DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 65 <-- 65 --> PDF |
već tvore male sastojine, grupice, te se istraživanja mogu vršiti ne samo u botaničkom, nego i u šumsko - uzgojnom smislu. Treset kao gnojivo Šumarija Teisendorf u južnoj Bavarskoj vrši na svom području eksploataciju treseta, koji zbog naročitih svojstava i posebne priredbe daje dobar materijal za gnojenje odnosno popravljanje zemljišta. Ovaj treset potječe iz niskih i prelaznih tresetišta (Nieder- und Übergangsmoor), te je slabo kiseo (prosječno ph = 4,5, dok treset od mahova ima pH=2,9t. j . veoma je kiseo). Sadrži oko 40% humusa (od mahova samo 24%)- Siječe se zimi, da dobro promrzne i dobije rahlu, poreznu strukturu. Dodavanjem raznih mineralnih hraniva miješa se u kompost, koji odlično zamjenjuje stajsko đubrivo. Popravlja fizikalna svojstva tla: teška tla čini rahlima, laka tla povezuje. Zadržava vlagu u tlu i omogućuje pristup zraka. Naročito povoljno djeluje na razvitak korijenja biljaka, a sprečava razvoj štetnika u tlu. Pospješuje množenje bakterija, koje vrše preradu tla. Prerađeni treset, koji šumarija Teisendorf proizvodi pod imenom »Ainringer Torfmull« dobro se uveo u Bavarskoj te se mnogo traži kao sredstvo za đubrenje i popravljanje zemljišta. Ing. M. Špiranec. SEMINAR O PROŠIRENJU JELE NA PAPUKU Na inicijativu Instituta za šumarska i lovna istraživanja NRH, a u dogovoru s kotarskim šumarskim inspektoratima Virovitica i Slav. Požega, održan je u Zvečevu od 23. do 25. rujna 1957. godine seminar o problemu proširenja areala jele na Papuku. Seminaru su među ostalim prisustvovali od strane Sekretarijata za šumarstvo NRH drug Sijan Jovica, sekretar, Direktor Instituta ing. Supek Vlado, zatim predstavnik kotarskog NO-a Slav. Požega, Virovitica, Daruvar i Našice, izaslanici taksacije iz Osijeka i Nove Gradiške. Nadalje su seminaru prisustvovali i upravitelji šumarija, odnosno zamjenici upravitelja šumarija: Kamenska, Voćin, Sirač, Daruvar, Miokovićevo, Ceralije, Orahovica, Slat. Drenovac, Velike, Kutjevo, Slav. Požega, Pod. Slatina, Lipik, Našice, Đurđenovac, Virovitica. Suhopolje i Koska. Ukupno je bilo prisutno 5 predstavnika narodnih vlasti, 28 šumar skih inžinjera, 13 šumarskih tehničara, 13 lugarskih kontrolora i 16 lugara. Seminar je započeo izlaganjem ing. Dragišića o razlozima sazivanja toga seminara i zadacima, koje treba rješavati. To su: današnje stanje jele na Papuku i mogućnost njenog proširenja, hitno provođenje uzgojnih radova kod njege mladika, zakašnielo čišćenje proreda. Ing. Hanzl je nakon toga iznio u referatu stanje sadašnjih sastojina na Papuku uopće, kao posljedicu gospodarenja u prošlosti i jakih šumskih požareva. Razmatranjem pojedinih tipova sastoj´na ukazano je na mjere i mogućnosti, kako da se na tim površinama pomogne jeli, koja ima sve uslove da zauzme veće površine, nego što ih danas pokriva. Jela na Papuku zauzima danas nereduciranu površinu od 10.077 ha sa drvnom masom oko 306.000 m3. Prema približnim ocjenama jela bi se na masivu Papuka mogla proširiti na daljnoj površini od oko 12.003 ha. S obzirom na deficitarnost četinjača kao problem FNRJ-e, istaknuta je potreba za proširenje jele na Papuku. To nije problem samo pojedinih šumarija, a niti samo kotareva Požege, Virovitice, Daruvara i Našica, čije područje Papuk zahvaća, nego je to problem mnogo širi i od značaja ne samo za NR Hrvatsku, nego i za FNRJ-u. Nakon referata razvila se diskusija, u kojoj su izneseni rezultati dosadanjih radova i problematika pojedinih šumarija u vezi s daljnjim radovima na proširenju jele, na tom području. Drugog dana održao je referat ing. Balaie, šum. inspektor iz Virovitice. On je iznio problematiku šumarstva svoga područja, a naročito u vezi sa šumsko-uzgojnim radovima i sastavom petogodišnjeg plana njege mladika, zakašnjelih čišćenja i čišćenja guštika. Nakon toga iznosili su i drugi šumarski inspektori problematiku svog područja, u vezi s uzgojnim radovima, a posebno na mogućnost proširenja areala jele, provođenjem uzgojnih radova i podsijavanjem jelovog sjemena na površine, gdje ona ima uslove za svoj razvoj. Na temelju održanih referata i diskusije donesen je zaključak, da se sastavi petogodišnji plan za proširenje četinjača a naročito jele na Papuku. Tim planom će se obuhvati sve površine na kojima treba vršiti šumsko uzgojne radove za spašavanje jele, koja je ugrožena od ma!ovrijednih listača, te površine za potsijavanje jele. Sastavljeni plan bit će predložen Izvršnom vijeću da bi, nakon prihvaćanja istog, postao zakon po kojemu šumarije |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 66 <-- 66 --> PDF |
moraju raditi. NO-i kotarevi starat će se da se taj nlan uistinu i provede. Izabrana je komisija, kojoj je stavljeno u dužnost da sastavi takav plan i do konca mjeseca listopada 1957. godine predloži Sekretarijatu za šumarstvo zbog njegovog iznošenja pred Izvršno vijeće, odnosno Sabor. Za članove komisije izabrani su drugovi: ing. Dragišić, ing. Balaić, ing. Hanzl. ing. Ivanovski, ing. Veselinović i ing. Vučetić. Članovi ove komisije oformit će svaki za područje svoga kotara kotarsku komisiju l i f nivanja takvih pokusnih ploha, odnosno opisali uzgojne mjere, koje su na istima provedene. Kod svakog objekta vodila se diskusija s obzirom na samo značenje pojedinih uzgojnih mjera. I treći dan se nastavilo s radom i obilaskom postavljenih pokusnih i primjernih ploha na području šumarija Kamenska i Voćin. Učesnici seminara su pregledali također sastojine na području šumarije Voćin, na kojima ista već vrši uzgojne radove u vezi s daljnim proširenjem jele na tom f f! m ; Učesnici seminara u Zvečevu od 23.—25. Wseii§Ma*&LMB* rujna 1957. godine i odmah pristupiti prikupljanju potrebnih podataka za svaku šumariju da bi glavna komisija mogla na vrijeme preuzeti prikupljene podatke i na temelju toga sastaviti plan za cijelo područje Papuka. Učesnici seminara su nakon toga obišli pokusne i primjerne plohe Instituta za šumarska i lovna istraživanja na području šumarije Kamenska. Na istima su ing. Dragišić i ing Hanzl prikazali razloge os području. Obilaskom primjernih i pokusnih ploha upoznali su učesnici seminara uzgojne radove, kojima se može proširiti učešće jele na području Papuka. Šumarski klubovi SI. Požege i Virovitice, kao domaćini na ovom području, nastojali su da učesnici seminara odu s ovog terena zadovoljni i da ono, što su vidjeli i čuli, primjene na korist i unapređenje šumarstva. Ing. D. Hanzl PRIKAZ STRUČNE ŠTAMPE POLA STOLJEĆA ŠUMARSTVA USA Godine 1955. navršilo se 50 godina od osnutka Uprave za šumarstvo USA. Velika prostranstva još tada rijetko naseljenih Sjedinjenih država bila su pod šumom. One su smetale gradovima, farmama i ljudima u njihovu razvitku. Uobičajena je bila praksa, da se šume sasijeku i drvo proda. Veoma malo ljudi je predmijevalo, da šume predstavljaju jedan od najvažnijih izvora sirovina potrebnih za narodnu privredu, te da bi s njima trebalo radi stalne proizvodnje drveta potrajno gospodariti. Šumarska uprava zavedena je u život 1905. g. premda je Savezna vlada nekoliko godina ranije bila zavela neke šumske funkcije. Stvarno najvažniji događaji u američkom šumarstvu zbili su se posljednjih pet decenija. Djelovanje uprave za šumarstvo ispoljilo se uglavnom u tri smjera: šum. naučna istraživanja, uprava nacionalnim |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 67 <-- 67 --> PDF |
