DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Naravno, da je neprovedivo i trajno podmirenje lokalnih potreba ostalim šumskim proizvodima. Dosadašnja podjela na područja i oblasti nije mogla udovoljiti ni drugom zahtjevu općih uputstava iz 1948. t. j . da se unutar područja, a izuzetno unutar oblasti, vrši izravnanje sječivog prihoda. Za tu svrhu ova uputstva traže, da se u jedno područje stave one šume i krajevi, između kojih postoji unutarnja povezanost, uslovljena bilo konfiguracijom terena, bilo prometnim bilo ostalim prilikama. Dakle povezivanje je u prvom redu uslovljeno gravitacijama odnosno prilikama eksploatacione naravi. To je i razumljivo obzirom na prvi zahtjev za stvaranje područja. Ako bi se u jednom području imala istodobno ostvariti ova dva zahtjeva, što se može zaključiti iz propisa uputstava, onda to znači, da bi se u okviru tog područja imao sječivi prihod izravnati sa potrebom. Kako je pak većina ovih područja deficitarna na drvu u odnosu na ovu potrebu, što se vidi iz izlaganja o drvnoindustrijskim poduzećima, to bi takvo izravnanje vodilo do daljnjeg smanjivanja šumskog fonda odnosno do postepenog nestajanja šuma. A racionalno šumsko gospodarstvo ne dozvoljava ovakvo izravnavanje. U dosadašnjim područjima i oblastima ne može se svuda vršiti izravnavanje sječivog prihoda ni onda, ako bi se ono htjelo provoditi i sa ispravnog, uređajnog, stanovišta. Izravnanje, izjednačenje sječivog prihoda znači osiguranje godišnje potrajnosti toga prihoda. Kod jednodobnih šuma ta se potrajnost, i to u prvom redu glavnog prihoda, osigurava stvaranjem takvih odnosa između dobnih razreda, da njihove površine budu jednake. To se može postići, ako prevladavaju iste ili u gospodarskom smislu srodne vrste drveća, ako kod gospodarskih jedinica postoji isti ili sličan način gospodarenja, ako među ophodnjama ne bude prevelike razlike. Kod prebornih šuma ta se potrajnost osigurava stvaranjem u sastojinama normalnih, uravnoteženih ,najpovoljnijih masa odnosno prirasta. To se kod današnjeg stanja tih šuma može postići održavanjem iste ophodnjice, izvođenjem ne prejakog intenziteta sječa u sastojinama prašumskog tipa, ograničenjem sječa kod sastojina sa niskom masom na čisto uzgojne i zaštitne zahvate. Dakle kod jednih i drugih šuma to se izravnanje postizava, ako postoje uslovi čisto gospodarske naravi. Kod sredozemnih i polusredozemnih šuma provode se meliorativni zahvati, a ne neke redovite sječe, pa tu nema izravnavanja sječivog prihoda. Iz podrobnije analize pojedinih područja i oblasti vidi se, da se u do sadašnjim područjima i oblastima ne može provesti izravnanje sječivog prihoda bez gospodarskih žrtava ni sa tog, uređajnog, stanovišta. Diljsko područje donjoposavske oblasti je sastavljeno iz posavskih nizinskih šuma lužnjaka, prigorskih šuma kitnjaka i graba te diljskih brdskih bukovih šuma, sa raznim ophodnjama i posebnim načinima gospodarenja. Tu je izravnanje teško izvršiti. U bosutskom području sa pretežno srednjedobnim sastojinama najkvalitetnijeg luž njaka, koje se ne smiju sjeći, dok u njima ne bude odgovarajući postotak furnirskih trupaca, nema izravnanja. U vukovarskom području sa podunavskim šumama mekih listača i nizinskim šumama lužnjaka sa raznim unesenim vrstama stanje je isto kao u diljskom području. Prema prednjem izravnanje nije moguće ni u okviru oblasti. U osječkom području donjopodravske oblasti sa pretežno srednjedobnim sastoji nama lužnjaka i raznodobnim sastojinama mekih podravskih listača, sa posebnim |