DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1957 str. 58     <-- 58 -->        PDF

gore, visina najveće širine. Ovo je ustvari odstojanje najveće širine žira, o kojoj je
bilo reci, od osnove žira t. j . dela koji je bio u kupuli. Izračunate su srednje vrednosti
za svako od 31 stabla i izražene u procentima od ukupne visine (dužine) žira.


SI. br. 10. Plodovi, kupule i
grančice sa lišćem stabla sladuna
(Q. conferta Kit.) br. 4 iz
okoline Vrnjačke Banje.


(Foto Dr B. J.)


Iz tablice br. 6 se vidi da su sva stabla imala najveću širinu nešto iznad polovine
dužine. Srednja vrednost u procentima (za sva proučena stabla sa toga staništa) je
najveća za stabla sa Avale (64%), a zatim iz Košutnjaka (60%), okoline Vrnjačke
Banje (59%) i okoline Loznice (58%). Srednja vrednost za sva staništa i stabla je 60%.
Na osnovu ovoga treba koregirati mišljenje raznih autora, koja su izneta napred, da
je sladunov žir jajasto- ili eliptično-izdužen. Njega bi trebalo okarakterisati kao
eliptično — do jedva primjetno objajasto — izdužen; obično je najširi na desetini
dužine iznad polovine. Ovaj momenat može pored ostalih da posluži za determinaciju
sladunovog žira.


ZAKLJUČAK


Plod sladuna (Quercus conferta K i t.) nije kod nas bliže težinski i
biometriski istraživan. Korišćeni podaci su uglavnom iz strane literature;
ovo pak daje u pogledu dimenzija, različite podatke. Na osnovu, odvojeno
po stablima, sakupljenog žira u oktobru i novembru 1955 god., i merenja
1—2 dana po sakupljanju sa 31 stabla sa Avale i Košutnjaka kod Beograda,
okoline Vrnjačke Banje i Loznice, došlo se do rezultata:


1) U pogledu težine razlikuju se u znatnoj meri po vrednosti kako
pojedina stabla, tako i srednje vrednosti za pojedina nalazišta. Vrednosti
za pojedina stabla (broj plodova u 1 kgr. i približna težina 1000 komada
plodova u gramima) data je u tabelama br. 1 i 2. Srednje vrednosti za
pojedina nalazišta date su u tabeli br. 3. Srednja vrednost za sva stabla,
sa svih nalazišta iznosi 335 plodova u 1 kgr. odnosno težina 1000 komada
plodova je oko 3000 grama. Izlazi da je mereni žir znatno teži od onoga
koji je opisan u navedenoj stranoj i našoj literaturi. Ovaj rezultat vredi
za sveže sakupljen žir. Zir koji je prosušen 20—30 dana, preko 2 puta je
lakši od svežega.


2) Varijacioni redovi i rezultati varijaciono-statističke obrade dužine
žira 31 stabla, sa pomenuta četiri nalazišta, dati su u tabeli br. 4. Srednja
dužina plodova sa stabala iz Košutnjaka je 26,31 + 0,19, sa Avale 25,83 +
0,10, iz okoline Vrnjačke Banje 23,82 ± 0,07 i iz okoline Loznice 22,14 ±


376