DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1957 str. 5 <-- 5 --> PDF |
2. MATERIJAL ZA ISTRAŽIVANJE I METODIKA RADA Istraženi materijal potječe iz skoro svih važnijih staništa naše hrastovine. Hrast lužnjak potječe sa područja bivše Direkcije državnih šuma Vinkovci, šumarije Lipovljani i Vrbanja; sa područja bivše Gradiške imovne općine, šumarije Banova Jaruga i Novska; sa područja bivše Brodske imovne općine, šumarija Rajevo selo; sa područja bivše Petrovaradinske imovne općine, šumarija Bosutska u Moroviću, Ogar, Klenak i Kupinovo; sa područja bivše Direkcije državnih šuma Zagreb, šumarija Pitomaca; sa područja bivšeg državnog dobra »Belje«, šumarija Topolovac kraj Siska, Tikveš i B. Manastir. Hrast kitnjak potječe sa područja bivše Direkcije državnih šuma Zagreb, šumarije Kostajnica i Rujevac; sa područja bivše Gradiške imovne općine, šumarija Babja Gora u N. Gradiški i sa područja bivše Petrovaradinske imovne općine, šumarija Srem. Kamenica. Hrast sladun potječe sa područja bivše Petrovaradinske imovne općine, šumarija Kupinovo. Na karti (si. 1) ucrtana su ona mjesta — sjedišta šumarija iz kojih potječu probna stabla hrasta lužnjaka i kitnjaka. Izbor probnih stabala i izrada probnih trupčića vršena je po posebnoj »Instrukciji Zavoda za uporabu šuma u Zagrebu«15) koja je kasnije razrađena i publicirana kao dio udžbenika Ugrenovića »Tehnologija drveta«. Za sva probna stabla sabrani su podaci o sastojinskim prilikama iz kojih potječu probna stabla, kao i podaci o samom probnom stablu. Ovi su podaci publicirani u jednoj ranijoj studiji16) i ovdje se ne iznose. Način izrade proba, metodika rada i kronologija rada opisani su isto tako u gore navedenoj instrukciji. Kod istraživanja tehničkih svojstava slavonske hrastovine pridržavao sam se te metodike. Način izrade proba, veličina i oblik proba, metodika i kronologija rada te način obrađivanja rezultata istraživanja tehničkih svojstava slavonske hrstovine nisu zbog tih razloga ovdje ponavljani. Materijal za istraživanje sakupljen je u toku 1938. i 1939. godine. U toku 1939 i 1940. razrađen je prvi dio istraživanja, koji je obuhvatio širinu goda, zonu kasnog drveta, volumnu težinu, linearno i volumno utezanje. Rezultati ovog dijela istraživanja publicirani su u posebnoj studiji16. Drugi dio istraživanja, koji je obuhvatio neka mehanička svojstva slavonske hrastovine, nastavljen je u toku 1948. i 1949. god. U ovoj radnji biti će u kratko prikazani rezultati istraživanja tehničkih svojstava slavonske hrastovine. Iz prve studije16) biti će prikazani samo osnovni podaci o rezultatima istraživanja širine goda, zone kasnog drveta, volumnoj težini, linearnom i volumnom utezanju. U nastavku biti će prikazani rezultati istraživanja nekih mehaničkih svojstava slavonske hrastovine i to čvrstoće na tlak, čvrstoće na savijanje i čvrstoće na udarac. Broj probnih stabala, trupčića i ispitanih proba prikazan je u tabeli broj 1. |