šumama i kooperacija u programu šumarstvu državnih i privatnih šuma. Prije osnivanja uprave za šumarstvo, u sklopu departmana za poljoprivredu, izučavanje šumarstva bilo je glavno zaposlenje samo neznatne ek.pe stručnjaka. Istom 1938. g. počela je radom prva stanica za šum. naučna istraživanja Fort Valley- Arizona. Predmet istraživanja bio je: gospodarenje sa šumama, obrada i prerada drveta, šum. požari, zaštitni pojasevi itd. Mnogi instituti za šum. naučna istraživanja sarađuju sa drž. i priv. sveučilištima. Mnoga šum. ind. preduzeća i priv. ustanove vrše šum. naučna istraživanja, a uprava za šumarstvo sarađuje sa ovima u mnogim aktuelnim pitanjima. Prve nacionalne šume izdvojene su iz državnog posjeda u zap. krajevima. Kasnije je kongres ovlastio vlade da mogu kupovati šum. područja u svrhu osnivanja odn. proširenja nacionalnih šuma i parkova i njima pravilno i potrajno gospodariti. Sada postoje 150 nacionalnih šuma i parkova sa preko 72,250.000 ha površine i 27, 18 mil. kubika godišnjeg prinosa na drvetu. Izgradnjom saobraćajnih linija u dosad nepristupačna područja, unapređenjem, šum. gospodarstva povećat će se u buduće i godišnji etati i mogućnost šum. paše za ishranu stoke preko ljeta, za više od 8 mil. krupnog i sitnog blaga. Uprava za šumarstvo upriličila je 4.503 kampova i uredila 203 terena za zimski šport, tjko da je prošle godine bilo u tim šumama oko 40 miliona posjetilaca željnih odmora i oporavka. Mnogo divljači (skoro jedna trećina visoke divljači) nalazi skloništa u tim šumama, koje obuhvaćaju preko 1,01 mil. ha jezera i 130.350 km rijeka i potoka, podesnih za ribarski šport. Nacionalne šume zauzimaju uglavnom visoke položaje i planinske lance, gdje najviše pada kiša, te time osiguravaju potrebe pitke vode za 1.800 gradova i potrebnu vodu za natapanje obradivih polj. površna od 5,26 mil. ha i pogon 600 hidro- elektr. centrala i mnogo hiljada ind. preduzeća. Sa nac. šumama gospodari se potrajno. Prije 16 godina osnovano je udruženje šumskih farmi, koje je u prošloj godini obuhvatalo područje od 16,619.200 ha u 44 razne države. Uprava za šumarstvo vodi računa, da se privatne kao i državne šume očuvaju od požara, da se u šum. rasadnicima proizvedu dovoljne količine šum. sadnica, da se one porazdijele privatnicima badava ili uz neznatnu cijenu u svrhu pošumljavanja goleti i obnove šuma. U projektu saradnje uključeni su: tehnička saopćenja i uputstva privatnim vlasnicima šuma i prerađivačima drveta te nadzor i savjetovanje s vlasnicima šum. farma. Pred pola stoljeća postojao je u USA malen broj šum. stručnjaka. Do 1898. g. nije šum. znanost izučavana na nijednom sveučilištu. Prvo je sveučilište Cornell zavelo šum. disciplinu, a prvi šumarski fakultet osnovan je 1900. g. na sveučilištu Yale. Danas se na više od 40 sveučilišta i koleža izučava potpuna šum. znanost. Preko 20.000 studenata završilo je studije za proteklih pet decenija, a preko 4.000 ih je diplomiralo i doktoriralo. Za prva dva decenija bila je većina šum. stručnjaka zaposlena kod šumarskih uprava. God. 1912. bilo je namješteno kod sav. šum. departmana oko 60%>, a kasnije i 95% svih šum. stručnjaka. Danas je uposleno mnogo šum. stručnjaka kod drž i općinskih ustanova, kod naučnih instituta, trgovačkih preduzeća i privatnih korporacija. Samo šum. industrija uposluje oko 6.000 šum. stručnjaka. Brzom razvitku američkog šumarstva mnogo je doprinijela činjenica, da su s početka s njim upravljali stručnjaci ´šumari izobraženi u Evropi. Međutim američko šumarstvo treba´o je da krene svojim putem, obzirom što na zapadnoj hemisferi vladaju drugčije klimatske, stanišne prilike i ekonomske prilike. Sve je to uvjetovalo, da se zasnuje zasebno amer, šumarstvo, koje će temeljiti naučna istraživanja na svojim specifičnim vrstama drveta i tipovima sastojina, stanišnim i klimatskim uslovima i t. d. Šumarskih stručnjaka ima USA danas oko 17.030. Od toga je javnih službenika 7050, privatnih 7.400, a na fakultetima, školama institutima radi 750 šum. stručnjaka. Udruženje amer, šumara, koje postoji već 56 godina izdaje reviju »Forest Science « sa 1.145 i mjesečni stručni list »Journal of Forestry« sa 12.000 pretplatnika. Međutim i u Americi ogromnim površinama prijeti opasnost erozije. Skoro 50% zemljišta USA izloženo je srednjoj ili jakoj eroziji. U porječju rijeka Ohio i Missouri mnogi farmeri morali su stoga napustiti svoj posjed i preseliti u pitomije krajeve. Da bi to spriječilo u buduće osnovalo je Ministarstvo poljoprivrede ustanovu »Soil Concervation Service« s mrežom stručnjaka. Sada postoje 2.200 SCS-distrikta, kojima je obuhvaćeno 80% farmi sa 75% farmerskih površina. Uspo 309 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 68 <-- 68 --> PDF |
stavljaju se terase, vrše se pošumljavanja, »vodne livade«, gdje se u dolinama s padom pregrađuju potoci, izvađaju kanalizacije, odvodnavanja, osnivanja zaštitn´h i vjetrobranih pojasa i pretvaranje ispranih i pustih predjela u ze´ene krajeve. Do 1948. g. izrađeno je uređajnih i melioracionih osnova za 680.000 farmi sa 74 mil. ha površine. Po obimu sječa i veličini prihoda iz drž. šuma godina 1955. smatra se među najboljima. Posječeno je 246,75 miliona kubika drveta! Preko 45 miliona ljudi posjetilo je nacionalne šume i parkove, a sveukupni prihod od prodaja i korištenja svih šum. izvora popeo se na rekordnu visinu od 77 664.667.— dolara. Iako upoređenjem šum. proizvodnje i porasta pučanstva u vremenu od 1916— 1953. g. između porasta sječa ind. drveta (12%) i porasta pučanstva (13%) uzev za 1946. g. = 100%, nema kakve razlike, najveći porast proizvodnje zapaža se na području izrade celuloznog drveta. Uporedo sa razvojem svjetske proizvodnje celuloznog drveta, koje je iznosilo: god. 1946. 1949. 1952. 1955. u Evropi 28,1 36,6 49,7 53,0 (mil. m3) U svijetu 106,5 115,1 149,8 164,8 (mil. m3) potrošak celuloznog drveta popeo se od 307.700 pr. m. u 1907. god. na 72, 4 mil. pr. m. prošle godine, a broj tvornica papira od 4 na 67; proizvodnja drvenjače porasla je od 50.000 t na 12 mil. tona za posljednjih 50 godina, a potrošak papira popeo se na 181, 5 kg po stanovniku u južnim država USA, gdje se god. sadnjom od 1 biliona sadnica brzorastućih vrsti drveta očekuje, da će se narednih decenija podmiriti potrebe sadanjih i nanovo planiranih tvornica drvenjača papira i kartona. Pristupa se uzgoju raznih surogata drveta (plantažama bambusa, uzgoju trske i rogoza uz rijeke i jezera, korištenju bagase šećerne trske itd.