DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 61 <-- 61 --> PDF |
u šumi spadaju predstavnici rodova Carduelis i Chloris, koji su u narodu često kumulisani pod zajedničkim nazivom »štiglići « dok ih u nekim krajevima zovu i »konopljike«. Te ptice mogu biti zaista opasne po šumsko sjeme, na što nam skreću pažnju i strani šumari. Od 1953 g. u SSSR isprobana su mnoga sredstva protiv glodara i ptica i prema svemu izgleda da je najefikasniji preparat Cinkov fosfid Zn5 P2 koji je uz to i relativno jeftin, jer je dovoljna mala količina, da postignem ono, što želimo: da ptice ne diraju ni samo sjeme, a ni ponik, koji je iz njega nastao. Zinkov fosfid se može nabaviti i kod nas. Njegova je cijena 550.— dinara po 1 kg., dakle je neznatno skuplji od miniuma, kojeg cijena varira između 300 i 350 dinara po kg. Fosfid se prodaje i u malim zapečaćenim flašicama od 30 gr. po cijeni 50.— din. Uz te flašice priloženo je uputstvo za rukovanje s tim otrovom. Njegova upotreba iziskuje najveći oprez. Za tretiranje 1 kg sjemena bijelog bora i smrče potrebno je 60 gr. Zn^ P9. Za krupnije sjeme — kao što je naš crni bor — vjerovatno je dovoljno i 50 gr. Ulja treba približno toliko. Rusi upotrebljavaju laneno, konoplieno, suncokretno i t. d. ulje, već prema pokrajini, gdje se sjeme tretira. Može se uzeti i iirnajs. U Uilskom stepskom leshozu (Kazahska SSR) prema podacima ing. A. Gurka uspjeh je bio potpun ne samo kod prometne nego i kod jesenske sjetve, koja obično bude još jače ugrožena. Inače su u Kazahszanu glodari velike štetočine, dok ptice dolaze tek na drugo miesto. U uslovima ruskih stepa prvenstveno dolaze u obzir kao štetočine vrapci zatim ševe. U našim šumama štiglići. zelenuše, čišci i konopljike. Gurko naročito naglašava, da ptice ne diraju ni već iznikle kotiledone tretiranog sjemena. Šumarski Institut u Sarajevu je ove godine prvi put oprobao to sredstvo i objaviće rezultate vlastitih -ogleda. A. Panov BILJEŠKE IZ BAVARSKOG ŠUMARSTVA (Neki utisci sa studijskog putovanja) Bavarska je sa svojih 70.000 km2 površine za cea 25% veća od NR Hrvatske (okruglo 56.000 km2), ali joj je procenat šumovitosti približno jednak (OKO 30°/o). NO dok naša Republika ima u svojim šumama 89% listača i 11% četinjača, u Bavarskoj je taj omjer obrnut: 22°/o listača i 78% četinjača. Na samu smreku otpada preko 50% površine svih četinjača. Bor, uglavnom obični, zauzima 40%, a ostatak od 10% otpada na jelu i druge četinjače. Po vrsti vlasništva na državne šume otpada tek oko 26%> površine, na općinske oko 14%, a na ostale nedržavne uglavnom privatne, 60%. Po vrsti uzgoja daleko je pretežni dio visokih šuma (90%), dok je niskih tek 3% i srednjih 7°/o. Naše šumarstvo bilo je duži niz godina pod utjecajem njemačkog, dakle i bavarskog šumarstva. Ne će biti stoga na odmet, ako iznesemo neke utiske sa kraćeg studijskog putovanja po Bavarskoj na temu »Savremene metode uzgajanja šuma u evropskim zemljama«. Putovanje je obavljeno ljeti 1956. godine uz pretežno financiranje od strane Američke tehničke pomoći. Organizacija šumarske službe u Bavarskoj Državna šumska uprava u Zap. Njemačkoj autonomna je u svakoj federalnoj jedinici. U sjedištu savezne vlade u Bon- nu postoji Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, ali državnih šuma saveznog značaja nema. Centralno ministarstvo ne može dati federalnim šumarskim organima naređenja, već samo savjete i preporuke. Ono ujedno održava vezu s inozemstvom i koordinira rad među republikama. U Miinchenu se nalazi bavarsko Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva. Na čelu šumarskog odjela nalazi se direktor (Ministerialdirektor), kojemu su podređeni referenti za pojedine grane šumarstva. Srednji organi su okružni šumarski uredi (Regierungsforstamt), kojih ima 6 u čitavoj Bavarskoj, a obuhvaćaju teritorijalno više šumarija. Shema i raspored poslova sličan je kao u ministarstvu: na čelu okružnog šumarskog ureda je direktor, koji ima referente za razne poslove šumarstva. Svaki referent je ujedno i inspekcioni činovnik za određeno područje (nekoliko šumarija), ali je u tom slučaju kompetentan za sve poslove šumarstva, a ne samo za poslove svoje uže referade. On ujedno vrši i ocjenjivanje šumarskog osoblja na svom području. Ocjenjivanje se vrši svake druge godine. Pojedine referade, prema značaju i opsegu poslova, imaju osim glavnog referenta i druge stručne službenike (kao na pr. referada za uređivanje šuma). Osnovna upravna jedinica je šumarija, kojoj je na čelu upravitelj, obavezno šumarski stručnjak sa fakultetskom spremom, položenim ispitom 303 |