DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 65     <-- 65 -->        PDF

već tvore male sastojine, grupice, te se
istraživanja mogu vršiti ne samo u botaničkom,
nego i u šumsko - uzgojnom
smislu.


Treset kao gnojivo


Šumarija Teisendorf u južnoj Bavarskoj
vrši na svom području eksploataciju
treseta, koji zbog naročitih svojstava i posebne
priredbe daje dobar materijal za
gnojenje odnosno popravljanje zemljišta.
Ovaj treset potječe iz niskih i prelaznih
tresetišta (Nieder- und Übergangsmoor),
te je slabo kiseo (prosječno ph = 4,5, dok
treset od mahova ima pH=2,9t. j . veoma
je kiseo). Sadrži oko 40% humusa (od mahova
samo 24%)- Siječe se zimi, da dobro
promrzne i dobije rahlu, poreznu strukturu.
Dodavanjem raznih mineralnih
hraniva miješa se u kompost, koji odlično
zamjenjuje stajsko đubrivo. Popravlja
fizikalna svojstva tla: teška tla čini rahlima,
laka tla povezuje. Zadržava vlagu u
tlu i omogućuje pristup zraka. Naročito
povoljno djeluje na razvitak korijenja biljaka,
a sprečava razvoj štetnika u tlu.
Pospješuje množenje bakterija, koje vrše
preradu tla. Prerađeni treset, koji šumarija
Teisendorf proizvodi pod imenom
»Ainringer Torfmull« dobro se uveo u
Bavarskoj te se mnogo traži kao sredstvo
za đubrenje i popravljanje zemljišta.


Ing. M. Špiranec.


SEMINAR O PROŠIRENJU JELE NA
PAPUKU


Na inicijativu Instituta za šumarska i
lovna istraživanja NRH, a u dogovoru s
kotarskim šumarskim inspektoratima Virovitica
i Slav. Požega, održan je u Zvečevu
od 23. do 25. rujna 1957. godine seminar
o problemu proširenja areala jele
na Papuku. Seminaru su među ostalim
prisustvovali od strane Sekretarijata za
šumarstvo NRH drug Sijan Jovica, sekretar,
Direktor Instituta ing. Supek Vlado,
zatim predstavnik kotarskog NO-a
Slav. Požega, Virovitica, Daruvar i Našice,
izaslanici taksacije iz Osijeka i Nove
Gradiške. Nadalje su seminaru prisustvovali
i upravitelji šumarija, odnosno zamjenici
upravitelja šumarija: Kamenska,
Voćin, Sirač, Daruvar, Miokovićevo, Ceralije,
Orahovica, Slat. Drenovac, Velike,
Kutjevo, Slav. Požega, Pod. Slatina, Lipik,
Našice, Đurđenovac, Virovitica. Suhopolje
i Koska. Ukupno je bilo prisutno
5 predstavnika narodnih vlasti, 28 šumar


skih inžinjera, 13 šumarskih tehničara, 13
lugarskih kontrolora i 16 lugara.


Seminar je započeo izlaganjem ing.
Dragišića o razlozima sazivanja toga seminara
i zadacima, koje treba rješavati.
To su: današnje stanje jele na Papuku i
mogućnost njenog proširenja, hitno provođenje
uzgojnih radova kod njege mladika,
zakašnielo čišćenje proreda. Ing.
Hanzl je nakon toga iznio u referatu
stanje sadašnjih sastojina na Papuku
uopće, kao posljedicu gospodarenja
u prošlosti i jakih šumskih požareva.
Razmatranjem pojedinih tipova sastoj´na
ukazano je na mjere i mogućnosti, kako
da se na tim površinama pomogne jeli,
koja ima sve uslove da zauzme veće površine,
nego što ih danas pokriva. Jela na
Papuku zauzima danas nereduciranu površinu
od 10.077 ha sa drvnom masom oko


306.000 m3. Prema približnim ocjenama
jela bi se na masivu Papuka mogla proširiti
na daljnoj površini od oko 12.003 ha.
S obzirom na deficitarnost četinjača kao
problem FNRJ-e, istaknuta je potreba za
proširenje jele na Papuku. To nije problem
samo pojedinih šumarija, a niti samo
kotareva Požege, Virovitice, Daruvara
i Našica, čije područje Papuk zahvaća,
nego je to problem mnogo širi i od značaja
ne samo za NR Hrvatsku, nego i za
FNRJ-u. Nakon referata razvila se diskusija,
u kojoj su izneseni rezultati dosadanjih
radova i problematika pojedinih
šumarija u vezi s daljnjim radovima na
proširenju jele, na tom području.
Drugog dana održao je referat ing. Balaie,
šum. inspektor iz Virovitice. On je
iznio problematiku šumarstva svoga područja,
a naročito u vezi sa šumsko-uzgojnim
radovima i sastavom petogodišnjeg
plana njege mladika, zakašnjelih čišćenja
i čišćenja guštika. Nakon toga iznosili
su i drugi šumarski inspektori problematiku
svog područja, u vezi s uzgojnim
radovima, a posebno na mogućnost
proširenja areala jele, provođenjem uzgojnih
radova i podsijavanjem jelovog
sjemena na površine, gdje ona ima uslove
za svoj razvoj.


Na temelju održanih referata i diskusije
donesen je zaključak, da se sastavi petogodišnji
plan za proširenje četinjača a
naročito jele na Papuku. Tim planom će
se obuhvati sve površine na kojima treba
vršiti šumsko uzgojne radove za spašavanje
jele, koja je ugrožena od ma!ovrijednih
listača, te površine za potsijavanje
jele. Sastavljeni plan bit će predložen Izvršnom
vijeću da bi, nakon prihvaćanja
istog, postao zakon po kojemu šumarije




ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 66     <-- 66 -->        PDF

moraju raditi. NO-i kotarevi starat će se
da se taj nlan uistinu i provede. Izabrana
je komisija, kojoj je stavljeno u dužnost
da sastavi takav plan i do konca mjeseca
listopada 1957. godine predloži Sekretarijatu
za šumarstvo zbog njegovog iznošenja
pred Izvršno vijeće, odnosno Sabor.
Za članove komisije izabrani su drugovi:
ing. Dragišić, ing. Balaić, ing. Hanzl. ing.
Ivanovski, ing. Veselinović i ing. Vučetić.
Članovi ove komisije oformit će svaki za
područje svoga kotara kotarsku komisiju


l
i


f


nivanja takvih pokusnih ploha, odnosno
opisali uzgojne mjere, koje su na istima
provedene. Kod svakog objekta vodila se
diskusija s obzirom na samo značenje pojedinih
uzgojnih mjera. I treći dan se
nastavilo s radom i obilaskom postavljenih
pokusnih i primjernih ploha na području
šumarija Kamenska i Voćin. Učesnici
seminara su pregledali također sastojine
na području šumarije Voćin, na
kojima ista već vrši uzgojne radove u
vezi s daljnim proširenjem jele na tom


f


f! m


; Učesnici seminara u
Zvečevu od 23.—25.


Wseii§Ma*&LMB*


rujna 1957. godine


i odmah pristupiti prikupljanju potrebnih
podataka za svaku šumariju da bi glavna
komisija mogla na vrijeme preuzeti prikupljene
podatke i na temelju toga sastaviti
plan za cijelo područje Papuka.


Učesnici seminara su nakon toga obišli
pokusne i primjerne plohe Instituta za
šumarska i lovna istraživanja na području
šumarije Kamenska. Na istima su ing.
Dragišić i ing Hanzl prikazali razloge os


području. Obilaskom primjernih i pokusnih
ploha upoznali su učesnici seminara
uzgojne radove, kojima se može proširiti
učešće jele na području Papuka.


Šumarski klubovi SI. Požege i Virovitice,
kao domaćini na ovom području, nastojali
su da učesnici seminara odu s
ovog terena zadovoljni i da ono, što su
vidjeli i čuli, primjene na korist i unapređenje
šumarstva. Ing. D. Hanzl


PRIKAZ STRUČNE ŠTAMPE


POLA STOLJEĆA ŠUMARSTVA USA


Godine 1955. navršilo se 50 godina od
osnutka Uprave za šumarstvo USA. Velika
prostranstva još tada rijetko naseljenih
Sjedinjenih država bila su pod šumom.
One su smetale gradovima, farmama
i ljudima u njihovu razvitku. Uobičajena
je bila praksa, da se šume sasijeku
i drvo proda. Veoma malo ljudi je predmijevalo,
da šume predstavljaju jedan od
najvažnijih izvora sirovina potrebnih za


narodnu privredu, te da bi s njima trebalo
radi stalne proizvodnje drveta potrajno
gospodariti.


