DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1957 str. 63 <-- 63 --> PDF |
hrastova pod kojima se nalazi povoljan hrastov pomladak iz koje ranije godine. Provedba oplodne sječe prije zasijavanja hrasta, naročito ako se takova sječa provede s jačim intenzitetom, svakako je na štetu pomlađenja hrasta, a u korist vrsta sjene, čiji će ponik uz obilje svjetla naglo porasti i ugroziti učešće hrasta u budućoj sastojini. Iz pomenutih bioloških osobina slijedi, da je provedba oplodne sječe prije uroda hrasta u prilog primješanih vrsta, a na štetu hrasta. U pravilu bi trebalo uvijek sačekati urod hrasta. Prvim si jekom uglavnom ne bi se vadila stabla vrsta sjene već hrast. Iznimka bi bile gušće grupe vrste sjene. Uklanjanjem u prvom redu jačih hrastova, pod kojima se zasijao hrastov pomladak, privelo bi se obilje svjetla tome pomlatku. U slučaju obilnog zasijanja hrasta nikako se ne bi smjelo kasniti sa vađenjem i ostalih hrastova. U dugoj umjerenoj zasjeni hrastov pomladak trpi, ne razvija se povoljno, dok se ponik ostalih vrsta njome obilno koristi. U gusto zasijanim grupama hrastov ponik često prekrije tlo tako, da kasnije ponik ostalih vrsta nema dosta svjetla za razvoj, pa znatnim dijelom propadne. Takove guste grupe hrastova pomlatka garancija su za održanje hrasta na odnosnoj površini, ali samo ako mu se čim prije daljom sječom trajno osigurava nesmetano korišćenje direktnog svjetla. Uporedo sa oslobađanjem hrastova pomlatka od njegovih sjemenjaka postepeno treba iskorištavati i ostale vrste uz brižljivo pogodovanje hrastovu pomlatku, koji samo uz obilje direktnog svjetla može da se povoljno razvija i da pred ostalim vrstama sjene prednjači prirastom u vis. Svako odgađanje sječe stabala iznad hrastova pomlatka znači štetu po njega. U cilju prirodnog nadosijavanja slučajnih praznina, koje bi nastale tokom eksploatacije, može biti korisno još koju godinu ostaviti nešto stabala vrsta sjene, čije sjeme bi vjetar raznašao po sječnoj površini. Nema bojazni da će uz opisani način sječe ostale vrste biti slabo primješane hrastu. Njihova pomenuta biološka svojstva (čest urod, podnašanje zasjene hrasta, raznasanje vjetrom) dovoljno su jamstvo za to. Međutim može postojati bojazan da će vrste sjene ipak u nekom dijelu sječne površine ugroziti hrastov mladik. Zato je potrebno o toj mogućnosti voditi računa te u slučaju potrebe na vrijeme pomoći hrastu sječom ili prevršivanjem stabalaca koja ga ugrožavaju tako, da mu se osigura povoljno učešće u gornjoj etaži sastojine. Primjetiti je, da se u praksi obično ne vodi ili razmjerno malo vodi računa o ovom pomaganju hrastu. Njega ovakove mješovite sastojine naročito je potrebna u prvim njenim godinama, sve dok hrast ne počne jače prirašćivati u vis. Ali treba pri toj njezi imati u vidu naročito i to, da je njen cilj stvarati što povoljniju smjesu s ostalim vrstama. Zato se neće prigodom njege mladika spašavati svaka biljka hrasta, već uglavnom grupe hrastova pomlatka. Povoljna mješovita struktura smjese će se stvarati tokom daljnje njege, kada će se vrste sjene nalaziti i u donjoj etaži. No često će biti i takovih slučajeva da ćemo u prostranim grupama skoro čistog hrasta, pomagati biljke ostalih vrsta i spašavati ih od hrasta. To u cilju stvaranja povoljnije smjese, koja će pogodovati lakšoj njezi hrasta. Ako je lošim radom u provedbi oplodne sječe već nastalo takvo stanje, da je hrast na znatnoj površini zamijenjen vrstama sjene: grabom, brijestom, klenom, dok je hrastov pomladak prerašten po pomenutim vrstama ili se pod njih naknadno gusto zasijao, potrebno je mnogo napora, da se » 381 |