\ da bi se podmirile sve veće potrebe domaće industrije, mehaničke i kemijske prerade drveta. Vrijednost prerađivačke drvne industrije, koja je u 1930. g. iznosila 1 bi´ion dolara, ponarasla je u 1954. g. na 5 biliona s tim, da će se — po ocjeni stručnjaka — utrostručiti za slijedeća dva decenija! Razvitkom kemüske industrije porastao je i značaj iskorišćavanja smole u borovim sastojinama. U god. 1955. proizvedeno je za 8,6% više borovine nego u 1954. g. odn. za 14,7% više nego 1953. g. i osigurana time sirovina za 27.000 pilana, koje podmiruju 24% sveukupne domaće potražnje. Smola je iskorišćavana sa 43,5 mil. stabala i proizvedeno 152.000 baćava (po 50 galona) terpentina i 450.000 bačava (233 kg) kolofona u vrijednosti od 33 mil. dolara. Pri tom je bilo zaposleno 87.003 smol. radm´ka. Proizvodnja terpentina i kolofona zasniva se sa 65% na ekstrakciji iz drveta 20°/o na sabiranju smole zarezivanjem živih stabala i 15% na proizvodnji iz suifatnog postupka industrije celuloze. , Oksidacijom terpentina i terpena proizvedeni su novi spojevi tzv. peroxidi, koji služe kao katalizatori pri proizvodnji sintetičnog kaučuka i plastičnih masa, čija se proizvodnja posljedniih godina popela na 1,145 miliona tona. U toku su daljna naučna istraživanja u cilju pronalaska novih derivata smole za potrebe kemijske industrije, koja je posljednjih decenija povećala svoju proizvodnju za dva i po puta i u 1954. g. dala na tržište 426 novih kemikalija i kemijskih proizvoda. I pored svega napretka za posljednjih 50 godina preostaje američkom šumarstvu mnogo toga da uradi na polju njege i uzgoja šuma, upotrebe zemljišta i zaštite šuma, uređenja bujica, korištenja, sporednih šum. proizvoda te da raspravi mnoge probleme konserviranja i tehnologije, prerade drveta i drvnih otpadaka i si. Porast pučanstva i daljni razvi+ak narodne privrede povećati će i u buduće potražnju za drvetom, a američko šumarstvo treba da na temelju rezultata naučnih istraživanja i dalje radi na unapređenju šum. struke i usavršenju šumarske prakse. Ing. Radimir (Prema: Jour, of Forestry i Unasylva) GOLEMI ZADACI ŠESTE PETOLJETKE U SOVJETSKOM SAVEZU Šesti petogodišnji plan razvitka narodnog gospodarstva SSSR-a odnosi se na period od 1956. do 1960. godine. Protekla peta petoljetka povisila je industrijsku proizvodnju za 85%, a proizvodnih sredstava za 91%. Proizvodnja robe za široku potrošnju povišena je prema predratnoj za dvostruko, a nacionalni dohodak povisio se u petoj petoljetki za 68%. Realna se plaća radnika i službenika povisila za 39%, a prihodi kalhoznika za 50%. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 69 <-- 69 --> PDF |
U šestoj će se petoljetki obim sjeća znatno povisiti. Izvoz tvorivog drva doseći će u 1960. g. 204 miliona kub. met., a to je 34°/« više nego 1955. godine. Proizvodnja piljene robe porast će za 38%, na pilanama će se ispiliti 8© mil. kub. met. Proizvodnja doseći će 1960. g. 2722 tisuće tona t. j . povisit će se u odnosu na 1955. g. za 46%. Traktorski park šumskih gospodarstava 1960. g. udvostručit će se u odnosu na onaj od 1. januara 1956. g., a količina automobila porast će za 2,5 puta. Na 190 mil. ha provest će se uređivanje šuma i obaviti revizije i to uglavnom u šumama Sjevera, Sibirije, Dalekog Istoka i Urala. Tri miliona ha pošumit će se drvećem vrijednih i brzorastućih vrsta. Posebna će se pažnja obratiti zaštitnim nasadima oko bujioa i pošumljivanju pijesaka. Posljednjih godma su se ti radovi vršili na prostranim površinama: .1954. g. na 26.400 ha, 1955. na 3-5.600 ha. Međutim u ovoj, 6-oj petoljetki pošumit će se godišnje 74.000 ha takovih površina t. j . dvostruko više od 1955., a ukupno od 1956. do 1960. *> 370.000 ha. To se naročito odnosi na Povolžje, Ukrajinu, na stepe Zapadne Sibirije i Moldaviju. Po kolhozhim poljima vršit će se radovi na podizanju zaštitnih pojaseva. 1955. g provedeni su takvi radovi na površini od 35—36 tisuća ha. a u uosliednjoi godini šeste petoljetke posadit će se i Dosijati 110 tisuća ha t. i. triput više. Ukupno će se pošumiti tokom 6-te petoljetke 460 tisuća ha poljozaštitnih pojaseva na kolhozima. Kroz čitavu petu 5-ljetku isušeno je 162,6 tisuća ha šumskih površina, a u 6-oj će se isušiti 404,2 tisuće ha t. j . skoro triput, više. Prorede će se obaviti 1960. g. na 1,5 puta većoj površini nego 1955. g. a radovi na izradi dobivenog drva iz proreda mehanizirat će se 50%, radovi kod oplodnih sječa 75%, a na izvozu 50%. Radi zaštite šuma od požara izgradit će se od 1956.-1960. g. 700 osmatračnica, 15.000 km telefonske linije, 14.000 km šum. kordona i 200´ požarno-kemijskih stanica. Za daljnji porast proizvodnje i standarda odlučno je povišenje produktivnosti rada, a taj je faktor Lenjin smatrao najvažnijim elementom za pobje du novog društvenog uređenja. Predviđa se da će taj porast biti za industriju SO^/o, građevinarstvo 52%. sovhoze i državna poljoprivredna poduzeća 70%. Polazeći od zadataka za razvoj soci jalističke proizvodnje i povišenja pro duktivnosti društvenog rada, porast na rodnog dohotka iznosit će 60%. Realna će zarada radnika i službenika porasti u srednjem za 30%, a novčani i natu ralni prihodi kolhoznika — ne manje od 40*/». Đ. K. Nemec A.: Die Steigerung der Fruchtbarkeit der Buche und der Linde durch Düngun? mit basischen Gesteinsmehlen. Za soc. szlskohozjajstvennuju nauku, 1956, No 3. Često se u praksi osjeća oskudica na plodovima domaćih listača a napose bukve. Slaba produkcija ili produkcija gluhih nlodova listača česta je pojava na degradiranim i oboljelim tlima. Degradacija tla u češkim č;stim bukovima i hrastovim sastojinama očituju se u tvorbi kiselog humusa i osiromašenju gornjih slojeva tla na vapnu, magneziju, kaliju i fosfornoj kiselini, kao i na mikroelement´ma (Cu, Zn, B). U iluvijalnim horizontima nagomilani su željezni, aluminijski i manganski sloievi, kao i koloidalne humusne tvari. Bukovi sirovi humus nastaje ili utiecaiem preobi´nih oborina (humidno područje) ili zbog oskudice kiša (semiaridno područje, s 600—700 mm oborina). U n;žim položajima tvori se na mršavom supstratu suhi kiseli humus. U bukovoj sas´toüni u reviru Zehrov (na pieščenjaku )iznosili su podaci za pH (u KCl) u A-horizontu 3,5—4,5, a B-honzontu 4,7 a u C-horizontu 5,2. Iz A-ho-izonta su isprani mikroelementi i djelonrčno deponirani u B-horizontu. Korijenje Vaccinium myrtillus proraslo je slojeve kiselog humusa. U A-horizontu suši se korijenje bukve, koje ne probija u Bhorizont. Bukva ondje ne rađa već nekoliko decenija. I drugdje je u degradiranim bukovim sastojinama primijećeno, da nema uroda. Autor je pronašao da se gnojenjem bazičnim prahom, osobito prahom bazalta i dijabaza, može izazvati već nakon 3—4 godine urod. Izvršen je pokus na dvjema preko 180 g. starim soliternim bukvama, koje nisu rađale, a rasle su na podjednakom, vrlo degradiranom tlu. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 70 <-- 70 --> PDF |