Šumarska uprava zavedena je u život
1905. g. premda je Savezna vlada nekoliko
godina ranije bila zavela neke šumske
funkcije. Stvarno najvažniji događaji u
američkom šumarstvu zbili su se posljednjih
pet decenija.


Djelovanje uprave za šumarstvo ispoljilo
se uglavnom u tri smjera: šum. naučna
istraživanja, uprava nacionalnim




ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 67     <-- 67 -->        PDF

šumama i kooperacija u programu šumarstvu
državnih i privatnih šuma. Prije
osnivanja uprave za šumarstvo, u sklopu
departmana za poljoprivredu, izučavanje
šumarstva bilo je glavno zaposlenje
samo neznatne ek.pe stručnjaka. Istom
1938. g. počela je radom prva stanica
za šum. naučna istraživanja Fort Valley-
Arizona. Predmet istraživanja bio je: gospodarenje
sa šumama, obrada i prerada
drveta, šum. požari, zaštitni pojasevi itd.
Mnogi instituti za šum. naučna istraživanja
sarađuju sa drž. i priv. sveučilištima.
Mnoga šum. ind. preduzeća i priv. ustanove
vrše šum. naučna istraživanja, a
uprava za šumarstvo sarađuje sa ovima
u mnogim aktuelnim pitanjima.


Prve nacionalne šume izdvojene su iz
državnog posjeda u zap. krajevima. Kasnije
je kongres ovlastio vlade da mogu
kupovati šum. područja u svrhu osnivanja
odn. proširenja nacionalnih šuma i
parkova i njima pravilno i potrajno gospodariti.


Sada postoje 150 nacionalnih šuma i
parkova sa preko 72,250.000 ha površine
i 27, 18 mil. kubika godišnjeg prinosa na
drvetu. Izgradnjom saobraćajnih linija u
dosad nepristupačna područja, unapređenjem,
šum. gospodarstva povećat će se u
buduće i godišnji etati i mogućnost šum.
paše za ishranu stoke preko ljeta, za više
od 8 mil. krupnog i sitnog blaga. Uprava
za šumarstvo upriličila je 4.503 kampova
i uredila 203 terena za zimski šport, tjko
da je prošle godine bilo u tim šumama
oko 40 miliona posjetilaca željnih odmora
i oporavka. Mnogo divljači (skoro jedna
trećina visoke divljači) nalazi skloništa u
tim šumama, koje obuhvaćaju preko 1,01
mil. ha jezera i 130.350 km rijeka i potoka,
podesnih za ribarski šport.


Nacionalne šume zauzimaju uglavnom
visoke položaje i planinske lance, gdje
najviše pada kiša, te time osiguravaju
potrebe pitke vode za 1.800 gradova i potrebnu
vodu za natapanje obradivih polj.
površna od 5,26 mil. ha i pogon 600 hidro-
elektr. centrala i mnogo hiljada ind.
preduzeća. Sa nac. šumama gospodari se
potrajno. Prije 16 godina osnovano je udruženje
šumskih farmi, koje je u prošloj
godini obuhvatalo područje od 16,619.200
ha u 44 razne države.


Uprava za šumarstvo vodi računa, da
se privatne kao i državne šume očuvaju
od požara, da se u šum. rasadnicima proizvedu
dovoljne količine šum. sadnica, da
se one porazdijele privatnicima badava
ili uz neznatnu cijenu u svrhu pošumljavanja
goleti i obnove šuma. U projektu


saradnje uključeni su: tehnička saopćenja
i uputstva privatnim vlasnicima šuma i
prerađivačima drveta te nadzor i savjetovanje
s vlasnicima šum. farma.


Pred pola stoljeća postojao je u USA
malen broj šum. stručnjaka. Do 1898. g.
nije šum. znanost izučavana na nijednom
sveučilištu. Prvo je sveučilište Cornell
zavelo šum. disciplinu, a prvi šumarski
fakultet osnovan je 1900. g. na sveučilištu
Yale.


Danas se na više od 40 sveučilišta i koleža
izučava potpuna šum. znanost. Preko
20.000 studenata završilo je studije za
proteklih pet decenija, a preko 4.000 ih
je diplomiralo i doktoriralo.


Za prva dva decenija bila je većina
šum. stručnjaka zaposlena kod šumarskih
uprava. God. 1912. bilo je namješteno kod
sav. šum. departmana oko 60%>, a kasnije
i 95% svih šum. stručnjaka. Danas je
uposleno mnogo šum. stručnjaka kod drž
i općinskih ustanova, kod naučnih instituta,
trgovačkih preduzeća i privatnih
korporacija. Samo šum. industrija uposluje
oko 6.000 šum. stručnjaka.


Brzom razvitku američkog šumarstva
mnogo je doprinijela činjenica, da su s
početka s njim upravljali stručnjaci ´šumari
izobraženi u Evropi. Međutim američko
šumarstvo treba´o je da krene svojim
putem, obzirom što na zapadnoj hemisferi
vladaju drugčije klimatske, stanišne
prilike i ekonomske prilike. Sve je
to uvjetovalo, da se zasnuje zasebno
amer, šumarstvo, koje će temeljiti naučna
istraživanja na svojim specifičnim
vrstama drveta i tipovima sastojina, stanišnim
i klimatskim uslovima i t. d.


Šumarskih stručnjaka ima USA danas
oko 17.030. Od toga je javnih službenika
7050, privatnih 7.400, a na fakultetima,
školama institutima radi 750 šum. stručnjaka.


Udruženje amer, šumara, koje postoji
već 56 godina izdaje reviju »Forest Science
« sa 1.145 i mjesečni stručni list »Journal
of Forestry« sa 12.000 pretplatnika.


Međutim i u Americi ogromnim površinama
prijeti opasnost erozije. Skoro
50% zemljišta USA izloženo je srednjoj
ili jakoj eroziji. U porječju rijeka Ohio i
Missouri mnogi farmeri morali su stoga
napustiti svoj posjed i preseliti u pitomije
krajeve. Da bi to spriječilo u buduće
osnovalo je Ministarstvo poljoprivrede
ustanovu »Soil Concervation Service« s
mrežom stručnjaka. Sada postoje 2.200
SCS-distrikta, kojima je obuhvaćeno 80%
farmi sa 75% farmerskih površina. Uspo


309




ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 68     <-- 68 -->        PDF

stavljaju se terase, vrše se pošumljavanja,
»vodne livade«, gdje se u dolinama
s padom pregrađuju potoci, izvađaju kanalizacije,
odvodnavanja, osnivanja zaštitn´h
i vjetrobranih pojasa i pretvaranje
ispranih i pustih predjela u ze´ene
krajeve. Do 1948. g. izrađeno je uređajnih
i melioracionih osnova za 680.000 farmi
sa 74 mil. ha površine.


Po obimu sječa i veličini prihoda iz
drž. šuma godina 1955. smatra se među
najboljima. Posječeno je 246,75 miliona
kubika drveta! Preko 45 miliona ljudi posjetilo
je nacionalne šume i parkove, a
sveukupni prihod od prodaja i korištenja
svih šum. izvora popeo se na rekordnu
visinu od 77 664.667.— dolara.


