DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 62 <-- 62 --> PDF |
i višegodišnjom praksom. Šumarije su podijeljene na revire, kojima rukovodi šumarski kadar. Ipak ovaj nije samostalan u vođenju poslova, već je zapravo izvršni organ upravitelja šumarije, koji snosi punu odgovornost za čitavo poslovanje šumarije, te izdaje naloge ne samo revirnicima, već direktno i nižem, lugarskom osoblju. U posljednje vrijeme postavlja se od strane šumarskih službenika sa srednjom školom zahtjev za većom samostalnošću i udjelom u odgovornosti pri upravljanju šumarijom. Diplomirani apsolventi šumarstva nemaju naslov »inženjera«. Po završenom fakultetu, ako stupi u državnu službu, takav diplomirani šumar postaje najprije »referendar« t. j . pripravnik. Pripravnička služba traje tri godine, nakon kojeg vremena se polaže državni stručni ispit. Poslije ispita treba ponovno tražiti namještenje, jer mjesto referendara nije stalno, već je samo priprava za ispit. Zbog hiperprodukcije šumarskih stručnjaka, kriterij na stručnom ispitu je veoma strog, a i od kandidata, koji polože ispit, ne dobivaju svi odmah državnu službu, već moraju čekati ili se zaposliti kod nedržavnih šumoposjednika. Međutim, mora se priznati, da je pripravniku za sta omogućena temeljita priprava za državni stručni ispit. Referendar dolazi najprije na šumariju, gdje kroz godinu dana obavlja sve poslove šumarskog stručnjaka uz vodstvo upravitelja. Zatim prelazi u odsjek za uređivanje šuma na okružnom šumarskom uredu i tu ostaje 9 mjeseci. Poslije toga prolazi kroz 5 mjeseci druge referade na okružnom šumarskom uredu. Daljnjih 5 mjeseci omogućeno mu je, da obiđe razne šumarske ustanove i urede i upozna se s njihovim ra dom. Konačno ima pravo na plaćeni dopust od 5 mjeseci, kroz koje vrijeme se sprema za ispit, a slobodno mu je posjećivati i predavanja na fakultetu, da se upozna s najnovijim tekovinama šumarske nauke. Državni stručni ispit polaže se u glavnom pismeno: 7 dana iz raznih disciplina u Münchenu, a zatim dva dana na terenu, gdje kandidat obično treba da izradi gospodarsku osnovu za neku konkretnu šumu, i konačno samo jedan dan usmenog ispita na terenu. Predmeti, koji zasijecaju u drvnu industriju .ne polažu se na ovom ispitu, već šumari, koji služe u drvnoj industriji, polažu državni stručni ispit za sada u Hamburgu. Bujičarstvo također nije predmet ovog ispita, jer uređenje bujica ne spada u Bavarskoj u nadležnost šumara nego hidrotehničara. Šumarski stručnjaci u Bavarskoj priznaju, da je to jedna manjkavost njihove organizacije i da bi trebalo, da kod uređivanja bujica sudjeluju i šumarski stručnjaci. Veći privatni šumoposjednici imaju o- bično svoju vlastitu stručnu upravu, dok za male seljačke šumo vlasnike stručnu upravu vrše državne šumarije davanjem savjeta i uputa za gospodarenje šumom. Zavod za šumarska istraživanja Pred gotovo 80 godina osnovan je u Münchenu Zavod za šumarska istraživanja (Fortstliche Forschungsanstalt), koji se danas sastoji iz 10 instituta za razne grane šumarsko-istraživačkog rada: 1. institut za šumarsku politiku i šumsko gospodarstvo, 2. za uzgoj i uređivanje šuma, 3. za šumske prihode, 4. za biologiju drveta, 5´. za šumsko sjemenarstvo i genetiku 6. za izmjeru šuma i otvaranje šumskih područja, 7. za pedologiju, 8. za šumarsku botaniku, 9. za primijenjenu zoologiju, 10. za lovstvo. Upada u oči, da nema posebnog instituta za zaštitu šuma. Ta se materija obrađuje djelomice u institutu za šumarsku botaniku (fitopatologija), a djelomice u institutu za primijenjenu zoologiju (entomologija). Predstojnik svakog instituta ujedno je i profesor na fakultetu za dotični predmet. Budući da šumarski odjel gospodarskog fakulteta sa svojih 150 studenata i 9 profesora takoreći iščezava pred ukupnim brojem od 13.000 studenata i 150 profesora münchenskog sveučilišta, to on u financijskom pogledu dosta slabo prolazi. Naučno- istraživački rad i vježbe sa studentima ne mogu vršiti sa skučenim materijalnim sredstvima, koja fakultet dobiva na raspolaganje. Zavod za šumarska istraživanja dobiva za svoje institute više financijskih sredstava i jedino putem instituta omogućen je profesorima naučnoistraživački rad i praktične vježbe sa studentima. Predstojniku instituta dodijeljeni su asistenti, koji obrađuju specijalna pitanja, te se bave isključivo istraživanjima, dok predstojnik, kao profesor, ima pregled čitave materije, kojom se bavi njegov institut. Broj asistenata određen je statusom za cijeli zavod (t. j . za svih 10 instituta), a pojedini instituti dobivaju odgovarajući dio toga broja prema opsegu i značaju poslova. Prema tomu se broj asistenata na pojedinom institutu od vremena do vremena mijenja, kako se razvijaju teme i zadaci pojedinog instituta. Na mjesto asistenta ne dolazi se natječajem već u glavnom na temelju ličnog iz |