DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 77 <-- 77 --> PDF |
i u dobrovoljačke redove, gdje učestvuje kao rezervni oficir zajedno sa ostalim na prednim jugoslavenskim mladim građa nima na Solunskom frontu, pridonoseći svoj udio kod stvaranja Jugoslavenske države na razvalinama Austro-ugarske. Iza rata nastavlja studije na Šumar skom fakultetu u Zagrebu, i završava ih 1921. god. Šumarsku je službu započeo najprije u Cetingradu na Kordunu. Tu se brzo ispoljava njegova sposobnost vrsnog, vrijednog, marljivog i čestitog mladog šu mara, pa biva odmah nakon kraćeg vre mena pozvan na službu Brodske imovne općine na području slavonskih šuma. Najprije djeluje kao šef šumarije u Pleternici i Rajevu Selu, pa već 1929. god. preuzima funkciju taksatora Brodske imovne općine u Vinkovcima. Biti taksator B. i. o. značilo je biti šumar, koji posjeduje kvalitete odličnog poznavaoca tehničkih, bioloških i ekonomskih odnosa u šumarskoj proizvodnji. Sve te vrline ispoljile su se kod druga Smilaja upravo u početku njegove taksatorske službe, kad je bilo teško doba krize na drvnom tržištu, kad je kapitalistička politika podrivala temelje mnogih šumarskih ustanova i institucija u težnji za što bržim i većim bogaćenjem na račun zajednice. U borbi protiv nadiranja politike iskorišćivanja u šumarstvu izdržao je ing. Smilaj, držeći visoko stijeg na obrani i čuvanju šume; dosljedno je branio interese zajednice B. i. o. i nikada nije pokleknuo pred najezdom kapitala. Radilo se tada o asanaciji Imovne općine, o finacijskim pitanjima i sve većim obavezama prema pravoužitnicima, zatim o zaštiti i uzgoju šuma, o borbi sa vodnom zadrugom u pitanju opterećenja doprinosom za izgradnju nasipa, o uređenju šuma, procjeni slavonskih hrastika i t. d. Svud se čuo prodorni glas taksatora Smilaja. Bile su to duge stručne analize i ekspertize, kojima je sadržaj i karakter davao lično ing. Smilaj. Ne štedeći sebe sav se stavio u borbu za unapređenje svoje ustanove. On djeluje u Jugoslovenskom šumarskom udruženju, aktivno istupa u svim pitanjima, kad se radilo o dizanju ugleda struke. Još od svoje mladosti godinama radi u odborima Jug. šum. društva. Za šire krugove javlja se sa nizom članaka i rasprava u Šumarskom listu, sastavlja mnoge opširne uređajne zapisnike za gospodarske osnove slavonskih brdskih i nizinskih šuma. Iznad svega poznat je njegov rad na uređivanju posjeda B. i. o. Iza Oslobođenja 1945. god. sa puno vo lje sarađuje s narodnim odborima u Vin kovcima i SI. Brodu, gdje uporno provodi intenciju nove šumarske politike zalažući se za što bržu obnovu zemlje. I na ovoj je dužnosti brzo bio priznat njegov rad, pa povučen u biv. Ministarstvo šumar stva NRH, snažno obuhvaća povremene zadatke, a napose radi na uređivanju šu ma. Po reorganizaciji šumarske službe ostaje najprije u Glavnoj upravi za šu marstvo u Zagrebu, zatim kasnije u Se kretarijatu za narodnu privredu, a naj novije vrijeme u Sekretarijatu za šumar stvo Izvršnog Vijeća NRH-e. Tu uspješno radi na organiziranju službe uređivanja šuma, tumačeći ulogu. važnost i značaj sastava šumsko-privrednih planova. Bio je jedan od tvoraca današnje organizacije Sekcija za uređivanje šuma, kao budžetskih produktivnih ustanova. I u novoj Jugoslaviji on aktivno učestvuje u propagiranju šumarstva i publicira značajne stručne radove unapređujući tako šumarsku struku. Dvije zadnje godine života uložio je u reviziju dugoročne osnove, zalažući sve svoje snage da prikaže stvarno stanje šuma cijele NRH-e na osnovu kojega bi odredili etatne mogućnosti. Revizijom dugoročne osnove postavljeni su temelji za izradbu pravih šumsko-privrednih planova, kojih se izradba sada odvija po postavljenom planu. Prilikom saveznog savjetovanj a o uređivanju šuma u Beogradu održanog u veljači o. g. uzima vidnog učešća u svim debatama i svojim iskustvima pridonosi stvaranju zajedničkog mjerila na polju uređivanja šuma cijele FNRJ. U proljeće 1957. god. napušta aktivnu službu kao rukovodilac uređivanja šuma i odlazi u penziju, no ne da uživa plodove rada i odmor, već se ponovo daje na posao, da pomogne terenskoj uređajnoj službi. Tamo ga zatiče zao udes i nestade ga prerano. Šumarski redovi su opet proređeni, nestalo je jednog bistrog šumara — taksatora i uređivača šuma, ali će njegov elan, volja i vedri duh ostati primjerom kako treba u struci raditi. Preko dvije decenije službe provedene samo u slavonskim šumama ostavljaju vidnog traga u šumarstvu tog područja, gdje će ime taksatora ing. Ivana Smilaja biti zapisano krupnim slovima u analima šumarstva i služiti, kao svjetao primjer u sjećanju sviju šumara. Ing. Milan Strineka |