Tlo je ispod jedne bukve pognojeno bazaltnim prahom na čitavoj površini ispod krošnje (8 kg praha na 1 m2j. Već nakon 3 godine ta je bukva rodila. Negnojena bukva ostala je i dalje bez ploda. Lišće bukve, koja je rodila sadržavalo je u toku vegetacijske periode znatno više P,K i Ca nego lišće bukve, koja je ostala bez ploda. Magnezij je postepeno razvojem ploda, iscrpljen iz lišća. Količina reduciranog šećera raste u lišću nerodie i pada u lišću rodne bukve. Sadržaj dušika u lišću rodnih stabala bio je znatno veći nego inače. Lišće i grane rodnih i gnojenih bukava sadrži više cinka, niklja i drugih mikroelemenata nego kod negnojenih bukava. Mikroelementi iz bazičnog praha raznog bazičnog kamenja igraju — pored glavnih hraniva (Ca, Mg K, P) — važnu ulogu pri razvoju bukvice, što se dobro uočava nakon gnojenja degradiranog tla. I kod jedne gotovo posve nerodne malolisne lipe na degradiranom tlu, na gnajsu, kod Vlasima pokazalo se povećanje produkcije ploda nakon gnojenja diabaznim prahom. Od dvije preko 200 g. stare lipe, kojih je plod bio zadnjih decenija 70—90% gluh, pognojeno je tlo na jednoj projekciji krošnje s diabaznim prahom (62.5 kg na 100 m2). Nakon 2 god. bilo je 70% plodova normalno klijavo, a kasnije se taj procenat sve više povećavao. Nekoliko godina nakon gnojenja bilo je u lišću pognojene lipe daleko više dušika, šećera i mangana, a mnogo manje Ca. Mg, K i P nego što je bilo kod negno^ne lipe. U lišću pognojene lipe bila je sadršana m´kroelemenata Cu i Ag mnogo veća nego u lišću negnojene lipe. Na osnovu većeg broja pokusa autor je došao do zakliučka, da se gnojenjem degradiranog tla bazičnim prahom može znatno utjecati ne samo na ubrzavanje rastenja nego i na fruktifikaciju. Dr. M. Anić Spaulding P.: DISEASES OF NORTH AMERICAN FOREST TREES PLANTED ABROAD, Washington, 1956. s. 144., oiktavni format. U ovoj su knjizi, koju je napisao´ šumar fitopatolog, opisane ukratko, s najmarkantnijim obilježjima, bolesti sjeveroameričkog drveća i grmlja, koie se kultivira u raznim zemljama Svijeta. Spomenuta su 3 virusna, 4 bakterijska i 180 gljivnih oboljenja, te imelica i bijela imela. Kod svake bolesti naznačeno je na kojem je drvetu ili grmu nađena i u kojoj zemlji. Iza toga slijedi indeks 145 vrsta drveća i gimLja, s naznakom bolesti, koje ih napadaju. Uz latinski naziv označen je i američki naziv bolesti i vrste drveća, odnosno grmlja. Posebno nas zanima daljnje poglavlje, gdje je na 85 strana donesen prikaz sjever oameričkog drveća i grmlja, koje se kultivira izvan Amerike, s naznakom zemlje gdje se kultivira, važnijim nalazištima i općim silvikulturnim obilježjima. U popisu je naznačeno preko 60O vrsta drveća i grmlja, kao i njihovih forma, koje se kultiviraju diljem svijeta. Naznačeni su za sve vrste uz latinske i američki nazivi. Na kraiu je nonis 53 zemlje, gdie se kultiviraju spomenute vrste, s grubom oznakom lokaliteta (pokrajina, veće mjesto). Odatle se vidi. da se najviše sjeveroameričkih drvenastih vrsta nalazi u Evroni. kao i da su najmanje proširene u Aziji. Za Jugoslaviju spomenuti su podaci iz Hrvatske. Srbije i Subotice (Szabadke)t. Ti su podaci prilično nenotpuni. U Jugoslaviji se uzgaia mnogo sieveroameričkih vrsta, a registrirano ih je samo petnaest. Zanimljiv je podatak iz Istre za imelicu (Arceuthobium oxycedri) na Chamaecyparis thyoides. Dr. M. Anić |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 71 <-- 71 --> PDF |
DRUŠTVENE VIJESTI IZ ŠUMARSKOG DRUŠTVA NRH Četvrta sjednica Upravnog odbora održana je 29. IV. o. g. Prisustvovali su: Šepić, Potočić, Hajdin, Peternel, Sulentić, Klepac i Androić. Od Nadzornog odbora: Butković i Benić. Na ovoj su sjednici razmotreni problemi oko izdavanja »Šumarskog lista«. Zaključeno je. da se formira novi redakcioni odbor u sastavu: Potočić, Benić, Šafar, Stetić i Peternel. Zatim da se novčano stimuliraju sažeti i kraći članci, a dugi da se štampaju petitom ili vraćaju autorima na skraćivanje; da Šumarski klubovi izaberu po jedno lice, koje će pribirati članke sa terena i dostavljati važnije obavijesti iz rada klubova društvu. Ta lica imala bi funkciju saradnika »Šumarskog lista«. Peta sjednica Upravnog odbora održana je 20. V. o. g. Prisustvovali su: Šepić, Potočić Hajdin, Peternei, Sulentić, Cvitovac, Stetić, Andrašić, Klepac i Lulić. Od Nadzornog odbora: Butković, Horvat A., i Benić. — Najvažnija točka dnevnog reda ove sjednice odnosila se na »Piijedlog za unapređenje organizacije šumar, službe u NR Hrvatskoj«, kolega je sasta ila Komisija Stručnog udruženja šum. privrednih organizacija NRH. uprava našeg Društva trebala je staviti svoje primjedbe na taj prijedlog. U toku sjednice konstatiralo se, da je Sekretarijatu za šumarstvo NRH stigao nacrt Zakona o šumama FNRJ s tim, da u kratkom roku dads na njega primjedbe. U vezi s tim postalo je pretresanje toga nacrta aktuelnije nego prije spomenutog prijedloga. To tim više, što je za sutradan bio sazvan širi sastanak: Sekretarijata za šumarstvo, upravn; h odbora stručnih udruženja šumskoprivrednih organizacija i organizacije drvne industrije te Šumarskog drult´a NRH. s ciljem, da se zajednički razmotri najvažniji problem: objedinjavanje uzgoja, eksploatacije i prerade. Budući da Upravni odbor našega društva nije bio u stanju da u toku jedne svoje sjedrice razmotri opsežni nacrt spomenutog Zakona, kojega prethodno nije imao na raspolaganju, a nije bio u staniu niti da konsultira svoje članstvo, to nije izgrađen precizan stav Društva kao cjeline. Uprava se složila sa primjedbama, koje je stavio na taj nacrt Sekretariat za šumarstvo tj.: da je nacrt negdje suviše detaljan, a negdje bi trebao, da obuhvati izvjesnu materiju, kako bi se ona osigurala u Savez nom zakonu; da se šumarstvo organizira na bazi privrednih poduzeća sa radničkim samoupravljanjem, a ne na bazi specijalnih poduzeća sa kombinovanim radničkim i društvenim upravljanjem; da kod odredaba o objedinjavaju i prerade sa uzgojem i eksploatacijom treba u tekstu zakona osigurati postavku »da se u danim okolnostima može u šumskom gospodarstvu osnovati i prerađivačka industrija «; napokon, da se šum. gospodarstvo osniva kao poduzeće u okviru šum. gospodarskih i šum. privrednih područja u pravilu od strane općine koja ima najviše šuma. Šesta sjednica Upravnog odbora održana ie 15. VI. o. g. Prisustvovali su: Šepić, Potočić, Hajdin, Peternel Stetić, Lulić i Cvitovac. Od Nadzornog odbora: Butković. — Na ovoj sjednici usvojene su teme za Savjetovanje o uzgajanju šuma, ko´e je izradila