DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1957 str. 65     <-- 65 -->        PDF

SAOPĆENJA


ŠTO JE ŠIKARA ILI IMA LI U NAŠOJ ZEMLJI JOŠ MNOGO ŠIKARA?


U evidencijama i statistikama kao i u pojedinim saopćenjima i diskusijama
kod nas često se za oblike šuma pojavljuju samo ovi nazivi: jednodobna,
preborna, degradirana i niska šuma i šikara. Nema definicija za
degradiranu šumu, a pod šikarom se često smatra i lošija šuma i šibi jak.
Upravo s nazivom i pojmom šikara često se stvaraju krivi ili nepouzdani
zaključci.


U zemljama s naprednijim šumarstvom šumarska udruženja dala su
nazive, definicije i obrazloženja za pojedine pojmove. Nazivi za te pojmove
su obvezatni i imaju značaj stručne terminologije. Rad na izradi
stručne terminologije nije jednostavan i treba da ima naučni karakter.
Udruženje šumsko-privrednih organizacija NR Hrvatske postavilo si je
nedavno zadatak, da izradi terminologiju za glavne stručne pojmove, napose
za degradirane formacije šume, kao što su i šikare.


Kod terenskih instruktaža, ekspertiza i seminara za melioraciju panjača*),
izvršenih u toku posljednjih nekoliko godina, opazio sam, da se
naziv »šikara« još i danas različito tumači. Cesto se pod ovim pojmom
smatraju loše mlade sastojine, izrasle iz panja, čak i podstojni sloj bukve
u progaljenim prebornim šumama. U nauci je pojam za naziv šikare izgrađen,
ali još nemamo jedinstvene definicije.


Uglavnom se smatra da je šikara trajno antropogeno utjecana prizemna
panjača sa grmoliko izobličenim drvećem i obilnim grmij em. Visina
joj je do 1,5 m najviše do 2 m t. j . do prosječne najviše visine koju dosegne
gubica stoke. U šumsko-gospodarskom smislu to nije šuma. Ali iz nje se
može razviti razmjerno dobra šuma, ako se pravilno izvrši resurekcija


(t. j . vegetativna obnova sa ciljem, da se stvori stablimično oblikovano
drveće) i k tome vrši njega, popunjavanje i pošumljavanje sadnjom i
sjetvom šumskog drveća.
Ako daljnjom degradacijom šikare i njenog staništa nestane drveće
i proširi se grmlje, razvija se šibljak i konačno golet. Ako se zabranom
paše i nedozvoljene sječe i možda još i resurekcijom stvori stablimično
oblikovano drveće, dobivamo nisku šumu; ako je u njoj mnogo grmlja, to
je zašikarena ili šikarasta panjača. Prema stadiju degradacije ili progresije
dodatkom odgovarajućeg pridjeva šikara se može dalje klasificirati u
podklase.


Klasifikacija za formacije šume, koje se uglavnom vegetativno obnavljaju,
ne vrši se samo zbog stvaranja »čistih pojmova« nego još više
zbog toga, što se za određene kategorije šuma vežu određeni uzgojni postupci.
Naša nauka je u toku svojeg razvitka nakon Oslobođenja uspjela
i to riješiti, pa su objavljene mnoge studije u raznim časopisima.


Naša operativa je većinom prihvatila rezultate tih studija i ekspertiza.
Ipak se događa, da se po inerciji tradicije ne možemo osloboditi starog
pojmovanja, pa zato gdjekad nastaju nesporazumi a i griješke u uzgojnim
postupcima.


*) Panjač a je širok pojam, pa se pod taj stručni izraz mogu svrstati razni
tipovi šikara, zašikarene niske šume i niske šume.


383