DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 65 <-- 65 --> PDF |
već tvore male sastojine, grupice, te se istraživanja mogu vršiti ne samo u botaničkom, nego i u šumsko - uzgojnom smislu. Treset kao gnojivo Šumarija Teisendorf u južnoj Bavarskoj vrši na svom području eksploataciju treseta, koji zbog naročitih svojstava i posebne priredbe daje dobar materijal za gnojenje odnosno popravljanje zemljišta. Ovaj treset potječe iz niskih i prelaznih tresetišta (Nieder- und Übergangsmoor), te je slabo kiseo (prosječno ph = 4,5, dok treset od mahova ima pH=2,9t. j . veoma je kiseo). Sadrži oko 40% humusa (od mahova samo 24%)- Siječe se zimi, da dobro promrzne i dobije rahlu, poreznu strukturu. Dodavanjem raznih mineralnih hraniva miješa se u kompost, koji odlično zamjenjuje stajsko đubrivo. Popravlja fizikalna svojstva tla: teška tla čini rahlima, laka tla povezuje. Zadržava vlagu u tlu i omogućuje pristup zraka. Naročito povoljno djeluje na razvitak korijenja biljaka, a sprečava razvoj štetnika u tlu. Pospješuje množenje bakterija, koje vrše preradu tla. Prerađeni treset, koji šumarija Teisendorf proizvodi pod imenom »Ainringer Torfmull« dobro se uveo u Bavarskoj te se mnogo traži kao sredstvo za đubrenje i popravljanje zemljišta. Ing. M. Špiranec. SEMINAR O PROŠIRENJU JELE NA PAPUKU Na inicijativu Instituta za šumarska i lovna istraživanja NRH, a u dogovoru s kotarskim šumarskim inspektoratima Virovitica i Slav. Požega, održan je u Zvečevu od 23. do 25. rujna 1957. godine seminar o problemu proširenja areala jele na Papuku. Seminaru su među ostalim prisustvovali od strane Sekretarijata za šumarstvo NRH drug Sijan Jovica, sekretar, Direktor Instituta ing. Supek Vlado, zatim predstavnik kotarskog NO-a Slav. Požega, Virovitica, Daruvar i Našice, izaslanici taksacije iz Osijeka i Nove Gradiške. Nadalje su seminaru prisustvovali i upravitelji šumarija, odnosno zamjenici upravitelja šumarija: Kamenska, Voćin, Sirač, Daruvar, Miokovićevo, Ceralije, Orahovica, Slat. Drenovac, Velike, Kutjevo, Slav. Požega, Pod. Slatina, Lipik, Našice, Đurđenovac, Virovitica. Suhopolje i Koska. Ukupno je bilo prisutno 5 predstavnika narodnih vlasti, 28 šumar skih inžinjera, 13 šumarskih tehničara, 13 lugarskih kontrolora i 16 lugara. Seminar je započeo izlaganjem ing. Dragišića o razlozima sazivanja toga seminara i zadacima, koje treba rješavati. To su: današnje stanje jele na Papuku i mogućnost njenog proširenja, hitno provođenje uzgojnih radova kod njege mladika, zakašnielo čišćenje proreda. Ing. Hanzl je nakon toga iznio u referatu stanje sadašnjih sastojina na Papuku uopće, kao posljedicu gospodarenja u prošlosti i jakih šumskih požareva. Razmatranjem pojedinih tipova sastoj´na ukazano je na mjere i mogućnosti, kako da se na tim površinama pomogne jeli, koja ima sve uslove da zauzme veće površine, nego što ih danas pokriva. Jela na Papuku zauzima danas nereduciranu površinu od 10.077 ha sa drvnom masom oko 306.000 m3. Prema približnim ocjenama jela bi se na masivu Papuka mogla proširiti na daljnoj površini od oko 12.003 ha. S obzirom na deficitarnost četinjača kao problem FNRJ-e, istaknuta je potreba za proširenje jele na Papuku. To nije problem samo pojedinih šumarija, a niti samo kotareva Požege, Virovitice, Daruvara i Našica, čije područje Papuk zahvaća, nego je to problem mnogo širi i od značaja ne samo za NR Hrvatsku, nego i za FNRJ-u. Nakon referata razvila se diskusija, u kojoj su izneseni rezultati dosadanjih radova i problematika pojedinih šumarija u vezi s daljnjim radovima na proširenju jele, na tom području. Drugog dana održao je referat ing. Balaie, šum. inspektor iz Virovitice. On je iznio problematiku šumarstva svoga područja, a naročito u vezi sa šumsko-uzgojnim radovima i sastavom petogodišnjeg plana njege mladika, zakašnjelih čišćenja i čišćenja guštika. Nakon toga iznosili su i drugi šumarski inspektori problematiku svog područja, u vezi s uzgojnim radovima, a posebno na mogućnost proširenja areala jele, provođenjem uzgojnih radova i podsijavanjem jelovog sjemena na površine, gdje ona ima uslove za svoj razvoj. Na temelju održanih referata i diskusije donesen je zaključak, da se sastavi petogodišnji plan za proširenje četinjača a naročito jele na Papuku. Tim planom će se obuhvati sve površine na kojima treba vršiti šumsko uzgojne radove za spašavanje jele, koja je ugrožena od ma!ovrijednih listača, te površine za potsijavanje jele. Sastavljeni plan bit će predložen Izvršnom vijeću da bi, nakon prihvaćanja istog, postao zakon po kojemu šumarije |