prethodno komisra Društva u sastavu: prof. Anić, Sep´ć, Lovrić, Ziani, Milas. Stetić i Ha´din. Komisija je sastavila prijedlog u tome smislu, da se na spomenutom Savjetovanju u glavnom referatu iznese stanje našega šumarstva s gledišta uzgajania šuma, a u 13 koreferata, da se nadopunjava glavni referat obradom sneciialne materije kao sjemenarstvo i rasadničarstvo. pošumljavanje, obnova šuma Ud — Na ovo Savietovanje osvrnut ćemo se u daljem prikazu. XI. Plenum Saveza šumarskih društava FNRJ održan je 3. i 4. VI. o. g. u Sarajevu. Delegati našega društva bili su: Šepić. Potočić i Hajdin. Tome Plenumu prisustvovali su iz Sekretarijata za šumarstvo NRH sekretar drug Jovica Sijan i načelnik A. Lovrić. Prisustvovao je i predsjednik našega Nadzornog .odbora Butković kao podpredsjednik Saveza. Plenum je u dnevni red uvrstio 12 točaka, važnije obavijesti i zaključci su ovi: 1. III. Kongres Saveza šum. društva FNRJ održat će se krajem septemb-a o. g. na Bledu. Uz Kongres će se održati i Savjetovanje o uzganjanju šuma. Traganje: oko dan i pol kongres, a dan i pol savjetovanje. 2. Savezno savjetovanje o Kršu održat će se u oktobru o. g. u Splitu. Napominjemo, da je u Zagrebu, poslije plenuma, održan dana 15. VI. o. g. širi sastanak Inicijativnog odbora za savezno Savjetovanje o Kršu, na kojemu je razmotrena situacija i donijeti zaključci u tome smislu, da se dovrše sve pripreme na vrijeme. 313 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 72 <-- 72 --> PDF |
3. Savez šumarskih društava predložio je plenumu na usvajanje izmjenu Statuta. Izmjene se uglavnom odnose na promjenu naziva u: Savez šumarskih inženjera i tehničara FNRJ. Ovu izmjenu zahtijeva Savez inženjera i tehničara FNRJ. sa svojim Statutom. Predložene su i neke druge izmjene. O svim izmjenama donijet će odluku III. Kongres. 4. Komisija za štampu Saveza konstatirala je, da u Jugoslaviji izlazi 27 časopisa, koji tretiraju isključivo problematiku šumarstva i drvne industrije. Zbog toga se nameće potreba spajanja nekih naučnih publikacija. Osim toga vrlo je mali broj članaka od saradnika iz prakse, a posebno ne dostaju kraći članci, koji bi obrađivali pojedine praktične probleme. Plenum je ostavio republičkim društvima da do određenog roka dadu prijedloge, kako da se regulira pitanje štampe. Problem štampe iznijet će se na Kongres. 5. U vezi sa nacrtom saveznog Zakona o šumama i pitanjem objedinjavanja uzgoja, eksploatacije i prerade delegati pojedinih republičkih društava iznijeli su vrlo različita gledišta. Tako je na pr. B. i H. za totalnu integraciju, ali nikako za objedinjavanje eksploatacije sa uzgojem, Makedonija je za spajanje grana 311 i 313 ea radničkim samoupravljanjem na terenima, gdje su šume produktivne, a na neproduktivnim površinama za komb:´novano upravljanje, itd. Po ovom pitanju je uopće istaknuto, da će Savezni nacrt proći vjerojatno još 3—4 redakcije. Formirana je komisija Saveza, koja će dalje razrađivati teze nacrta. 6. Plenum je razmotrio djelatnost Saveza u periodu od X. do XI. plenuma, o korišćenju međunarodne pomoći u šumarstvu, o jubilarnoj ed´ciji Saveza »Deset godina šumarstva Jugoslavije«, o radovima na izradi »Uputstava za uređivanje šuma« i nacrta »Uredbe o prcrektovanju u šumarstvu i drv. industriji«, itd. i donio je odgovarajuće zaključke. Rad Šumarskih klubova. U zadnjem broju zamolili smo k´ubove. da nam javljaju važnije dogođaje iz svo;e djelatnosti. Do sada nismo naišli na odaziv. Poneki klub javi o organiziranoj ekskurziji, a ništa ne javi, da li je ostvarena i kako je uspjela. Zaista je šteta, da se ne nađe nitko u klubu, koji bi dao jedan osvrt na takovu stručnu ekskurziju ili na održano predavanje i si. Mi se ipak nadamo, da će se naći za to i ljudi i vrijeme i da ćemo početi dobivati izvještaje, koje bi u izvodu iznosili na ovome mjestu. Sedma sjednica Upravnog odbora održana je 15. VIII. o. g. Prisustvovali su: Šepić, Sulentić, Štetić, Haj din, Lulić, Cvitovac, Peternel i Klepac. Od Nadzornog odbora: Benić. — Na ovoj sjednici donesena je odluka, da se 30. IX. održi Plenum društva. Za taj Plenum usvojen je prijedlog dnevnog reda. izrada referatazaključak, da se oni dostave Šumar.-kiri klubovima prije Plenuma ,kako bi ih svaki klub mogao razmotriti na svom sastanku i zauzeti određeno stanovište. Na istoj sjednici data je sug´asnost Savezu šumarskih društava FNRJ, da se odgodi III. Kongres Saveza, p aniran za kraj septembra o. g. Kao razlog odgode usvojeno je mišljenje Saveza, da je tehnički nemoguće pripremiti do toga roka i Savjetovanje o gajenju šuma, koje se treba održati istovremeno sa Kongresom. Prisutni su stali na stanovište, da je spomenuti rok Kongresa u maju 1958 g. prekratak za jednu solidnu pripremu savjetovanja ove vrste tim više, što mu se namjerava dati veliki značaj (sudjelovanje nekih inozemnih šumarskih stručnjaka). U toku siednice riješeno je niz predmeta, od kojih treba spomenuti zaključak, da se održi ekskurzija u NR Srbiju u roku 6—16. X. o. g. sa 25—30 učesnika s tim da svaki klub delegira jednog učesnika te zaključak, da se za štamrjane legitimacije društva nabave polivinilski omoti. Osma sjednica Upravnog odbora održana je 16. IX. o. g. Prisustvovali su: Potoč: ć, Štetić Lulić, Sulentić, Cvitovac, Peternel i Haidin. — Ova sjednica b:la je posvećena konačnom usvajanju referata za Plenum. Plenum Šumarskog društva NR Hrvatske održan je 30. IX. o. g. Prisustvovali su: — od Upravnog odbora: Sepić, Potočić, Hajdin, Peternel (do podne), Androić, Cvitovac, Štetić i Lulić; Odsutni: Klepac, Sulentić i Andrašić. — od strane Nadzornog odbora: Butković (do podne) i A. Horvat; odsu tan: Benić R. — od Šumarskih klubova: Kasumović ing. Branimir, predsjednik S. K. Vinkovci, Petrović ing. Franjo, S. K. N. Gradiška, Hang ing. Ladislav, član Š. K. Virovitica, Hanzl ing. Drago, tainik S. K. SI. Požega, Lacković ing. Vinko, predsjednik Š. K. Bjelovar, Ivković ing. Stiepan, predsjednik Š. K. Koprivnica, Tekaić ing. Miloš, tajnik Š. K. Daruvar, |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 73 <-- 73 --> PDF |