Iako upoređenjem šum. proizvodnje i
porasta pučanstva u vremenu od 1916—
1953. g. između porasta sječa ind. drveta
(12%) i porasta pučanstva (13%) uzev za
1946. g. = 100%, nema kakve razlike, najveći
porast proizvodnje zapaža se na području
izrade celuloznog drveta. Uporedo
sa razvojem svjetske proizvodnje celuloznog
drveta, koje je iznosilo:


god. 1946. 1949. 1952. 1955.


u Evropi 28,1 36,6 49,7 53,0 (mil. m3)
U svijetu 106,5 115,1 149,8 164,8 (mil. m3)


potrošak celuloznog drveta popeo se od


307.700 pr. m. u 1907. god. na 72, 4 mil.
pr. m. prošle godine, a broj tvornica papira
od 4 na 67; proizvodnja drvenjače
porasla je od 50.000 t na 12 mil. tona za
posljednjih 50 godina, a potrošak papira
popeo se na 181, 5 kg po stanovniku u
južnim država USA, gdje se god. sadnjom
od 1 biliona sadnica brzorastućih vrsti
drveta očekuje, da će se narednih decenija
podmiriti potrebe sadanjih i nanovo
planiranih tvornica drvenjača papira
i kartona. Pristupa se uzgoju raznih surogata
drveta (plantažama bambusa, uzgoju
trske i rogoza uz rijeke i jezera,
korištenju bagase šećerne trske itd.\ da
bi se podmirile sve veće potrebe domaće
industrije, mehaničke i kemijske prerade
drveta.
Vrijednost prerađivačke drvne industrije,
koja je u 1930. g. iznosila 1 bi´ion
dolara, ponarasla je u 1954. g. na 5 biliona
s tim, da će se — po ocjeni stručnjaka —
utrostručiti za slijedeća dva decenija!
Razvitkom kemüske industrije porastao
je i značaj iskorišćavanja smole u borovim
sastojinama. U god. 1955. proizvedeno
je za 8,6% više borovine nego u 1954.


g. odn. za 14,7% više nego 1953. g. i osigurana
time sirovina za 27.000 pilana,
koje podmiruju 24% sveukupne domaće
potražnje. Smola je iskorišćavana sa 43,5
mil. stabala i proizvedeno 152.000 baćava
(po 50 galona) terpentina i 450.000 bačava
(233 kg) kolofona u vrijednosti od 33 mil.
dolara. Pri tom je bilo zaposleno 87.003
smol. radm´ka. Proizvodnja terpentina i
kolofona zasniva se sa 65% na ekstrakciji
iz drveta 20°/o na sabiranju smole zarezivanjem
živih stabala i 15% na proizvodnji
iz suifatnog postupka industrije celuloze.


, Oksidacijom terpentina i terpena proizvedeni
su novi spojevi tzv. peroxidi,
koji služe kao katalizatori pri proizvodnji
sintetičnog kaučuka i plastičnih masa,
čija se proizvodnja posljedniih godina popela
na 1,145 miliona tona. U toku su daljna
naučna istraživanja u cilju pronalaska
novih derivata smole za potrebe kemijske
industrije, koja je posljednjih decenija
povećala svoju proizvodnju za dva i po
puta i u 1954. g. dala na tržište 426 novih
kemikalija i kemijskih proizvoda.


I pored svega napretka za posljednjih
50 godina preostaje američkom šumarstvu
mnogo toga da uradi na polju njege
i uzgoja šuma, upotrebe zemljišta i zaštite
šuma, uređenja bujica, korištenja,
sporednih šum. proizvoda te da raspravi
mnoge probleme konserviranja i tehnologije,
prerade drveta i drvnih otpadaka
i si.


Porast pučanstva i daljni razvi+ak narodne
privrede povećati će i u buduće potražnju
za drvetom, a američko šumarstvo
treba da na temelju rezultata naučnih
istraživanja i dalje radi na unapređenju
šum. struke i usavršenju šumarske
prakse.


Ing. Radimir


(Prema: Jour, of Forestry i Unasylva)


GOLEMI ZADACI ŠESTE PETOLJETKE
U SOVJETSKOM SAVEZU


Šesti petogodišnji plan razvitka narodnog
gospodarstva SSSR-a odnosi se
na period od 1956. do 1960. godine. Protekla
peta petoljetka povisila je industrijsku
proizvodnju za 85%, a proizvodnih
sredstava za 91%. Proizvodnja
robe za široku potrošnju povišena je
prema predratnoj za dvostruko, a nacionalni
dohodak povisio se u petoj petoljetki
za 68%. Realna se plaća radnika
i službenika povisila za 39%, a prihodi
kalhoznika za 50%.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 69     <-- 69 -->        PDF

U šestoj će se petoljetki obim sjeća
znatno povisiti. Izvoz tvorivog drva doseći
će u 1960. g. 204 miliona kub. met.,
a to je 34°/« više nego 1955. godine.


Proizvodnja piljene robe porast će za
38%, na pilanama će se ispiliti 8© mil.
kub. met. Proizvodnja doseći će 1960. g.
2722 tisuće tona t. j . povisit će se u odnosu
na 1955. g. za 46%.


Traktorski park šumskih gospodarstava
1960. g. udvostručit će se u odnosu
na onaj od 1. januara 1956. g., a količina
automobila porast će za 2,5 puta.


Na 190 mil. ha provest će se uređivanje
šuma i obaviti revizije i to uglavnom
u šumama Sjevera, Sibirije, Dalekog
Istoka i Urala.


Tri miliona ha pošumit će se drvećem
vrijednih i brzorastućih vrsta.


Posebna će se pažnja obratiti zaštitnim
nasadima oko bujioa i pošumljivanju
pijesaka. Posljednjih godma su se
ti radovi vršili na prostranim površinama:
.1954. g. na 26.400 ha, 1955. na 3-5.600
ha. Međutim u ovoj, 6-oj petoljetki pošumit
će se godišnje 74.000 ha takovih
površina t. j . dvostruko više od 1955., a
ukupno od 1956. do 1960. *> 370.000 ha.
To se naročito odnosi na Povolžje, Ukrajinu,
na stepe Zapadne Sibirije i Moldaviju.


Po kolhozhim poljima vršit će se radovi
na podizanju zaštitnih pojaseva.
1955. g provedeni su takvi radovi na površini
od 35—36 tisuća ha. a u uosliednjoi
godini šeste petoljetke posadit će
se i Dosijati 110 tisuća ha t. i. triput
više. Ukupno će se pošumiti tokom 6-te
petoljetke 460 tisuća ha poljozaštitnih
pojaseva na kolhozima.


Kroz čitavu petu 5-ljetku isušeno je
162,6 tisuća ha šumskih površina, a u
6-oj će se isušiti 404,2 tisuće ha t. j . skoro
triput, više.


Prorede će se obaviti 1960. g. na 1,5
puta većoj površini nego 1955. g. a radovi
na izradi dobivenog drva iz proreda
mehanizirat će se 50%, radovi kod
oplodnih sječa 75%, a na izvozu 50%.


Radi zaštite šuma od požara izgradit
će se od 1956.-1960. g. 700 osmatračnica,
15.000 km telefonske linije, 14.000 km
šum. kordona i 200´ požarno-kemijskih
stanica.


Za daljnji porast proizvodnje i standarda
odlučno je povišenje produktivnosti
rada, a taj je faktor Lenjin smatrao
najvažnijim elementom za pobje


du novog društvenog uređenja. Predviđa
se da će taj porast biti za industriju
SO^/o, građevinarstvo 52%. sovhoze i državna
poljoprivredna poduzeća 70%.


Polazeći od zadataka za razvoj soci


jalističke proizvodnje i povišenja pro


duktivnosti društvenog rada, porast na


rodnog dohotka iznosit će 60%. Realna


će zarada radnika i službenika porasti


u srednjem za 30%, a novčani i natu


ralni prihodi kolhoznika — ne manje


od 40*/».


Đ. K.


Nemec A.: Die Steigerung der Fruchtbarkeit
der Buche und der Linde durch
Düngun? mit basischen Gesteinsmehlen.
Za soc. szlskohozjajstvennuju nauku, 1956,


No 3.


Često se u praksi osjeća oskudica na
plodovima domaćih listača a napose bukve.
Slaba produkcija ili produkcija gluhih
nlodova listača česta je pojava na degradiranim
i oboljelim tlima. Degradacija
tla u češkim č;stim bukovima i hrastovim
sastojinama očituju se u tvorbi kiselog
humusa i osiromašenju gornjih slojeva
tla na vapnu, magneziju, kaliju i fosfornoj
kiselini, kao i na mikroelement´ma
(Cu, Zn, B). U iluvijalnim horizontima nagomilani
su željezni, aluminijski i manganski
sloievi, kao i koloidalne humusne
tvari. Bukovi sirovi humus nastaje ili
utiecaiem preobi´nih oborina (humidno
područje) ili zbog oskudice kiša (semiaridno
područje, s 600—700 mm oborina).
U n;žim položajima tvori se na mršavom
supstratu suhi kiseli humus.


U bukovoj sas´toüni u reviru Zehrov (na
pieščenjaku )iznosili su podaci za pH (u
KCl) u A-horizontu 3,5—4,5, a B-honzontu
4,7 a u C-horizontu 5,2. Iz A-ho-izonta
su isprani mikroelementi i djelonrčno
deponirani u B-horizontu. Korijenje
Vaccinium myrtillus proraslo je slojeve
kiselog humusa. U A-horizontu suši
se korijenje bukve, koje ne probija u Bhorizont.
Bukva ondje ne rađa već nekoliko
decenija. I drugdje je u degradiranim
bukovim sastojinama primijećeno,
da nema uroda.


