznos od onog, koji odgovara po jednadžbi [10] i tim edonekle kompenzirati nerealni tok Schaefferovih tarifa. |