Sekalec ing. Zeljko. predsjednik S. K. Kut´na, Spalj ing. Mirko predsjednik S. K. Sisak Jurić ing. Pavle, tajnik S. K. Zagreb, Mrzljak ing. Mladen, član U. o. S. K. Karlovac, Presečki ing. Franjo, član U. o. Š. K. Ogulin, Meštrović ing. Rudi, član U. o. Š. K. Split, Sepić ing. Nikola, predsjednik Š. K. Rijeka, Žukina ing. Ivan, predsjednik Š. K. Varaždin, nisu bili zastupljeni Šumarski klubovi: Osijek. Đurđevac, SI. Brod. Gospić i Pula. kao gosti su prisustvovali: — od Sekretarijata za šumarstvo I. V. Lovrić ing. Ante, načelnik, — od Poljoprivredno šumarskog fakulteta Emrović dr. Boro i Tomašegović dr. Zdenko, — od Instituta za šum. i lovna istraživanja NRH Supek ing. Vlado, direktor, — od Stručnog udruženja šumsko privrednih organizacija Hrvatske Novaković ing. Mladen, sekretar, — od Društva lugara NRH Grgić Josip, predsjednik. Plenum je donio ove zaključke: I. — U vezi sa radom Šumarskog društva od vremena godišnje skupštine: 1. — Manji broj šumarskih inženjera i tehničara struke, koji se nalaze izvan društva, ne predstavlja problem za posebnu akciju uključivanja, nego ostaje redovni zadatak klubova. Pitanje klupskih prostorija treba da riješe klubovi u vlastitom djelokrugu. Preporuča se povezivanje i ugovaranje sa nekom od polit´čkih ili društvenih organizacija u mjestu koje imaju prostorije, a koriste ih povremeno. 2. — Plenum stavlja u dužnost Upravnom odboru društva, da uspostavi sa Šumarskim klubovima potrebnu vezu. Za ostvarenie ovoga zada´ka preporuča: obvezu dostave zapisnika sjednica ili obavijesti o radu u našoj štampi, češće plenarne sastanke, lične posjete odbornika klubovima, izašiljanje predavača u klubove i si. 3. — Plenum smatra, da je svaka stručna ekskurzija vrlo korisna za uzdizanje stručnog znanja naših kadrova. Konstatira, da do sada nije bilo jedinstveno regulirano pitanie odobravanja ekskurzija i izvora financiranja. Plenum donosi zaključak, da za svaku ek-kurziju, organiziranu po šumarskom klubu treba ishoditi dozvolu nadležnih organa narodne vlasti za broj učesnika kako ukupni tako i po mjestima rada, za rok ekskurzije van područja kluba ili u drugu N. republiku (i za inozemstvo). Osim navedenoga treba predhodno pravovremeno poslati putem nadležne šumarske inspekcije i obavijest Sekretarijatu za šumarstvo N. republike i izravno Šumarskom društvu NR Hrvatske. Radi boljeg organiziranja ekskurzija u slijedećoj godini, nanose zbog utvrđivanja njihovog broia, objekata obilaska, roka realizacije vremena tra´anja. osiguranja financijskih sredstava i si., Plenum preporuča klubovima, da izrade plan i program, novčana sredstva da nastoje osigurati u proračunu šumarija u vidu doprinosa klubu za naznačenu svrhu. 4. — Uvezi sa akcijom na unapređenju sela klubovima je od strane Upravno? odbora preporučeno uključivanie u opću akciiu. Plenum konstatira, da dosadašnji rad klubova na tome polju nema još karakter organizirane šire akcije, iako pojedini klubovi u tome pokazuju izvjesnu aktivnost. Plenum stoji na stanovištu -da klubovi u toi akciii treba da budu nosioci ideja i organizacije konkretnih akcija, a članovi društva zaposleni na šumarijama izvršioci. Kao pogodne oblike za ovu akciju Plenum smatra: sudjelovanje u o~"elenju mjesta, uređenju parkova, u predavanjima o privrednom i javnom značaju šuma i potrebi čuvania i uzgoja šuma, nanose privatnih, u propagandi za ukliučivanje lugarskog kadra u rad zborova birača, seoskih akcija i si. Plenum preporuča, da svaki Šumarski klub u zajednici sa organizacijama SSRN izradi program konkretnih oblika ove akcije. ´ 5. — Društvo lugara NRH i područni Lugarski klubovi predstavljaju mladu društvenu organizaciju naše struke. Plenum smatra, da naše društvo u centru i na terenu treba i dalje da pruža punu pomoć toj organizaciji. Pomoć se može pružati: savjetima, stručnim predavanjima pa i financijskim sredstvima, gdje ima za to mogućnosti, kao i u drugim vidovima. Članovi našeg društva, zaro^lem na šumarijima imaju najveću mogućnost pomaganja lugara organiziranih u sekcije Lugarskih klubova na istim šumarijama, a osobito prigodom redovitih mjesečnih ranih sastanaka. 6 — Plenum konstatira, da su neki Šumarski klubovi kroz svoju pomoć organima narodne vlasti postali zapaženi društveni faktor. Plenum smatra, da pomoć 315 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 75 <-- 75 --> PDF |
NEKROLOZI ING. EMANUEL DEMOKIDOV Nagla i nesmiljena smrt otela je iz naše sredine ing. Emanuela Demokidova, upravitelja šumarije u Crikvenici. Umro je 27. V. 1957. upravo na dan kada se je, oporavljen iza lakše operacije, spremao da nastupi dužnost. Ostavio nas je iznenada kolega i prijatelj, koji je mirnim temperamentom i solidnim životom obećavao da će još dugo koristiti našoj zelenoj struci. Ing. Emanuel Demokidov Roden 18. IV. 1898. u Plocku (Ruska Poljska), dolazi u mladim danima u Jugoslaviju, gdje završava srednju školu i konačno 1928 g. Šumarski fakultet u Beogradu. Odmah po završenom školovanju nastupa službu u valjevskom i rudničkom okrugu i radi na ograničavanju drž. šuma. God. 1929 bio je dodjeljen šumariji u Ključu, a 1931. postavljen je za sreskog referenta u Baru, a već 1932. g. za referenta kod šumar, odjela Banske uprave u Cetinju. Službuje zatim u Sv. Ivanu Zabnom, Bjelovaru, Ivanjskoj i Čazmi. 1943. bio je šumarski referent kod NOO Moslavina, a 1945. kod Okružnog NOO-a Karlovac. 1948. radi na pošumljavanju u Pazinu. Konačno 1949. dolazi u Crikvenicu za šumarskog referenta KNO-a. Od 1950. g. je upravitelj šumarije u istom mjestu. Bio je nastavnik u Lugarskom tečaju u Novom. Vinodolskom. Ing. Demokidov je bio šumar sa bogatom praksom, koju je stekao službovanjem u raznim krajevima Jugoslavije. Naročitu je pažnju posvećivao pošumljavanju krša. Kao upravitelj šumarije pokazao je i sklonost taksatorskim radovima. Propagirao je izgradnju šum. prometala. U radu je bio savjestan i neumoran. Među svojim drugovima mlađim kolegama i prijateljima bio je cijenjen i voljen, stoga je razumljivo da na sahrani nije uzmanjkao niti jedan šumar sa područja kotara Rijeka. Crikvenicu je istinski zavolio. Još više krš i šumu na tome području. I upravo u Crikvenici završio je rad i život skromni drug Emanuel, da mu grob dugi niz godina kitimo mirisnim ružmarinom, kojega je on sadio i njegovao. Ing. Miroslav Ježić FERIĆ ING. ILIJA 31. V. o. g. ugasio se nakon kratke bolesti život druga FERIC ing. ILIJE, savjetnika Sekretarijata za šumarstvo Izvršnog vijeća NR Hrvatske, istaknutog šumarskog stručnjaka, društvenog i političkog radnika. Sahranjen je 2. VI. o. g. :; Ing. Ilija Ferić na Mirogoju uz veliko učešće, poštu i oproštaj sviju drugova iz Zagreba i izvan njega, koji su s njime sarađivali ili su ga poznavali kao odličnog druga. Rođen je 1892. g. u Dubici. Učestvovao je u I. svjetskom ratu, gdje je kao zarobljenik prošao dugačak i težak put do |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 74 <-- 74 --> PDF |
