DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 63 <-- 63 --> PDF |
bora predstojnika instituta, koji si već među studentima izabere kandidata, prema svojoj, donekle i subjektivnoj ocjeni o sklonosti i sposobnosti pojedinca za istraživački rad u šumarstvu. Jezgru zavoda za šumarska istraživanja čini institut za uzgoj i uređivanje šuma, koji je, kao najstariji, osnovan god. 1878., i iz kojeg je kasnije nastalo nekoliko samostalnih instituta. Među direktorima, odnosno predstojnicima toga instituta spominjemo poznate naučne šumarske radnike Heinricha Mayra i đra Fabric´usa, a danas mu je na čelu prof. Köstler. Na zavodu djeluju, među ostalima, prof. Speer (Institut za šum. politiku i šum. gospodarstvo) te prof. Rohmeder (šum. sjemenarstvo i genetika). Briga za uzdizanje kadrova Pomanjkanje radne snage u šumarstvu općenita je pojava nakon Drugog svjetskog rata. Starije generacije šumskih radnika pomalo izumiru, a mlađe su prešle u industriju. Donekle je tome krivo i samo šumarstvo, što ne zna držati korak s vremenom. Mehanizacija suviše polako prodire u šumu, te je fizički napor radnika ostao isti, kao i pred više decenija. S druge strane n;su se niti uslovi rada mnogo izmijenili. Duže izbivanje od kuće, zbog udaljenosti mjesta rada, traži danas udobniji smještaj i bolju prehranu, nego što je to uobičajeno. Svi ti momenti utječu na smanjenje interesa radnika za zaposlenje na šumskim poslovima . Uočivši te okolnosti, u Njemačkoj su poduzeli neke mjere, kojima se želi postojeću radnu snagu zadržati a po potrebi i novu pridobiti. Uvođenjem tipiziranog alata (sjekira i pila), koijm je utvrđen najbolji efekat, kao i primjenom mehanizacije, gdjegod je to moguće, nastoji se šumski mradnicima u prvom redu olakšati sam rad. No, nova oruđa kao i motori koji se uvode u šumarstvu, iziskuju od radnika i veću stručnu spremu. Zbog toga su osnovane škole za šumske radnike, koje osposobljuju radnike za rukovanje modernim alatom. Jedna je takva škola u Laubau-u u južnoj Bavarskoj, koja radi na principu tečajeva. Šumski radnici ne mogu dugo vremena izbivati od posla radi pohađanja škole, pa oni svoje znanje usavršuju na kratkim tečajevima (1—3 tjedna), koji obrađuju pojedine specijalnosti šumskog rada. Škola u Laubau-u osposobijuje radnike za šumske poslove u području bavarskih Alpa, te su i njezini tečajevi usmjereni na rješavanje glavnih problema toga područja: \ izgradnju pogodnih komunikacija u planinama (šumskih puteva, žičara i t. zv. vodila), a zatim rukovanje običnim alatom i motornim pilama, te izvođenje kulturnih radova. Nastava na tim tečajevima skroz je praktična. Preko dana radi se u šumi, a na večer se drži teoretsko predavanje kao repeticija i objašnjenje radova izvedenih toga dana u šumi. Osim predavanja daju se i filmske predstave, u kojima je pojedini specijalni posao detaljno i uzorno prikazan u cijelosti. Uzgajanje i uređivanje šuma u bavarskim brdima naročito je ovisno o načinu izvoza šumskih sortimenata. Traži se takav način iznošenja, koji će ostaviti najmanje štetnih posljedica na podmlatku i odraslim stablima, koja ostaju poslije sječe u sastojini. Među osobite specijalitete škole u Laubau-u spadaju tečajevi o gradnji »vodila«. Vodilo je novija vrst planinske šumske komunikacije, neka kombinacija drvenog i zemljanog točila. Ima izvjesnih prednosti pred točilima: brza i ekonomična izgradnja, racionalno iskorištenje ugrađenog materijala mogućnost primanja sortimenata na svakom dijelu vodila, mogućnost reguliranja brzine spuštanja i automatskog sortiranja materijala na pomoćnom stovarištu (pobliže o vodilima u »Obavijestima « Instituta za šum. i lovna istraživanja NRH, br. 4/1957.). Pojed´ni radnik dolazi i više puta u školu u roku od nekoliko godina, te na odnosnom tečaju upotpunjuje svoje znanje novim dostignućima. Kroz ovakve tečajeve kvalificirani radnici obavljaju svoj posao lakše i ekonomičnije, te im je i zarada bolja nego prije. To se odrazuje i na njihovu životnom standardu: velik dio šumskih radnika ne stanuje više u barakama na radilištu, već dolazi i odlazi s posla kući vlastitim motociklima. Time je uklonjen jedan od važnih razloga opadanja broja šumskih radnika t. j . odvojen život od porodice. Konverzija smrekovih monokultura Kao što je kod nas pitanje pošumliavanje i melioracija Krša, tako je u Bavarskoj centralni problem šumarstva konverzija smrekovih monokultura u mješovite sastojine. Teško naslijeđe velike zablude njemačkog šumarstva prošloga stoljeća o lakom postizanju velike šumske rente pomoću smreke, toga »Geldbaum- a«, zadaje bavarskim šumarima brige već desetke god´na. Lako je bilo slistiti nekadašnje šume i podići umjetnim putem smrekove sastojine, a kako je teško vratiti se natrag prirodi! U bavarskim brdima bila je nekad prirodna smje |