DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 9 <-- 9 --> PDF |
velikih stvoreno 16 malih gospodarstava, nestaje i tog djelomičnog usklađenja. Kada su opet u drugoj polovici 1950. ukinuta ta mala gospodarstva i dvije uprave za pošumljavanje, a osnovano devet velikih šumskih i jedno lovnošumsko gospodarstvo, nastojalo se i njihove granice uskladiti sa granicama područja i oblasti. To je opet uspjelo djelomično. Granice Sum. gospodarstva Vinkovci, Nova Gradiška, Bjelovar i Split usklađene su sa granicama donjoposavske, srednjeposavske, bjelovarske i dalmatinske oblasti. Na prostoru donjopodravske oblasti osnovana su Sum. gospodarstva Osijek i Lovnošum. gospodarstvo u Bilju. Šumsko gospodarstvo Rijeka zahvatilo je cijelu primorsku i istarsku oblast i dio kapelskog područja karlovačke oblasti. Šumsko gospodarstvo Zagreb zahvatilo je cijelu zagorsku i zagrebačku oblast te dio kordunskog područja karlovačke oblasti. Šumsko gospodarstvo Ogulin obuhvatilo je dio kordunskog i veći dio kapelskog područja karlovačke oblasti. Šumsko gospodarstvo Gospić obuhvatilo je dio kapelskog područja i cijelu ličku oblast. Karlovačka oblast razdijeljena je na 4 gospodarstva. No i ovakve granice gospodarstava bile su podvognute neprestanim promjenama. Oni kotarevi, čiji su teritoriji bili razdijeljeni između dva ili više gospodarstava, stalno su tražili, da se sve šume njihovog područja pripoje onom gospodarstvu, u kojem je bio veći dio njihovih šuma. Ti zahtjevi za promjenom granica postali su naročito intenzivni od 1952., kada je u zemlji provedena privredna decentralizacija i kotarevi su postali nosioci cjelokupne gospodarske djelatnosti na svom teritoriju. Rezultat te decentralizacije je ukidanje gospodarstava u 1954. i prijenos upravljanja sa šumama na šumarije. To su opet premale i također nestalne jedinice, po kojima se nikako ne mogu podešavati područja. Kako se vidi, granice organa upravljanja šumama (gospodarstva) se stalno mijenjaju. A i granice politi čkoadministrativnih jedinica (kotarevi, općine) su podvrgnute stalnim promjenama. Međutim granice jedinica šumskogospodarske poHjele (oblasti, područja, jedinice, odjeli), na kojima se izrađuju dugoročni planovi gospodarenja sa šumama, moraju biti stalne. Nova gospodarska podjela šuma Navedeni nedostaci dosadašnje gospodarske podjele stalno su kod operative postavljali problem nove gospodarske podjele šuma na stručnoj i stalnoj osnovi. Samo se na takvom prostornom uređenju može izvršiti stabilno uređenje po vremenu. Naučni radovi o biljnoj sociologiji naših poznatih fitocenologa profesora Horvata, Horvatića i Anića te o vezi tla i šumskih zajednica profesora Gračanina kao i postepeno primjenjivanje rezultata nauke o biljnim zajednicama u praktičnom šumarstvu na uzgoju, njezi i zaštiti šuma, potakli su me na razmišljanje o primjeni te nauke i kod uređivanja šuma. Za šumarstvo vrijedna knjiga prof. Horvata »Šumske zajednice Jugoslavije« uvjerila me, da je ta primjena ne samo moguća nego i nužna. Stoga su se kod razrade ovog problema na postavljenoj osnovi morali uzeti u obzir ne samo oblik i način gospodarenja te geografski položaj nego i fitocenološki odnosi. Kod razrade sa fitocenološkog stanovišta služio sam se šumskim zajednicama iz navedene knjige prof. Horvata. 251 |