Autor je pronašao da se gnojenjem bazičnim
prahom, osobito prahom bazalta i
dijabaza, može izazvati već nakon 3—4
godine urod. Izvršen je pokus na dvjema
preko 180 g. starim soliternim bukvama,
koje nisu rađale, a rasle su na podjednakom,
vrlo degradiranom tlu.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 70     <-- 70 -->        PDF

Tlo je ispod jedne bukve pognojeno bazaltnim
prahom na čitavoj površini ispod
krošnje (8 kg praha na 1 m2j. Već nakon
3 godine ta je bukva rodila. Negnojena
bukva ostala je i dalje bez ploda.


Lišće bukve, koja je rodila sadržavalo
je u toku vegetacijske periode znatno više
P,K i Ca nego lišće bukve, koja je ostala
bez ploda. Magnezij je postepeno razvojem
ploda, iscrpljen iz lišća. Količina
reduciranog šećera raste u lišću nerodie
i pada u lišću rodne bukve. Sadržaj dušika
u lišću rodnih stabala bio je znatno
veći nego inače. Lišće i grane rodnih i
gnojenih bukava sadrži više cinka, niklja
i drugih mikroelemenata nego kod negnojenih
bukava. Mikroelementi iz bazičnog
praha raznog bazičnog kamenja igraju
— pored glavnih hraniva (Ca, Mg K,
P) — važnu ulogu pri razvoju bukvice,
što se dobro uočava nakon gnojenja degradiranog
tla.


I kod jedne gotovo posve nerodne malolisne
lipe na degradiranom tlu, na gnajsu,
kod Vlasima pokazalo se povećanje
produkcije ploda nakon gnojenja diabaznim
prahom. Od dvije preko 200 g. stare
lipe, kojih je plod bio zadnjih decenija
70—90% gluh, pognojeno je tlo na jednoj
projekciji krošnje s diabaznim prahom


(62.5 kg na 100 m2). Nakon 2 god. bilo je
70% plodova normalno klijavo, a kasnije
se taj procenat sve više povećavao. Nekoliko
godina nakon gnojenja bilo je u
lišću pognojene lipe daleko više dušika,
šećera i mangana, a mnogo manje Ca. Mg,
K i P nego što je bilo kod negno^ne
lipe. U lišću pognojene lipe bila je sadršana
m´kroelemenata Cu i Ag mnogo veća
nego u lišću negnojene lipe.
Na osnovu većeg broja pokusa autor je
došao do zakliučka, da se gnojenjem degradiranog
tla bazičnim prahom može
znatno utjecati ne samo na ubrzavanje
rastenja nego i na fruktifikaciju.


Dr. M. Anić


Spaulding P.: DISEASES OF
NORTH AMERICAN FOREST TREES
PLANTED ABROAD, Washington, 1956.


s.
144., oiktavni format.
U ovoj su knjizi, koju je napisao´ šumar
fitopatolog, opisane ukratko, s najmarkantnijim
obilježjima, bolesti sjeveroameričkog
drveća i grmlja, koie se
kultivira u raznim zemljama Svijeta.
Spomenuta su 3 virusna, 4 bakterijska
i 180 gljivnih oboljenja, te imelica i bijela
imela. Kod svake bolesti naznačeno
je na kojem je drvetu ili grmu nađena
i u kojoj zemlji.


Iza toga slijedi indeks 145 vrsta drveća
i gimLja, s naznakom bolesti, koje
ih napadaju. Uz latinski naziv označen
je i američki naziv bolesti i vrste drveća,
odnosno grmlja.


Posebno nas zanima daljnje poglavlje,
gdje je na 85 strana donesen prikaz sjever
oameričkog drveća i grmlja, koje se
kultivira izvan Amerike, s naznakom zemlje
gdje se kultivira, važnijim nalazištima
i općim silvikulturnim obilježjima.
U popisu je naznačeno preko 60O
vrsta drveća i grmlja, kao i njihovih
forma, koje se kultiviraju diljem svijeta.
Naznačeni su za sve vrste uz latinske
i američki nazivi.


Na kraiu je nonis 53 zemlje, gdie se
kultiviraju spomenute vrste, s grubom
oznakom lokaliteta (pokrajina, veće mjesto).
Odatle se vidi. da se najviše sjeveroameričkih
drvenastih vrsta nalazi u
Evroni. kao i da su najmanje proširene
u Aziji.


Za Jugoslaviju spomenuti su podaci iz
Hrvatske. Srbije i Subotice (Szabadke)t.
Ti su podaci prilično nenotpuni. U Jugoslaviji
se uzgaia mnogo sieveroameričkih
vrsta, a registrirano ih je samo
petnaest.


Zanimljiv je podatak iz Istre za imelicu
(Arceuthobium oxycedri) na Chamaecyparis
thyoides.


Dr. M. Anić




ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 71     <-- 71 -->        PDF

DRUŠTVENE VIJESTI


IZ ŠUMARSKOG DRUŠTVA NRH


Četvrta sjednica Upravnog odbora održana
je 29. IV. o. g. Prisustvovali su: Šepić,
Potočić, Hajdin, Peternel, Sulentić,
Klepac i Androić. Od Nadzornog odbora:
Butković i Benić. Na ovoj su sjednici razmotreni
problemi oko izdavanja »Šumarskog
lista«. Zaključeno je. da se formira
novi redakcioni odbor u sastavu: Potočić,
Benić, Šafar, Stetić i Peternel. Zatim da
se novčano stimuliraju sažeti i kraći članci,
a dugi da se štampaju petitom ili vraćaju
autorima na skraćivanje; da Šumarski
klubovi izaberu po jedno lice, koje
će pribirati članke sa terena i dostavljati
važnije obavijesti iz rada klubova društvu.
Ta lica imala bi funkciju saradnika
»Šumarskog lista«.


Peta sjednica Upravnog odbora održana
je 20. V. o. g. Prisustvovali su: Šepić,
Potočić Hajdin, Peternei, Sulentić, Cvitovac,
Stetić, Andrašić, Klepac i Lulić. Od
Nadzornog odbora: Butković, Horvat A.,
i Benić. — Najvažnija točka dnevnog reda
ove sjednice odnosila se na »Piijedlog
za unapređenje organizacije šumar, službe
u NR Hrvatskoj«, kolega je sasta ila
Komisija Stručnog udruženja šum. privrednih
organizacija NRH. uprava našeg
Društva trebala je staviti svoje primjedbe
na taj prijedlog. U toku sjednice konstatiralo
se, da je Sekretarijatu za šumarstvo
NRH stigao nacrt Zakona o šumama
FNRJ s tim, da u kratkom roku dads na
njega primjedbe. U vezi s tim postalo je
pretresanje toga nacrta aktuelnije nego
prije spomenutog prijedloga. To tim više,
što je za sutradan bio sazvan širi sastanak:
Sekretarijata za šumarstvo, upravn;
h odbora stručnih udruženja šumskoprivrednih
organizacija i organizacije
drvne industrije te Šumarskog drult´a
NRH. s ciljem, da se zajednički razmotri
najvažniji problem: objedinjavanje uzgoja,
eksploatacije i prerade. Budući da
Upravni odbor našega društva nije bio u
stanju da u toku jedne svoje sjedrice
razmotri opsežni nacrt spomenutog Zakona,
kojega prethodno nije imao na raspolaganju,
a nije bio u staniu niti da
konsultira svoje članstvo, to nije izgrađen
precizan stav Društva kao cjeline. Uprava


se složila sa primjedbama, koje je stavio
na taj nacrt Sekretariat za šumarstvo tj.:
da je nacrt negdje suviše detaljan, a negdje
bi trebao, da obuhvati izvjesnu materiju,
kako bi se ona osigurala u Savez


nom zakonu; da se šumarstvo organizira
na bazi privrednih poduzeća sa radničkim
samoupravljanjem, a ne na bazi specijalnih
poduzeća sa kombinovanim radničkim
i društvenim upravljanjem; da
kod odredaba o objedinjavaju i prerade
sa uzgojem i eksploatacijom treba u tekstu
zakona osigurati postavku »da se u
danim okolnostima može u šumskom gospodarstvu
osnovati i prerađivačka industrija
«; napokon, da se šum. gospodarstvo
osniva kao poduzeće u okviru
šum. gospodarskih i šum. privrednih područja
u pravilu od strane općine koja
ima najviše šuma.


