DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1957 str. 3 <-- 3 --> PDF |
Š U MARSKI LIST GLASILO ŠUMARSKOG DRUŠTVA HRVATSKE GODIŠTE 81 SEPTEMBAR — OKTOBAR GODINA 1957 ISTRAŽIVANJA O TEHNIČKIM SVOJSTVIMA SLAVONSKE HRASTOVINE Investigations on technical properties of Slavonian Oakwood Prof. Dr. Ivo Horvat, Zagreb 1. UVOD U ovoj su radnji prikazani rezultati istraživanja o tehničkim svojstvima slavonske hrastovine. U trgovini drvetom, kako je općenito poznato, u smislu definicije o finoći drveta1)2), pod slavonskom hrastovinom označuje se hrastovina naročitog kvaliteta obzirom na njenu homogenost (jednolično nanizani i uzani godovi) i lakoću mehaničkog obrađivanja, a ne geografsko podrijetlo. Predmetom istraživanja bila je slavonska hrastovina lužnjaka i kitnjaka. Uporedo sa 43 probna stabla lužnjaka (Quercus pedunculata Ehrh.), 15 probnih stabala hrasta kitnjaka (Quercus sessiliflora Salisb.) istraženo je i 1 probno stablo hrasta sladuna (Quercus conferta Kitaibel). Istraženi materijal potječe sa skoro svih naših važnijih staništa hrasta lužnjaka i kitnjaka (vidi sliku 1). Istraživanja obuhvatila su širinu goda, zonu kasnog drveta, volumnu težinu, linearno i volumno utezanje, čvrstoću na tlak, čvrstoću na savijanje i čvrstoću na udarac. U našoj stručnoj literaturi ne nalazimo mnogo radova o tehničkim svojstvima slavonske hrastovine. Radovi Kozare a3), K e s t e r č a n e k a4)5), R a č k o g a6) i Ett ingéra 7) dotakli su to pitanje samo općenito. Oni su iznijeli ondašnje rezultate stranih autora o kvaliteti i tehničkim svojstvima hrastovine. U svojim studijama iznio je U g r e n o v i ć8)9)10) rezultate svojih istraživanja o čvrstoći cijepanja slavonske hrastovine. U stranoj literaturi nalazimo više radova o istraživanju tehničkih svojstava naših domaćih vrsta drveta. Ovdje ćemo navesti samo one istraživače, koji su istražili neka svojstva slavonske hrastovine. B o g n e r11) je u potrazi za dobrom hrastovom građom za brodove prošao i upoznao sve naše šume. Izbor hrastovine, koja je služila za gradnju brodova, vršio je po volumnoj težini odnosno širini goda (po Bogneru širina goda morala je iznositi 6 do 8 i više mm, odnosno volumna težina od 0.78 g/cm3 na više). Po volumnoj težini procjenjievala se je čvrstoća, tvrdoća i trajnost hrastovine. Za izbor hrastove građe za brodove dolazila je u obzir hrastovina lužnjaka, kitnjaka i medunca. Hrastovina medunca (Quercus pubescens Willd.) je zbog svoje razmjerno najveće težine i zakrivljeonsti svoga debla bila naročito cijenjena kao odlični materijal za gradnju brodova11) 12). J a n k a je u svojim radovima istražio širinu goda, volumnu težinu, površinsko utezanje, čvrstoću na tlak i tvrdoću slavonske hrastovine13). Od posebne je važnosti njegovo komparativno istraživanje tehničkih svojstava hrastovine lužnjaka i kitnjaka14) te istraživanja o tehničkim svojstvima stare i mlade slavonske hrastovine13). Nažalost su se ta istraživanja ograničila na malen broj proba. |