DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 7 <-- 7 --> PDF |
ophodnjama i načinima gospodarenja, nije moguće izravnanje. U našičkom području, sastavljenom iz podravskih srednjedobnih nizinskih šuma, prigorskih srednjedobnih šuma kitnjaka i brdskih bukovih šuma Krndije, situacija je ista kao u diljskom području. Slatinsko područje je naročito karakteristično, jer se sastoji iz podravskih poplavnih šuma mekih listača, nizinskih šuma lužnjaka, prigorskih šuma kitnjaka i graba te brdskih papučkih šuma čiste bukve i miješane bukve i jele. Tu je nemogućnost izravnanja očita. U baranjskom području sa pretežno podravskim i podunavskim poplavnim šumama mekih listača raznih starosti izravnanje je moguće. Iz prednjih razloga nije moguće izravnanje ni u okviru oblasti. U daruvarskopakračkom području srednjeposavske oblasti, sastavljenom iz brdskih papučkih bukovih šuma i prigorskih šuma kitnjaka i graba raznih starosti, izravnanje je moguće. Isti slučaj je i kod požeškog područja, koje se sastoji od istovrsnih šuma po obroncima Papuka, Krndije, Dilja, Požeške gore i Psunja. U gradiškom po-´ dručju, koje je sastavljeno iz pretežno srednjedobnih nizinskih šuma lužnjaka, mladih i srednjedobnih šuma kitnjaka i graba te srednjedobnih i starih psunjskih bukovih šuma, nije moguće provesti izravnanje. Novsko područje je slično gradiškom. Ni u ovoj oblasti, kao cjelini, nije moguće izravnanje. U križevačkom, bjelovarskom i kutinskom području bjelovarske oblasti, koja se sastoji od prigorskih šuma bukve, kitnjaka i graba raznih starosti, moguće je izravnanje bez većih žrtava. Ali se ono ne bi moglo provesti u koprivničkom i virovitičkom području, koja su sastavljena od pretežno srednjedobnih šuma mekih listača uz Dravu, nizinskih šuma lužnjaka, prigorskih šuma kitnjaka — graba te bukovih šuma na najvišim položajima Bilogore. Iz navedenih razloga izravnanje nije moguće ni u ovoj oblasti kao cjelini. U krapinskom području zagorske oblasti, sastavljenom od pretežno srednjedobnih šuma kitnjaka — graba, nešto bukve u Ivančici te bukve i jele u Macelj gori, ne bi se bez većih žrtava moglo provesti izravnanje. Slično je sa varaždinskim područjem, u kome još ima mekih listača uz Dravu. I u međimurskom području bi bilo teško provesti izravnanje, jer se sastoji od uglavnom srednjedobnih nizinskih tvrdih i poplavnih mekih šuma. Zbog ovakvog stanja nije moguće provesti izravnanje ni u okviru oblasti. Zagrebačko područje zagrebačke oblasti sastoji se od nizinskih mekih i tvrdih listača (vrba, topola — lužnjak, jasen), prigorskih šuma (kitnjak, grab, kesten), brdskih šuma bukve i nešto bukve i jele. Središnji dio (Medvednica) je zaštitna park šuma grada Zagreba. U toj smjesi raznih šumskih zajednica nije moguće provesti izravnanje. Zumberačko područje je po strukturi šuma slično zagrebačkom, jer zahvaća dio nizinskih pokupskih šuma i planinske šume bukve. Za volju gravitacije Zumberačka gora (Gorjanci), ova vrlo značajna geografska cjelina, razdijeljena je po polovici na zumberačko područje zagrebačke i pokupsko područje karlovačke oblasti. Ali i ta podjela nije uspjela, jer je u savsku gravitaciju (sjeveroistok) uvrštena i cijela šumarija Jastrebarsko te dio šumarije Krašić, koje gravitiraju na Kupu (jugoistok). Lonjskoodransko područje zahvaća uglavnom srednjedobne posavske nizinske šume mekih i tvrdih listača od Zagreba do Siska i do sela Lonje te šume po brežuljcima Vukomeričkih gorica. Stoga je i ovdje izravnanje nemoguće. Petrinjsko područje sastoji se od posavskih šuma lužnjaka, prigorskih šuma kitnjaka te bukovih šuma na sjevernim padinama Zrinske gore. Obzirom na takvu strukturu šuma i jer prevladavaju srednjedobne sastojine, bilo bi teško, bez žrtava, provesti izravnanje. Dvorsko područje sastoji se pretežno od starih bukovih brdskih šuma Zrinske gore i prigorskih šuma kitnjaka, pa je radi toga ovdje nemoguće provesti izravnanje. Iz prednjeg slijedi, da ni u okviru oblasti, kao cjeline, nije moguće provesti izravnanje, ali bi se ono moglo provesti u pojedinim dijelovima te oblasti. I arondacija ove oblasti je posve neprirodna. Cijela Zagrebačka gora. polovica Zumberačke gore, polovica Zrinske gore, Posavina od slovenske granice do Hrv. Dubice ne predstavljaju ni geografsku ni gospodarsku cjelinu. Pokupsko područje karlovačke oblasti zahvaća dio nizinskih pokupskih šuma, prigorske (kitnjak) i brdske (bukva) šume druge polovice Zumberačke gore te bukove šume sjeverozapadnih obronaka Petrove gore. Kako su u vrijeme izručenja ovih područja ovdje prevladavale stare sastojine, tu nije bilo moguće provesti izravnanje. Ista situacija je i u banijskom području, koje zahvaća sjeveroistočne i istočne ogranke Petrove gore te zapadne ogranke Zrinske gore i gdje su isto prevladavale stare sastojine. Ovo područje inače obuhvaća samo oko polovicu Banije. Kordunsko područje |