Šesta sjednica Upravnog odbora održana
ie 15. VI. o. g. Prisustvovali su: Šepić,
Potočić, Hajdin, Peternel Stetić, Lulić
i Cvitovac. Od Nadzornog odbora: Butković.
— Na ovoj sjednici usvojene su
teme za Savjetovanje o uzgajanju šuma,
ko´e je izradila prethodno komisra Društva
u sastavu: prof. Anić, Sep´ć, Lovrić,
Ziani, Milas. Stetić i Ha´din. Komisija je
sastavila prijedlog u tome smislu, da se
na spomenutom Savjetovanju u glavnom
referatu iznese stanje našega šumarstva
s gledišta uzgajania šuma, a u 13 koreferata,
da se nadopunjava glavni referat
obradom sneciialne materije kao sjemenarstvo
i rasadničarstvo. pošumljavanje,
obnova šuma Ud — Na ovo Savietovanje
osvrnut ćemo se u daljem prikazu.


XI. Plenum Saveza šumarskih društava
FNRJ održan je 3. i 4. VI. o. g. u Sarajevu.
Delegati našega društva bili su: Šepić.
Potočić i Hajdin. Tome Plenumu prisustvovali
su iz Sekretarijata za šumarstvo
NRH sekretar drug Jovica Sijan i
načelnik A. Lovrić. Prisustvovao je i
predsjednik našega Nadzornog .odbora
Butković kao podpredsjednik Saveza.
Plenum je u dnevni red uvrstio 12 točaka,
važnije obavijesti i zaključci su ovi:


1. III. Kongres Saveza šum. društva
FNRJ održat će se krajem septemb-a o.
g. na Bledu. Uz Kongres će se održati i
Savjetovanje o uzganjanju šuma. Traganje:
oko dan i pol kongres, a dan i pol
savjetovanje.
2. Savezno savjetovanje o Kršu održat
će se u oktobru o. g. u Splitu. Napominjemo,
da je u Zagrebu, poslije plenuma,
održan dana 15. VI. o. g. širi sastanak Inicijativnog
odbora za savezno Savjetovanje
o Kršu, na kojemu je razmotrena situacija
i donijeti zaključci u tome smislu,
da se dovrše sve pripreme na vrijeme.
313




ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 72     <-- 72 -->        PDF

3. Savez šumarskih društava predložio
je plenumu na usvajanje izmjenu Statuta.
Izmjene se uglavnom odnose na promjenu
naziva u: Savez šumarskih inženjera i
tehničara FNRJ. Ovu izmjenu zahtijeva
Savez inženjera i tehničara FNRJ. sa svojim
Statutom. Predložene su i neke druge
izmjene. O svim izmjenama donijet će
odluku III. Kongres.
4. Komisija za štampu Saveza konstatirala
je, da u Jugoslaviji izlazi 27 časopisa,
koji tretiraju isključivo problematiku šumarstva
i drvne industrije. Zbog toga se
nameće potreba spajanja nekih naučnih
publikacija. Osim toga vrlo je mali broj
članaka od saradnika iz prakse, a posebno
ne dostaju kraći članci, koji bi obrađivali
pojedine praktične probleme. Plenum je
ostavio republičkim društvima da do
određenog roka dadu prijedloge, kako da
se regulira pitanje štampe. Problem
štampe iznijet će se na Kongres.
5. U vezi sa nacrtom saveznog Zakona
o šumama i pitanjem objedinjavanja uzgoja,
eksploatacije i prerade delegati pojedinih
republičkih društava iznijeli su
vrlo različita gledišta. Tako je na pr. B.
i H. za totalnu integraciju, ali nikako za
objedinjavanje eksploatacije sa uzgojem,
Makedonija je za spajanje grana 311 i 313
ea radničkim samoupravljanjem na terenima,
gdje su šume produktivne, a na neproduktivnim
površinama za komb:´novano
upravljanje, itd. Po ovom pitanju je
uopće istaknuto, da će Savezni nacrt proći
vjerojatno još 3—4 redakcije. Formirana
je komisija Saveza, koja će dalje razrađivati
teze nacrta.
6. Plenum je razmotrio djelatnost Saveza
u periodu od X. do XI. plenuma, o
korišćenju međunarodne pomoći u šumarstvu,
o jubilarnoj ed´ciji Saveza »Deset
godina šumarstva Jugoslavije«, o radovima
na izradi »Uputstava za uređivanje
šuma« i nacrta »Uredbe o prcrektovanju
u šumarstvu i drv. industriji«,
itd. i donio je odgovarajuće zaključke.
Rad Šumarskih klubova. U zadnjem
broju zamolili smo k´ubove. da nam javljaju
važnije dogođaje iz svo;e djelatnosti.
Do sada nismo naišli na odaziv. Poneki
klub javi o organiziranoj ekskurziji,
a ništa ne javi, da li je ostvarena i kako
je uspjela. Zaista je šteta, da se ne nađe
nitko u klubu, koji bi dao jedan osvrt na
takovu stručnu ekskurziju ili na održano
predavanje i si. Mi se ipak nadamo, da
će se naći za to i ljudi i vrijeme i da
ćemo početi dobivati izvještaje, koje bi u
izvodu iznosili na ovome mjestu.


Sedma sjednica Upravnog odbora održana
je 15. VIII. o. g. Prisustvovali su:
Šepić, Sulentić, Štetić, Haj din, Lulić, Cvitovac,
Peternel i Klepac. Od Nadzornog
odbora: Benić. — Na ovoj sjednici donesena
je odluka, da se 30. IX. održi Plenum
društva. Za taj Plenum usvojen je prijedlog
dnevnog reda. izrada referatazaključak, da se oni dostave Šumar.-kiri
klubovima prije Plenuma ,kako bi ih svaki
klub mogao razmotriti na svom sastanku
i zauzeti određeno stanovište.


Na istoj sjednici data je sug´asnost Savezu
šumarskih društava FNRJ, da se
odgodi III. Kongres Saveza, p aniran za
kraj septembra o. g. Kao razlog odgode
usvojeno je mišljenje Saveza, da je tehnički
nemoguće pripremiti do toga roka i
Savjetovanje o gajenju šuma, koje se treba
održati istovremeno sa Kongresom.
Prisutni su stali na stanovište, da je spomenuti
rok Kongresa u maju 1958 g. prekratak
za jednu solidnu pripremu savjetovanja
ove vrste tim više, što mu se namjerava
dati veliki značaj (sudjelovanje
nekih inozemnih šumarskih stručnjaka).


U toku siednice riješeno je niz predmeta,
od kojih treba spomenuti zaključak,
da se održi ekskurzija u NR Srbiju u roku
6—16. X. o. g. sa 25—30 učesnika s tim
da svaki klub delegira jednog učesnika te
zaključak, da se za štamrjane legitimacije
društva nabave polivinilski omoti.


Osma sjednica Upravnog odbora održana
je 16. IX. o. g. Prisustvovali su: Potoč:
ć, Štetić Lulić, Sulentić, Cvitovac,
Peternel i Haidin. — Ova sjednica b:la
je posvećena konačnom usvajanju referata
za Plenum.


Plenum Šumarskog društva NR Hrvatske
održan je 30. IX. o. g. Prisustvovali
su:


— od Upravnog odbora:
Sepić, Potočić, Hajdin, Peternel (do podne),
Androić, Cvitovac, Štetić i Lulić;


Odsutni: Klepac, Sulentić i Andrašić.
— od strane Nadzornog odbora:
Butković (do podne) i A. Horvat; odsu


tan: Benić R.


— od Šumarskih klubova:


Kasumović ing. Branimir, predsjednik


S. K. Vinkovci, Petrović ing. Franjo, S. K.
N. Gradiška, Hang ing. Ladislav, član Š.
K. Virovitica, Hanzl ing. Drago, tainik
S. K. SI. Požega, Lacković ing. Vinko,
predsjednik Š. K. Bjelovar, Ivković ing.
Stiepan, predsjednik Š. K. Koprivnica,
Tekaić ing. Miloš, tajnik Š. K. Daruvar,


ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 73     <-- 73 -->        PDF

Sekalec ing. Zeljko. predsjednik S. K.
Kut´na, Spalj ing. Mirko predsjednik S.


