DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 68 <-- 68 --> PDF |
stavljaju se terase, vrše se pošumljavanja, »vodne livade«, gdje se u dolinama s padom pregrađuju potoci, izvađaju kanalizacije, odvodnavanja, osnivanja zaštitn´h i vjetrobranih pojasa i pretvaranje ispranih i pustih predjela u ze´ene krajeve. Do 1948. g. izrađeno je uređajnih i melioracionih osnova za 680.000 farmi sa 74 mil. ha površine. Po obimu sječa i veličini prihoda iz drž. šuma godina 1955. smatra se među najboljima. Posječeno je 246,75 miliona kubika drveta! Preko 45 miliona ljudi posjetilo je nacionalne šume i parkove, a sveukupni prihod od prodaja i korištenja svih šum. izvora popeo se na rekordnu visinu od 77 664.667.— dolara. Iako upoređenjem šum. proizvodnje i porasta pučanstva u vremenu od 1916— 1953. g. između porasta sječa ind. drveta (12%) i porasta pučanstva (13%) uzev za 1946. g. = 100%, nema kakve razlike, najveći porast proizvodnje zapaža se na području izrade celuloznog drveta. Uporedo sa razvojem svjetske proizvodnje celuloznog drveta, koje je iznosilo: god. 1946. 1949. 1952. 1955. u Evropi 28,1 36,6 49,7 53,0 (mil. m3) U svijetu 106,5 115,1 149,8 164,8 (mil. m3) potrošak celuloznog drveta popeo se od 307.700 pr. m. u 1907. god. na 72, 4 mil. pr. m. prošle godine, a broj tvornica papira od 4 na 67; proizvodnja drvenjače porasla je od 50.000 t na 12 mil. tona za posljednjih 50 godina, a potrošak papira popeo se na 181, 5 kg po stanovniku u južnim država USA, gdje se god. sadnjom od 1 biliona sadnica brzorastućih vrsti drveta očekuje, da će se narednih decenija podmiriti potrebe sadanjih i nanovo planiranih tvornica drvenjača papira i kartona. Pristupa se uzgoju raznih surogata drveta (plantažama bambusa, uzgoju trske i rogoza uz rijeke i jezera, korištenju bagase šećerne trske itd.\ da bi se podmirile sve veće potrebe domaće industrije, mehaničke i kemijske prerade drveta. Vrijednost prerađivačke drvne industrije, koja je u 1930. g. iznosila 1 bi´ion dolara, ponarasla je u 1954. g. na 5 biliona s tim, da će se — po ocjeni stručnjaka — utrostručiti za slijedeća dva decenija! Razvitkom kemüske industrije porastao je i značaj iskorišćavanja smole u borovim sastojinama. U god. 1955. proizvedeno je za 8,6% više borovine nego u 1954. g. odn. za 14,7% više nego 1953. g. i osigurana time sirovina za 27.000 pilana, koje podmiruju 24% sveukupne domaće potražnje. Smola je iskorišćavana sa 43,5 mil. stabala i proizvedeno 152.000 baćava (po 50 galona) terpentina i 450.000 bačava (233 kg) kolofona u vrijednosti od 33 mil. dolara. Pri tom je bilo zaposleno 87.003 smol. radm´ka. Proizvodnja terpentina i kolofona zasniva se sa 65% na ekstrakciji iz drveta 20°/o na sabiranju smole zarezivanjem živih stabala i 15% na proizvodnji iz suifatnog postupka industrije celuloze. , Oksidacijom terpentina i terpena proizvedeni su novi spojevi tzv. peroxidi, koji služe kao katalizatori pri proizvodnji sintetičnog kaučuka i plastičnih masa, čija se proizvodnja posljedniih godina popela na 1,145 miliona tona. U toku su daljna naučna istraživanja u cilju pronalaska novih derivata smole za potrebe kemijske industrije, koja je posljednjih decenija povećala svoju proizvodnju za dva i po puta i u 1954. g. dala na tržište 426 novih kemikalija i kemijskih proizvoda. I pored svega napretka za posljednjih 50 godina preostaje američkom šumarstvu mnogo toga da uradi na polju njege i uzgoja šuma, upotrebe zemljišta i zaštite šuma, uređenja bujica, korištenja, sporednih šum. proizvoda te da raspravi mnoge probleme konserviranja i tehnologije, prerade drveta i drvnih otpadaka i si. Porast pučanstva i daljni razvi+ak narodne privrede povećati će i u buduće potražnju za drvetom, a američko šumarstvo treba da na temelju rezultata naučnih istraživanja i dalje radi na unapređenju šum. struke i usavršenju šumarske prakse. Ing. Radimir (Prema: Jour, of Forestry i Unasylva) GOLEMI ZADACI ŠESTE PETOLJETKE U SOVJETSKOM SAVEZU Šesti petogodišnji plan razvitka narodnog gospodarstva SSSR-a odnosi se na period od 1956. do 1960. godine. Protekla peta petoljetka povisila je industrijsku proizvodnju za 85%, a proizvodnih sredstava za 91%. Proizvodnja robe za široku potrošnju povišena je prema predratnoj za dvostruko, a nacionalni dohodak povisio se u petoj petoljetki za 68%. Realna se plaća radnika i službenika povisila za 39%, a prihodi kalhoznika za 50%. |