DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1957 str. 38     <-- 38 -->        PDF

Na osnovu ovih podataka može se zaključiti da je hrastovina lužnjaka
iz posavskih šuma lakša od hrastovine lužnjaka sa svih ostalih područja;
da je hrastovina kitnjaka iz naših šuma nešto teža od hrastovine kitnjaka
iz Bavarske, jednako teška kao hrastovina kitnjaka iz Engleske, a lakša od
hrastovine kitnjaka iz Austrije, Rumunjske i Francuske; da je hrastovina
lužnjaka iz naših šuma jednako čvrsta na tlak kao hrastovina lužnjaka iz
Rumunjske a nešto slabija na tlak od hrastovine lužnjaka iz ostalih područja;
da je hrastovina kitnjaka iz naših šuma nešto čvršća na tlak od
hrastovine kitnjaka iz Rumunjske, a nešto slabija na tlak od hrastovine
kitnjaka iz drugih područja; da je hrastovina lužnjaka iz naših šuma gotovo
jednako čvrsta na savijanje od hrastovine lužnjaka iz Rumunjske, a
da je čvršća na savijanje od hrastovine lužnjaka iz ostalih područja; da je
hrastovina kitnjaka iz naših šuma čvršća na savijanje od hrastovine kitnjaka
iz drugih područja; da je hrastovina lužnjaka iz naših šuma mekša
(podaci po G. Janka) od hrastovine lužnjaka iz ostalih područja.


4. ZAKLJUČAK
U ovoj su radnji izneseni rezultati istraživanja nekih tehničkih svojstava
slavonske hrastovine. Istražena su u svemu 43 probna stabla hrasta
lužnjaka sa 1270 proba, 15 probnih stabala hrasta kitnjaka sa 620 proba i
1 probno stablo hrasta sladuna sa 15 proba, ukupno 1905 proba. Istražena
su ova svojstva: širina goda, zona kasnog drveta, volumna težina, linearno
i volumno utezanje, čvrstoća na tlak, čvrstoća na savijanje i čvrstoća na
udarac.


Na osnovu rezultata ovih istraživanja mogu se povući slijedeći zaklučci:


1. Mjerenja na poprečnom presjeku dala su ove rezultate: širina goda
0.83 ... 1.98 ... 5.37 mm (vidi tabele 2, 3, slika 2) i postotak zone kasnog
drveta 39 ... 67.3 ... 96°/o (vidi tabele 2, 3 i sliku 3).
2. Volumna težina iznosi: u prosušenom stanju (prosječni stepen vlage
drveta u prosušenom stanju iznosio je za lužnjak 12.3%, kitnjak 12.0%,
sladun 13.2%) 0.438 ... 0.678 ... 0.861 g/cm3 (vidi tabele 2 i 5), u standardno
suhom stanju 0.388... 0.635 ... 0.837 g/cm3 (vidi tabele 2,4 i sliku 4),
nominalna volumna težina 0.353 ... 0.555 ... 0.706 g/cm3 (vidi tabele 2,6 i
sliku 4).
3. Volumna težina raste sa širinom goda. Koeficijenat korelacije između
širine goda i nominalne težine je pozitivan te iznosi za lužnjak
r = + 0.338 ± 0.042, za kitnjak r = + 0.418 ± 0.069 (vidi tabelu 21 i
sliku 5).
4. Linearno utezanje iznosi: radijalno 2.53 ... 4.84 ... 7.55%, tangencijalno
4.50 ... 9.31 ... 13.99%, longitudinalno 0.01 . . . 0.43 ... 1.29% a volumno
utezanje iznosi 8.75 .. .14.10 ... 20.67% (vidi tabele 2, 8 i sliku 6).
5. Utezanje od stanja sirovosti do stanja prosušenosti iznosi: radijalno
1.41... 3.00 ... 6.13%, tangencijalno 2.73 ... 6.56 ... 11.54% te volumno
4.73 ... 9.72 ... 16.82 (vidi tabele 2, 9).
6. Linearno utezanje raste sa porastom volumne težine hrastovine.
Koeficijenat korekcije i njegova srednja greška između linearnog uteza