K. Sisak Jurić ing. Pavle, tajnik S. K.
Zagreb, Mrzljak ing. Mladen, član U. o.
S. K. Karlovac, Presečki ing. Franjo, član
U. o. Š. K. Ogulin, Meštrović ing. Rudi,
član U. o. Š. K. Split, Sepić ing. Nikola,
predsjednik Š. K. Rijeka, Žukina ing.
Ivan, predsjednik Š. K. Varaždin,
nisu bili zastupljeni Šumarski klubovi:
Osijek. Đurđevac, SI. Brod. Gospić i Pula.
kao gosti su prisustvovali:


— od Sekretarijata za šumarstvo I. V.
Lovrić ing. Ante, načelnik,


— od Poljoprivredno šumarskog fakulteta
Emrović dr. Boro i Tomašegović dr.
Zdenko,


— od Instituta za šum. i lovna istraživanja
NRH Supek ing. Vlado, direktor,
— od Stručnog udruženja šumsko privrednih
organizacija Hrvatske Novaković
ing. Mladen, sekretar,


— od Društva lugara NRH Grgić Josip,
predsjednik.


Plenum je donio ove zaključke:


I. — U vezi sa radom Šumarskog društva
od vremena godišnje skupštine:
1. — Manji broj šumarskih inženjera i
tehničara struke, koji se nalaze izvan
društva, ne predstavlja problem za posebnu
akciju uključivanja, nego ostaje redovni
zadatak klubova.
Pitanje klupskih prostorija treba da
riješe klubovi u vlastitom djelokrugu.
Preporuča se povezivanje i ugovaranje sa
nekom od polit´čkih ili društvenih organizacija
u mjestu koje imaju prostorije,
a koriste ih povremeno.


2. — Plenum stavlja u dužnost Upravnom
odboru društva, da uspostavi sa Šumarskim
klubovima potrebnu vezu. Za
ostvarenie ovoga zada´ka preporuča: obvezu
dostave zapisnika sjednica ili obavijesti
o radu u našoj štampi, češće plenarne
sastanke, lične posjete odbornika
klubovima, izašiljanje predavača u klubove
i si.
3. — Plenum smatra, da je svaka stručna
ekskurzija vrlo korisna za uzdizanje
stručnog znanja naših kadrova. Konstatira,
da do sada nije bilo jedinstveno regulirano
pitanie odobravanja ekskurzija
i izvora financiranja. Plenum donosi zaključak,
da za svaku ek-kurziju, organiziranu
po šumarskom klubu treba ishoditi
dozvolu nadležnih organa narodne vlasti
za broj učesnika kako ukupni tako i po
mjestima rada, za rok ekskurzije van
područja kluba ili u drugu N. republiku
(i za inozemstvo). Osim navedenoga treba
predhodno pravovremeno poslati putem
nadležne šumarske inspekcije i obavijest
Sekretarijatu za šumarstvo N. republike
i izravno Šumarskom društvu
NR Hrvatske.


Radi boljeg organiziranja ekskurzija u
slijedećoj godini, nanose zbog utvrđivanja
njihovog broia, objekata obilaska, roka
realizacije vremena tra´anja. osiguranja
financijskih sredstava i si., Plenum preporuča
klubovima, da izrade plan i program,
novčana sredstva da nastoje osigurati
u proračunu šumarija u vidu doprinosa
klubu za naznačenu svrhu.


4. — Uvezi sa akcijom na unapređenju
sela klubovima je od strane Upravno?
odbora preporučeno uključivanie u opću
akciiu. Plenum konstatira, da dosadašnji
rad klubova na tome polju nema još karakter
organizirane šire akcije, iako pojedini
klubovi u tome pokazuju izvjesnu
aktivnost. Plenum stoji na stanovištu -da
klubovi u toi akciii treba da budu nosioci
ideja i organizacije konkretnih akcija, a
članovi društva zaposleni na šumarijama
izvršioci. Kao pogodne oblike za ovu akciju
Plenum smatra: sudjelovanje u o~"elenju
mjesta, uređenju parkova, u predavanjima
o privrednom i javnom značaju
šuma i potrebi čuvania i uzgoja šuma,
nanose privatnih, u propagandi za ukliučivanje
lugarskog kadra u rad zborova
birača, seoskih akcija i si.
Plenum preporuča, da svaki Šumarski
klub u zajednici sa organizacijama SSRN
izradi program konkretnih oblika ove
akcije. ´


5. — Društvo lugara NRH i područni
Lugarski klubovi predstavljaju mladu
društvenu organizaciju naše struke. Plenum
smatra, da naše društvo u centru i
na terenu treba i dalje da pruža punu
pomoć toj organizaciji. Pomoć se može
pružati: savjetima, stručnim predavanjima
pa i financijskim sredstvima, gdje ima
za to mogućnosti, kao i u drugim vidovima.
Članovi našeg društva, zaro^lem na
šumarijima imaju najveću mogućnost pomaganja
lugara organiziranih u sekcije
Lugarskih klubova na istim šumarijama,
a osobito prigodom redovitih mjesečnih
ranih sastanaka.
6 — Plenum konstatira, da su neki Šumarski
klubovi kroz svoju pomoć organima
narodne vlasti postali zapaženi društveni
faktor. Plenum smatra, da pomoć


315




ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 74     <-- 74 -->        PDF

organima narodne vlasti treba da postane
jedan od važnih zadataka društva, kao
cjeline. Težiti, da se ta pomoć pruža kroz
društvenu organizaciju (Šumarski klub).


7. — Plenum stoji na stanovištu, da sa
zaključak godišnje skupštine, koji se odnosi
na rad društva po pitanju srednjeg
stručnog školstva može izvršiti ukl umivanjem
delegata našega društva u postojeću
Komisiju za to pitanje, osnovanu u
Stručnom udruženju šum. privrednih organizacija
NR Hrvatske.
Plenum preporuča klubovima, da pomognu
akciju srcomenutog Stručnog udruženja
u prikupljanju novčanih sredstava
u Fond za nabavu učila, instrumenata
i dr. inventara za srednje stručne škole
naše struke.


8. — Plenum je saglasan, da je u sadašnjem
momentu bolje osnivati jednogodišnje
lugärske tečajeve nego lugarske
škole, koie bi kao takve spadale pod resor
prosvjete.
II. — U vezi sa problemima stručne šumarske
štampe u NR Hrvatskog s posebnim
osvrtom na Šumarski list i Šumarske
novine:
1. — Plenum konstatira da u štampi
naše struke u NRH postoji niz problema,
na čijem rješavanju treba sistematski raditi.
Plenum daje u dužnost Upravnom
odboru društva, da osnuje Komisiju, u
koju će ući urednici svi hlistova i predstavnici
Upravnog odbora. Ta komisija
treba da ima zadatak: registraciiu problema,
niihovo razmatranje i prijedloge
za rješenje.
2. — Plenum je razmotrio probleme
oko izdavanja Šumarskom li=ta i konstatirao,
da je redovno izlaženje lista zaostalo,
da ima dovoljno prikupljenog materijala
za štampanje i da za štampanje
obzirom na novčana sredstva za sada nema
smetnji, U vezi s tim zaključuje: treba
odmah pristupiti sređivanju mate-ija´a i
predati na štampanje sve daljnje brojeve
do kraja o. g. odjednom; list treba i dalje
da zadrži nivo koji je imao do sada;
opseg svakog broja u situaciji, kad se u
uredništvu nalaze u većem broju opsežni
članci, ne treba biti u okviru do sada
fiksiranog broja stranica već stranice podesiti
materijalu (za koga se smatra da
treba biti čim prije odštampan) i napokon:
daje saglasnost, da se pronađe lice
za poslove tehničkog urednika.


3. — U vezi sa namjerom Šumarskog
društva da krajem o. g. završi izdavanje
Šumarskih novina i u vezi sa suglasnošću
Društva lugara NRH da od 1. I, iduće
godine preuzme izdavanje toga lista, Plenum
zadužuje Šumarske klubove, da razviju,
odmah akciju, kako u svojim redovima
tako i u redovima lugara, u cilju
stvaranja mreže saradnika i prikupljanja
članaka za ovaj list. Plenum stoji na stanovištu,
da redovno izlaženje lista od
nove godine pod novim uslovima može
biti osigurano jedino tada, ako prethodno
stigne Društvu lugara obilje materijala
za štampanje.
III. — U vezi sa informacijama o najnovijoj
situaciji u radu na organizaciji
šumarstva i prednacrt saveznog Zakona
o šumama:
Plenum izabire delegaciju društva u
sastavu: Šepić, Potočić, Lulić, Šulentić i
Lacković, koja će posjetiti predsjednika
Izvršnog vijeća NR Hrvatske. Ova delegacija
ima zadatak, da zamoli za informacije
o stanovištu Koordinacionog odbora
I. V. obzirom na organizaciju šumarstva
u NRH, a u vezi dosadašnjeg
rada na prednacrtu saveznog Zakona o
šumama.