organima narodne vlasti treba da postane jedan od važnih zadataka društva, kao cjeline. Težiti, da se ta pomoć pruža kroz društvenu organizaciju (Šumarski klub). 7. — Plenum stoji na stanovištu, da sa zaključak godišnje skupštine, koji se odnosi na rad društva po pitanju srednjeg stručnog školstva može izvršiti ukl umivanjem delegata našega društva u postojeću Komisiju za to pitanje, osnovanu u Stručnom udruženju šum. privrednih organizacija NR Hrvatske. Plenum preporuča klubovima, da pomognu akciju srcomenutog Stručnog udruženja u prikupljanju novčanih sredstava u Fond za nabavu učila, instrumenata i dr. inventara za srednje stručne škole naše struke. 8. — Plenum je saglasan, da je u sadašnjem momentu bolje osnivati jednogodišnje lugärske tečajeve nego lugarske škole, koie bi kao takve spadale pod resor prosvjete. II. — U vezi sa problemima stručne šumarske štampe u NR Hrvatskog s posebnim osvrtom na Šumarski list i Šumarske novine: 1. — Plenum konstatira da u štampi naše struke u NRH postoji niz problema, na čijem rješavanju treba sistematski raditi. Plenum daje u dužnost Upravnom odboru društva, da osnuje Komisiju, u koju će ući urednici svi hlistova i predstavnici Upravnog odbora. Ta komisija treba da ima zadatak: registraciiu problema, niihovo razmatranje i prijedloge za rješenje. 2. — Plenum je razmotrio probleme oko izdavanja Šumarskom li=ta i konstatirao, da je redovno izlaženje lista zaostalo, da ima dovoljno prikupljenog materijala za štampanje i da za štampanje obzirom na novčana sredstva za sada nema smetnji, U vezi s tim zaključuje: treba odmah pristupiti sređivanju mate-ija´a i predati na štampanje sve daljnje brojeve do kraja o. g. odjednom; list treba i dalje da zadrži nivo koji je imao do sada; opseg svakog broja u situaciji, kad se u uredništvu nalaze u većem broju opsežni članci, ne treba biti u okviru do sada fiksiranog broja stranica već stranice podesiti materijalu (za koga se smatra da treba biti čim prije odštampan) i napokon: daje saglasnost, da se pronađe lice za poslove tehničkog urednika. 3. — U vezi sa namjerom Šumarskog društva da krajem o. g. završi izdavanje Šumarskih novina i u vezi sa suglasnošću Društva lugara NRH da od 1. I, iduće godine preuzme izdavanje toga lista, Plenum zadužuje Šumarske klubove, da razviju, odmah akciju, kako u svojim redovima tako i u redovima lugara, u cilju stvaranja mreže saradnika i prikupljanja članaka za ovaj list. Plenum stoji na stanovištu, da redovno izlaženje lista od nove godine pod novim uslovima može biti osigurano jedino tada, ako prethodno stigne Društvu lugara obilje materijala za štampanje. III. — U vezi sa informacijama o najnovijoj situaciji u radu na organizaciji šumarstva i prednacrt saveznog Zakona o šumama: Plenum izabire delegaciju društva u sastavu: Šepić, Potočić, Lulić, Šulentić i Lacković, koja će posjetiti predsjednika Izvršnog vijeća NR Hrvatske. Ova delegacija ima zadatak, da zamoli za informacije o stanovištu Koordinacionog odbora I. V. obzirom na organizaciju šumarstva u NRH, a u vezi dosadašnjeg rada na prednacrtu saveznog Zakona o šumama. IV. — U vezi sa ekskurzijom Šumarskog društva NRH, na područje NR Srbije, koja je planirana za 7. X, o. g. u trajanju od 10 dana: Plenum konstatira, da su prijave i uplate trebale biti izvršene najkasnije do dana održavanja ovoga plenuma, ali da je odziv do toga roka neznatan. Nakon diskusije Plenum utvrđuje ove glavne razloge slabog odziva na ovu ekskurziju: vladajuće vrlo loše vremenske prilike, vrijeme predizbornih priprema, neodloživi zadaci na predaji drvnih masa na iskorištavanje i Domanjkanje novčanih sredstava obzirom na blizi kraj godine. U vezi sa iznesenim Plenum zaključuje, da se ekskurzija odloži za proljeće iduće godine. 316 0 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 78 <-- 78 --> PDF |
ISPRAVAK U članku Dr. Z. Tomašegovića: »Primjena visinomjera Haga na strmim terenima « (Šumarski list br. 5—6, 1957.) potkrale su se ove pogreške: 1. ha str. 207 treba umjesto e (=4) stajati s (=4°); 2. na str. 209 u formuli 4) treba umjesto tg stajati sin; u zadnjem retku str. 209, te 13. i 14. retku na str. 211 treba također umjesto tg stajati sin; 3. na str. 211 u 27. retku iza riječi suma treba stajati: odnosno diferencija, a u 29. retku iza riječi razlika treba stajati: odnosno zbroj. Molimo čitaoce da ovaj ispravak prime do znanja. Uredništvo OGLAS »Srednjoj tehničkoj školi drvne struke u Virovitici potreban je jedan nastavnik šumarski inženjer za stručne predmete i jedan stručni učitelj tehničar drvne struke za praktičan rad. Za šumarskog inženjera dolaze u obzir dva do četiri predmeta time, da će se razdioba predmeta izvršiti sporazumno između sadašnjih nastavnika i novog nastavnika. Na školi se uče osim opće-obrazovnih predmeta slijedeći stručni predmeti : Tehničko crtanje, tehnička mehanika, anatomija i tehnologija drveta, iskorištavanje .šuma, primarna mehanička prerada drveta, polufinalna i finalna prerada drveta, kemijska prerada drveta, osnovi građevinarstva, tehnička priprema rada, pogonski strojevi, radni strojevi, organizacija industrijske proizvodnje, osnovi knjigovodstva. Zadatak stručnog učitelja tehničara drvne struke je organizacija i nadzor praktičnog rada sa učenicima i to za sada u ovdašnjem Drvnoindustrijskom poduzeću, a nakon izgradnje školskog prostora u vlastitim školskim radionicama, zatim pregled dnevnika rada, dnevnika ferijalne prakse i drugi zadaci u vezi sa radionicama i praktičnim radom u njima.« Interesenti neka se obrate na Upravu škole. ŠUMARSKI LIST — glasilo Šumarskog društva NR Hrvatske — Izdavač: Šumarsko društvo NR Hrvatske u Zagrebu. — Uprava i uredništvo: Zagreb, Mažuranićev trg br. 11, telefon 36-473 — Godišnja pretplata: za članove Šumarskog društva NRH i članove ostalih šumarskih društava Jugoslavije Din 800.—, za studente šumarstva i učenike srednjih šumarskih i drvno-industrijskih škola Din 200.—, za ustanove Din 2.400.—. Pojedini brojevi; za članove, studente šumarstva i učenike srednjih šumarskih i drvno-industrijskih škola Din 100.—, za ustanove Din 200.—. Za inozemstvo se cijene računaju dvostruko. — Račun kod NB Zagreb 40-KB-6-Z-1751. — Tisak: Grafički zavod Hrvatske, Zagreb |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 76 <-- 76 --> PDF |
povratka u svoju domovinu. Tada je nastavio i g. 1921. završio šumarske nauke, a zatim diplomirao na Gospodarsko-šumarskom fakultetu sveučilišta u Zagrebu. Službovao je u mnogim područjima NR Hrvatske kao upravitelj šumarije, napose u Baniji, a zatim kao taksator i direktor II banske imovne općine u Petrinji. Poslije oslobodilačkog rata zauzimao je vidne položaje kod republičkih šumarskih ustanova, a konačno kod Sekretarijata za šumarstvo Izvršnog vijeća NR Hrvatske. Svuda gdje je pokojni drug Ferić službovao i radio, ostavio je duboke i trajne tragove i vidne uspjehe svoga savjesnog, produbljenog i upornog rada za unapređenje šumarstva i lovstva. Plodovi takvog rada odrazili su se u postepenom povećanju šumarskog fonda i njegove vrijednosti. Mnoge stručno njegovane i uzgojene, danas kvalitetne sastojine, protkane šumsko izvoznim putevima, lugarnice i ostali šumarski i lovni objekti, podignuti su velikim zalaganjem druga Ferića. Kao iskusan rukovodilac i poznavalac šumarske ekonomike upućivao je uvijek susretljivo drugarski svoje saradnike i mlade drugove i time uvelike pridonio uzdizanju šumarskog kadra. Drug se Ferić isticao kao član upravnog odbora Šumarskog društva NR Hrvatske i kao