DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 69 <-- 69 --> PDF |
U šestoj će se petoljetki obim sjeća znatno povisiti. Izvoz tvorivog drva doseći će u 1960. g. 204 miliona kub. met., a to je 34°/« više nego 1955. godine. Proizvodnja piljene robe porast će za 38%, na pilanama će se ispiliti 8© mil. kub. met. Proizvodnja doseći će 1960. g. 2722 tisuće tona t. j . povisit će se u odnosu na 1955. g. za 46%. Traktorski park šumskih gospodarstava 1960. g. udvostručit će se u odnosu na onaj od 1. januara 1956. g., a količina automobila porast će za 2,5 puta. Na 190 mil. ha provest će se uređivanje šuma i obaviti revizije i to uglavnom u šumama Sjevera, Sibirije, Dalekog Istoka i Urala. Tri miliona ha pošumit će se drvećem vrijednih i brzorastućih vrsta. Posebna će se pažnja obratiti zaštitnim nasadima oko bujioa i pošumljivanju pijesaka. Posljednjih godma su se ti radovi vršili na prostranim površinama: .1954. g. na 26.400 ha, 1955. na 3-5.600 ha. Međutim u ovoj, 6-oj petoljetki pošumit će se godišnje 74.000 ha takovih površina t. j . dvostruko više od 1955., a ukupno od 1956. do 1960. *> 370.000 ha. To se naročito odnosi na Povolžje, Ukrajinu, na stepe Zapadne Sibirije i Moldaviju. Po kolhozhim poljima vršit će se radovi na podizanju zaštitnih pojaseva. 1955. g provedeni su takvi radovi na površini od 35—36 tisuća ha. a u uosliednjoi godini šeste petoljetke posadit će se i Dosijati 110 tisuća ha t. i. triput više. Ukupno će se pošumiti tokom 6-te petoljetke 460 tisuća ha poljozaštitnih pojaseva na kolhozima. Kroz čitavu petu 5-ljetku isušeno je 162,6 tisuća ha šumskih površina, a u 6-oj će se isušiti 404,2 tisuće ha t. j . skoro triput, više. Prorede će se obaviti 1960. g. na 1,5 puta većoj površini nego 1955. g. a radovi na izradi dobivenog drva iz proreda mehanizirat će se 50%, radovi kod oplodnih sječa 75%, a na izvozu 50%. Radi zaštite šuma od požara izgradit će se od 1956.-1960. g. 700 osmatračnica, 15.000 km telefonske linije, 14.000 km šum. kordona i 200´ požarno-kemijskih stanica. Za daljnji porast proizvodnje i standarda odlučno je povišenje produktivnosti rada, a taj je faktor Lenjin smatrao najvažnijim elementom za pobje du novog društvenog uređenja. Predviđa se da će taj porast biti za industriju SO^/o, građevinarstvo 52%. sovhoze i državna poljoprivredna poduzeća 70%. Polazeći od zadataka za razvoj soci jalističke proizvodnje i povišenja pro duktivnosti društvenog rada, porast na rodnog dohotka iznosit će 60%. Realna će zarada radnika i službenika porasti u srednjem za 30%, a novčani i natu ralni prihodi kolhoznika — ne manje od 40*/». Đ. K. Nemec A.: Die Steigerung der Fruchtbarkeit der Buche und der Linde durch Düngun? mit basischen Gesteinsmehlen. Za soc. szlskohozjajstvennuju nauku, 1956, No 3. Često se u praksi osjeća oskudica na plodovima domaćih listača a napose bukve. Slaba produkcija ili produkcija gluhih nlodova listača česta je pojava na degradiranim i oboljelim tlima. Degradacija tla u češkim č;stim bukovima i hrastovim sastojinama očituju se u tvorbi kiselog humusa i osiromašenju gornjih slojeva tla na vapnu, magneziju, kaliju i fosfornoj kiselini, kao i na mikroelement´ma (Cu, Zn, B). U iluvijalnim horizontima nagomilani su željezni, aluminijski i manganski sloievi, kao i koloidalne humusne tvari. Bukovi sirovi humus nastaje ili utiecaiem preobi´nih oborina (humidno područje) ili zbog oskudice kiša (semiaridno područje, s 600—700 mm oborina). U n;žim položajima tvori se na mršavom supstratu suhi kiseli humus. U bukovoj sas´toüni u reviru Zehrov (na pieščenjaku )iznosili su podaci za pH (u KCl) u A-horizontu 3,5—4,5, a B-honzontu 4,7 a u C-horizontu 5,2. Iz A-ho-izonta su isprani mikroelementi i djelonrčno deponirani u B-horizontu. Korijenje Vaccinium myrtillus proraslo je slojeve kiselog humusa. U A-horizontu suši se korijenje bukve, koje ne probija u Bhorizont. Bukva ondje ne rađa već nekoliko decenija. I drugdje je u degradiranim bukovim sastojinama primijećeno, da nema uroda. Autor je pronašao da se gnojenjem bazičnim prahom, osobito prahom bazalta i dijabaza, može izazvati već nakon 3—4 godine urod. Izvršen je pokus na dvjema preko 180 g. starim soliternim bukvama, koje nisu rađale, a rasle su na podjednakom, vrlo degradiranom tlu. |