IV. — U vezi sa ekskurzijom Šumarskog
društva NRH, na područje NR Srbije,
koja je planirana za 7. X, o. g. u
trajanju od 10 dana:
Plenum konstatira, da su prijave i
uplate trebale biti izvršene najkasnije do
dana održavanja ovoga plenuma, ali da
je odziv do toga roka neznatan.


Nakon diskusije Plenum utvrđuje ove
glavne razloge slabog odziva na ovu ekskurziju:
vladajuće vrlo loše vremenske
prilike, vrijeme predizbornih priprema,
neodloživi zadaci na predaji drvnih masa
na iskorištavanje i Domanjkanje novčanih
sredstava obzirom na blizi kraj godine.


U vezi sa iznesenim Plenum zaključuje,
da se ekskurzija odloži za proljeće
iduće godine.


316 0




ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 75     <-- 75 -->        PDF

NEKROLOZI


ING. EMANUEL DEMOKIDOV


Nagla i nesmiljena smrt otela je iz
naše sredine ing. Emanuela Demokidova,
upravitelja šumarije u Crikvenici. Umro
je 27. V. 1957. upravo na dan kada se je,
oporavljen iza lakše operacije, spremao
da nastupi dužnost. Ostavio nas je iznenada
kolega i prijatelj, koji je mirnim
temperamentom i solidnim životom obećavao
da će još dugo koristiti našoj zelenoj
struci.


Ing. Emanuel Demokidov


Roden 18. IV. 1898. u Plocku (Ruska
Poljska), dolazi u mladim danima u Jugoslaviju,
gdje završava srednju školu i
konačno 1928 g. Šumarski fakultet u
Beogradu.


Odmah po završenom školovanju nastupa
službu u valjevskom i rudničkom
okrugu i radi na ograničavanju drž. šuma.
God. 1929 bio je dodjeljen šumariji
u Ključu, a 1931. postavljen je za sreskog
referenta u Baru, a već 1932. g. za referenta
kod šumar, odjela Banske uprave
u Cetinju. Službuje zatim u Sv. Ivanu
Zabnom, Bjelovaru, Ivanjskoj i Čazmi.
1943. bio je šumarski referent kod NOO
Moslavina, a 1945. kod Okružnog NOO-a
Karlovac. 1948. radi na pošumljavanju
u Pazinu. Konačno 1949. dolazi u Crikvenicu
za šumarskog referenta KNO-a. Od
1950. g. je upravitelj šumarije u istom
mjestu. Bio je nastavnik u Lugarskom
tečaju u Novom. Vinodolskom.


Ing. Demokidov je bio šumar sa bogatom
praksom, koju je stekao službovanjem
u raznim krajevima Jugoslavije.


Naročitu je pažnju posvećivao pošumljavanju
krša. Kao upravitelj šumarije pokazao
je i sklonost taksatorskim radovima.
Propagirao je izgradnju šum. prometala.
U radu je bio savjestan i neumoran.
Među svojim drugovima mlađim kolegama
i prijateljima bio je cijenjen i voljen,
stoga je razumljivo da na sahrani nije
uzmanjkao niti jedan šumar sa područja
kotara Rijeka.


Crikvenicu je istinski zavolio. Još više
krš i šumu na tome području. I upravo
u Crikvenici završio je rad i život skromni
drug Emanuel, da mu grob dugi niz
godina kitimo mirisnim ružmarinom, kojega
je on sadio i njegovao.


Ing. Miroslav Ježić


FERIĆ ING. ILIJA


31. V. o. g. ugasio se nakon kratke bolesti
život druga FERIC ing. ILIJE, savjetnika
Sekretarijata za šumarstvo Izvršnog
vijeća NR Hrvatske, istaknutog
šumarskog stručnjaka, društvenog i političkog
radnika. Sahranjen je 2. VI. o. g.
:;


Ing. Ilija Ferić


na Mirogoju uz veliko učešće, poštu i
oproštaj sviju drugova iz Zagreba i izvan
njega, koji su s njime sarađivali ili su ga
poznavali kao odličnog druga.


Rođen je 1892. g. u Dubici. Učestvovao
je u I. svjetskom ratu, gdje je kao zarobljenik
prošao dugačak i težak put do




ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 76     <-- 76 -->        PDF

povratka u svoju domovinu. Tada je nastavio
i g. 1921. završio šumarske nauke,
a zatim diplomirao na Gospodarsko-šumarskom
fakultetu sveučilišta u Zagrebu.
Službovao je u mnogim područjima NR
Hrvatske kao upravitelj šumarije, napose
u Baniji, a zatim kao taksator i direktor
II banske imovne općine u Petrinji. Poslije
oslobodilačkog rata zauzimao je vidne
položaje kod republičkih šumarskih
ustanova, a konačno kod Sekretarijata za
šumarstvo Izvršnog vijeća NR Hrvatske.


Svuda gdje je pokojni drug Ferić službovao
i radio, ostavio je duboke i trajne
tragove i vidne uspjehe svoga savjesnog,
produbljenog i upornog rada za unapređenje
šumarstva i lovstva. Plodovi takvog
rada odrazili su se u postepenom povećanju
šumarskog fonda i njegove vrijednosti.
Mnoge stručno njegovane i uzgojene,
danas kvalitetne sastojine, protkane
šumsko izvoznim putevima, lugarnice i
ostali šumarski i lovni objekti, podignuti
su velikim zalaganjem druga Ferića.


Kao iskusan rukovodilac i poznavalac
šumarske ekonomike upućivao je uvijek
susretljivo drugarski svoje saradnike i
mlade drugove i time uvelike pridonio
uzdizanju šumarskog kadra.


Drug se Ferić isticao kao član upravnog
odbora Šumarskog društva NR Hrvatske
i kao predan društveno-politički radnik.


Šumarsko društvo NR Hrvatske kao i
kolektiv Sekretarijata za šumarstvo Izvršnog
vijeća NRH gubi u drugu Iliji
uzor člana i druga nepokolebivog značaja
i borca za razvoj i unapređenje šumarstva,
kao jedne od važnijih privrednih
djelatnosti naše socijalističke privrede.


Drug Ilija stekao je nepodjeljivo priznanje
za svoj neumorni rad na kome je
izgarao sve do svoje bolesti. Neka je stoga
našem nezaboravnom drugu Iliji topla
drugarska hvala od sviju njegovih drugova,
kojima će ostati u trajnoj i dragoj
uspomeni.


Ing. Pere


ING. IVAN SMILAJ


IN MEMORIAM


15. lipnja 1957. naglo se i iznenada
ugasio život ing. IVANA SMILAJA, šumarskog
savjetnika u miru.
Ostavi nas jedan od eminentnih šumarskih
stručnjaka, čija se djelatnost naročito
ispoljila na polju uređivanja šuma —
najprije u području Slavonije, a kasnije


u novije vrijeme i cijele NRH-e. Neumitna
smrt istrže ga od nas još snažnog i
punog elana. Bio je borben i neumoran u
šumarskoj službi, djelovao je s puno ljubavi
i pregalaštva kroz cio svoj život, i
sve do zadnjeg daha bio uzornim primjerom,
kako nama — svojim saradnicima


— uređivačima šuma, tako i ostalim kolegama.
Umire radeći na teritoriju Šumarije
Rakovac — kotara Karlovac, gdje ulaže
svoje zadnje umne i fizičke sposobnosti
na sastavu šumsko privrednih planova
teškog brdskog i rastrganog terena. Iako


Ing. Ivan Smilaj


u penziji, njegova ljubav za šumu i prirodu
vukla ga je, da svojim velikim plodnim
iskustvom još pridonese rješavanju
kompleksnih problema pri sastavu dugoročnih
gospodarskih elaborata. I kao da
je slučaj htio izgubio je život daleko od
svoga doma na krilu majčice šume za
čiji se prosperitet vazda zalagao, borio i
izgarao.


Rodio se u Karlovcu 23. lipnja 1894. u
skromnoj sitno-obrtničkoj obitelji, što je
imalo utjecaja na njegov kasniji odgoj i
pogled na svijet. Tamo polazi prve škole,
pa uči poznatu rakovačku gimnaziju u
Karlovcu gdje i maturira. Godinu dana
prije početka I. svetskog rata upisuje se
u biv. Šumarsku akademiju zagrebačkog
sveučilišta. Svjetski ratni vihor povukao
ga je i kroz četiri burne godine bacao
na razne frontove, da bi pri koncu 1918.
kod sloma Austro-ugarske države dospio




ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 77     <-- 77 -->        PDF

i u dobrovoljačke redove, gdje učestvuje


kao rezervni oficir zajedno sa ostalim na


prednim jugoslavenskim mladim građa


nima na Solunskom frontu, pridonoseći


svoj udio kod stvaranja Jugoslavenske


države na razvalinama Austro-ugarske.