predan društveno-politički radnik. Šumarsko društvo NR Hrvatske kao i kolektiv Sekretarijata za šumarstvo Izvršnog vijeća NRH gubi u drugu Iliji uzor člana i druga nepokolebivog značaja i borca za razvoj i unapređenje šumarstva, kao jedne od važnijih privrednih djelatnosti naše socijalističke privrede. Drug Ilija stekao je nepodjeljivo priznanje za svoj neumorni rad na kome je izgarao sve do svoje bolesti. Neka je stoga našem nezaboravnom drugu Iliji topla drugarska hvala od sviju njegovih drugova, kojima će ostati u trajnoj i dragoj uspomeni. Ing. Pere ING. IVAN SMILAJ IN MEMORIAM 15. lipnja 1957. naglo se i iznenada ugasio život ing. IVANA SMILAJA, šumarskog savjetnika u miru. Ostavi nas jedan od eminentnih šumarskih stručnjaka, čija se djelatnost naročito ispoljila na polju uređivanja šuma — najprije u području Slavonije, a kasnije u novije vrijeme i cijele NRH-e. Neumitna smrt istrže ga od nas još snažnog i punog elana. Bio je borben i neumoran u šumarskoj službi, djelovao je s puno ljubavi i pregalaštva kroz cio svoj život, i sve do zadnjeg daha bio uzornim primjerom, kako nama — svojim saradnicima — uređivačima šuma, tako i ostalim kolegama. Umire radeći na teritoriju Šumarije Rakovac — kotara Karlovac, gdje ulaže svoje zadnje umne i fizičke sposobnosti na sastavu šumsko privrednih planova teškog brdskog i rastrganog terena. Iako Ing. Ivan Smilaj u penziji, njegova ljubav za šumu i prirodu vukla ga je, da svojim velikim plodnim iskustvom još pridonese rješavanju kompleksnih problema pri sastavu dugoročnih gospodarskih elaborata. I kao da je slučaj htio izgubio je život daleko od svoga doma na krilu majčice šume za čiji se prosperitet vazda zalagao, borio i izgarao. Rodio se u Karlovcu 23. lipnja 1894. u skromnoj sitno-obrtničkoj obitelji, što je imalo utjecaja na njegov kasniji odgoj i pogled na svijet. Tamo polazi prve škole, pa uči poznatu rakovačku gimnaziju u Karlovcu gdje i maturira. Godinu dana prije početka I. svetskog rata upisuje se u biv. Šumarsku akademiju zagrebačkog sveučilišta. Svjetski ratni vihor povukao ga je i kroz četiri burne godine bacao na razne frontove, da bi pri koncu 1918. kod sloma Austro-ugarske države dospio |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 77 <-- 77 --> PDF |
i u dobrovoljačke redove, gdje učestvuje kao rezervni oficir zajedno sa ostalim na prednim jugoslavenskim mladim građa nima na Solunskom frontu, pridonoseći svoj udio kod stvaranja Jugoslavenske države na razvalinama Austro-ugarske. Iza rata nastavlja studije na Šumar skom fakultetu u Zagrebu, i završava ih 1921. god. Šumarsku je službu započeo najprije u Cetingradu na Kordunu. Tu se brzo ispoljava njegova sposobnost vrsnog, vrijednog, marljivog i čestitog mladog šu mara, pa biva odmah nakon kraćeg vre mena pozvan na službu Brodske imovne općine na području slavonskih šuma. Najprije djeluje kao šef šumarije u Pleternici i Rajevu Selu, pa već 1929. god. preuzima funkciju taksatora Brodske imovne općine u Vinkovcima. Biti taksator B. i. o. značilo je biti šumar, koji posjeduje kvalitete odličnog poznavaoca tehničkih, bioloških i ekonomskih odnosa u šumarskoj proizvodnji. Sve te vrline ispoljile su se kod druga Smilaja upravo u početku njegove taksatorske službe, kad je bilo teško doba krize na drvnom tržištu, kad je kapitalistička politika podrivala temelje mnogih šumarskih ustanova i institucija u težnji za što bržim i većim bogaćenjem na račun zajednice. U borbi protiv nadiranja politike iskorišćivanja u šumarstvu izdržao je ing. Smilaj, držeći visoko stijeg na obrani i čuvanju šume; dosljedno je branio interese zajednice B. i. o. i nikada nije pokleknuo pred najezdom kapitala. Radilo se tada o asanaciji Imovne općine, o finacijskim pitanjima i sve većim obavezama prema pravoužitnicima, zatim o zaštiti i uzgoju šuma, o borbi sa vodnom zadrugom u pitanju opterećenja doprinosom za izgradnju nasipa, o uređenju šuma, procjeni slavonskih hrastika i t. d. Svud se čuo prodorni glas taksatora Smilaja. Bile su to duge stručne analize i ekspertize, kojima je sadržaj i karakter davao lično ing. Smilaj. Ne štedeći sebe sav se stavio u borbu za unapređenje svoje ustanove. On djeluje u Jugoslovenskom šumarskom udruženju, aktivno istupa u svim pitanjima, kad se radilo o dizanju ugleda struke. Još od svoje mladosti godinama radi u odborima Jug. šum. društva. Za šire krugove javlja se sa nizom članaka i rasprava u Šumarskom listu, sastavlja mnoge opširne uređajne zapisnike za gospodarske osnove slavonskih brdskih i nizinskih šuma. Iznad svega poznat je njegov rad na uređivanju posjeda B. i. o. Iza Oslobođenja 1945. god. sa puno vo lje sarađuje s narodnim odborima u Vin kovcima i SI. Brodu, gdje uporno provodi intenciju nove šumarske politike zalažući se za što bržu obnovu zemlje. I na ovoj je dužnosti brzo bio priznat njegov rad, pa povučen u biv. Ministarstvo šumar stva NRH, snažno obuhvaća povremene zadatke, a napose radi na uređivanju šu ma. Po reorganizaciji šumarske službe ostaje najprije u Glavnoj upravi za šu marstvo u Zagrebu, zatim kasnije u Se kretarijatu za narodnu privredu, a naj novije vrijeme u Sekretarijatu za šumar stvo Izvršnog Vijeća NRH-e. Tu uspješno radi na organiziranju službe uređivanja šuma, tumačeći ulogu. važnost i značaj sastava šumsko-privrednih planova. Bio je jedan od tvoraca današnje organizacije Sekcija za uređivanje šuma, kao budžetskih produktivnih ustanova. I u novoj Jugoslaviji on aktivno učestvuje u propagiranju šumarstva i publicira značajne stručne radove unapređujući tako šumarsku struku. Dvije zadnje godine života uložio je u reviziju dugoročne osnove, zalažući sve svoje snage da prikaže stvarno stanje šuma cijele NRH-e na osnovu kojega bi odredili etatne mogućnosti. Revizijom dugoročne osnove postavljeni su temelji za izradbu pravih šumsko-privrednih planova, kojih se izradba sada odvija po postavljenom planu. Prilikom saveznog savjetovanj a o uređivanju šuma u Beogradu održanog u veljači o. g. uzima vidnog učešća u svim debatama i svojim iskustvima pridonosi stvaranju zajedničkog mjerila na polju uređivanja šuma cijele FNRJ. U proljeće 1957. god. napušta aktivnu službu kao rukovodilac uređivanja šuma i odlazi u penziju, no ne da uživa plodove rada i odmor, već se ponovo daje na posao, da pomogne terenskoj uređajnoj službi. Tamo ga zatiče zao udes i nestade ga prerano. Šumarski redovi su opet proređeni, nestalo je jednog bistrog šumara — taksatora i uređivača šuma, ali će njegov elan, volja i vedri duh ostati primjerom kako treba u struci raditi. Preko dvije decenije službe provedene samo u slavonskim šumama ostavljaju vidnog traga u šumarstvu tog područja, gdje će ime taksatora ing. Ivana Smilaja biti zapisano krupnim slovima u analima šumarstva i služiti, kao svjetao primjer u sjećanju sviju šumara. Ing. Milan Strineka |