Iza rata nastavlja studije na Šumar


skom fakultetu u Zagrebu, i završava ih


1921. god. Šumarsku je službu započeo


najprije u Cetingradu na Kordunu. Tu se


brzo ispoljava njegova sposobnost vrsnog,


vrijednog, marljivog i čestitog mladog šu


mara, pa biva odmah nakon kraćeg vre


mena pozvan na službu Brodske imovne


općine na području slavonskih šuma.


Najprije djeluje kao šef šumarije u
Pleternici i Rajevu Selu, pa već 1929. god.
preuzima funkciju taksatora Brodske
imovne općine u Vinkovcima. Biti taksator
B. i. o. značilo je biti šumar, koji
posjeduje kvalitete odličnog poznavaoca
tehničkih, bioloških i ekonomskih odnosa
u šumarskoj proizvodnji. Sve te vrline
ispoljile su se kod druga Smilaja upravo
u početku njegove taksatorske službe,
kad je bilo teško doba krize na drvnom
tržištu, kad je kapitalistička politika podrivala
temelje mnogih šumarskih ustanova
i institucija u težnji za što bržim i
većim bogaćenjem na račun zajednice. U
borbi protiv nadiranja politike iskorišćivanja
u šumarstvu izdržao je ing. Smilaj,
držeći visoko stijeg na obrani i čuvanju
šume; dosljedno je branio interese zajednice
B. i. o. i nikada nije pokleknuo
pred najezdom kapitala.


Radilo se tada o asanaciji Imovne općine,
o finacijskim pitanjima i sve većim
obavezama prema pravoužitnicima,
zatim o zaštiti i uzgoju šuma, o borbi sa
vodnom zadrugom u pitanju opterećenja
doprinosom za izgradnju nasipa, o uređenju
šuma, procjeni slavonskih hrastika
i t. d. Svud se čuo prodorni glas taksatora
Smilaja. Bile su to duge stručne analize
i ekspertize, kojima je sadržaj i karakter
davao lično ing. Smilaj. Ne štedeći sebe
sav se stavio u borbu za unapređenje
svoje ustanove.


On djeluje u Jugoslovenskom šumarskom
udruženju, aktivno istupa u svim
pitanjima, kad se radilo o dizanju ugleda
struke. Još od svoje mladosti godinama
radi u odborima Jug. šum. društva. Za
šire krugove javlja se sa nizom članaka
i rasprava u Šumarskom listu, sastavlja
mnoge opširne uređajne zapisnike za gospodarske
osnove slavonskih brdskih i nizinskih
šuma. Iznad svega poznat je njegov
rad na uređivanju posjeda B. i. o.


Iza Oslobođenja 1945. god. sa puno vo


lje sarađuje s narodnim odborima u Vin


kovcima i SI. Brodu, gdje uporno provodi


intenciju nove šumarske politike zalažući


se za što bržu obnovu zemlje. I na ovoj


je dužnosti brzo bio priznat njegov rad,


pa povučen u biv. Ministarstvo šumar


stva NRH, snažno obuhvaća povremene


zadatke, a napose radi na uređivanju šu


ma. Po reorganizaciji šumarske službe


ostaje najprije u Glavnoj upravi za šu


marstvo u Zagrebu, zatim kasnije u Se


kretarijatu za narodnu privredu, a naj


novije vrijeme u Sekretarijatu za šumar


stvo Izvršnog Vijeća NRH-e.


Tu uspješno radi na organiziranju službe
uređivanja šuma, tumačeći ulogu.
važnost i značaj sastava šumsko-privrednih
planova. Bio je jedan od tvoraca današnje
organizacije Sekcija za uređivanje
šuma, kao budžetskih produktivnih ustanova.


I u novoj Jugoslaviji on aktivno učestvuje
u propagiranju šumarstva i publicira
značajne stručne radove unapređujući
tako šumarsku struku.


Dvije zadnje godine života uložio je u
reviziju dugoročne osnove, zalažući sve
svoje snage da prikaže stvarno stanje šuma
cijele NRH-e na osnovu kojega bi
odredili etatne mogućnosti. Revizijom dugoročne
osnove postavljeni su temelji za
izradbu pravih šumsko-privrednih planova,
kojih se izradba sada odvija po
postavljenom planu.


Prilikom saveznog savjetovanj
a o uređivanju šuma u Beogradu održanog
u veljači o. g. uzima vidnog učešća
u svim debatama i svojim iskustvima pridonosi
stvaranju zajedničkog mjerila na
polju uređivanja šuma cijele FNRJ.


U proljeće 1957. god. napušta aktivnu
službu kao rukovodilac uređivanja šuma
i odlazi u penziju, no ne da uživa plodove
rada i odmor, već se ponovo daje na posao,
da pomogne terenskoj uređajnoj službi.
Tamo ga zatiče zao udes i nestade ga
prerano.


Šumarski redovi su opet proređeni, nestalo
je jednog bistrog šumara — taksatora
i uređivača šuma, ali će njegov elan,
volja i vedri duh ostati primjerom kako
treba u struci raditi. Preko dvije decenije
službe provedene samo u slavonskim šumama
ostavljaju vidnog traga u šumarstvu
tog područja, gdje će ime taksatora
ing. Ivana Smilaja biti zapisano krupnim
slovima u analima šumarstva i služiti,
kao svjetao primjer u sjećanju sviju
šumara.


Ing. Milan Strineka




ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 78     <-- 78 -->        PDF

ISPRAVAK


U članku Dr. Z. Tomašegovića: »Primjena visinomjera Haga na strmim terenima
« (Šumarski list br. 5—6, 1957.) potkrale su se ove pogreške:


1. ha str. 207 treba umjesto e (=4) stajati s (=4°);
2. na str. 209 u formuli 4) treba umjesto tg stajati sin; u zadnjem retku str. 209,
te 13. i 14. retku na str. 211 treba također umjesto tg stajati sin;
3. na str. 211 u 27. retku iza riječi suma treba stajati: odnosno diferencija,
a u 29. retku iza riječi razlika treba stajati: odnosno zbroj.
Molimo
čitaoce da ovaj ispravak prime do znanja.
Uredništvo


OGLAS


»Srednjoj tehničkoj školi drvne struke u Virovitici potreban je jedan
nastavnik šumarski inženjer za stručne predmete i jedan stručni učitelj
tehničar drvne struke za praktičan rad.


Za šumarskog inženjera dolaze u obzir dva do četiri predmeta time,
da će se razdioba predmeta izvršiti sporazumno između sadašnjih nastavnika
i novog nastavnika.


Na školi se uče osim opće-obrazovnih predmeta slijedeći stručni
predmeti :


Tehničko crtanje, tehnička mehanika, anatomija i tehnologija drveta,
iskorištavanje .šuma, primarna mehanička prerada drveta, polufinalna
i finalna prerada drveta, kemijska prerada drveta, osnovi građevinarstva,
tehnička priprema rada, pogonski strojevi, radni strojevi, organizacija
industrijske proizvodnje, osnovi knjigovodstva.


Zadatak stručnog učitelja tehničara drvne struke je organizacija
i nadzor praktičnog rada sa učenicima i to za sada u ovdašnjem Drvnoindustrijskom
poduzeću, a nakon izgradnje školskog prostora u vlastitim
školskim radionicama, zatim pregled dnevnika rada, dnevnika ferijalne
prakse i drugi zadaci u vezi sa radionicama i praktičnim radom u njima.«


Interesenti neka se obrate na Upravu škole.


ŠUMARSKI LIST — glasilo Šumarskog društva NR Hrvatske — Izdavač: Šumarsko društvo NR
Hrvatske u Zagrebu. — Uprava i uredništvo: Zagreb, Mažuranićev trg br. 11, telefon 36-473 —
Godišnja pretplata: za članove Šumarskog društva NRH i članove ostalih šumarskih društava
Jugoslavije Din 800.—, za studente šumarstva i učenike srednjih šumarskih i drvno-industrijskih
škola Din 200.—, za ustanove Din 2.400.—. Pojedini brojevi; za članove, studente šumarstva i
učenike srednjih šumarskih i drvno-industrijskih škola Din 100.—, za ustanove Din 200.—. Za
inozemstvo se cijene računaju dvostruko. — Račun kod NB Zagreb 40-KB-6-Z-1751. — Tisak:
Grafički zavod Hrvatske, Zagreb