DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1957 str. 72 <-- 72 --> PDF |
liza uvijek će nas uputiti na postojanje jednog razloga toj činjenici: u prvom slučaju nije bilo vjetra sjevernog kvadranta, odnosno taj je bio mnogo slabiji nego u drugom slučaju. Sa ovo nekoliko riječi o ekstremnim temperaturama Mostarskih polja — sjeverne granice nalazišta alepskog bora — mogli bi i završiti našu raspravu. Ona nije ni imala drugoga cilja nego da potsjeti čitaoca-šumara na postojanje jednog problema na koji još nismo počeli misliti: šta će biti ako nam neka vrsta otkaže poslušnost a mi joj još nismo našli odgovarajuću zamjenu?. /Ç) ; . Literatura: 1. Catalogues des especes cultivées dans 1´arboretum des Barres: 1944, 1949, 1954. 2. W. D a 11 i m o r e. A Handbook of Coniferae. London 1948. 3. FAO. Tree seed notes. Rome. 1955. 4. Pourte t et Tauton . Les caractéristiques climatiques de 1´ année 1947 et le reboisement. Nancy 1948. 5. Réunion d´ ingénieurs agronomes (sous la direction de G. Wery), Encyclopédie agricole. Paris 1925. 6. Vajd a Z. Utjecaj klimatskih kolebanja na sušenje hrastovih šuma. Zagreb 1948. O PARK-SUMICAMA U DALMACIJI Ranije, a i danas, vrše se pošumljavanja oko primorskih turističkih mjesta u Dalmaciji u svrhu podizanja zelenih pojaseva t. zv. »park-šumica «. Većinom su to male sastojinice. Ako malo bolje pogledamo takove šumice, opazit ćemo ponajčešće (osim iznimaka u južnoj Dalmaciji) slijedeću sliku: 1) Sastojina ili grupa stabala alep. bora u koju je ponegdje uprskan čempres (obe forme); 2. Stabla su koso uzrasla i nagnuta su u smjeru djelovanja opasnog vjetra (bure ili juga); 3) Pod stablima, ponajčešće, osim trave zv. oštrice ili gorščice (Brachypodium ramosum L.) nema gotovo nikakvog drugog rašća ili grmlja. Negdje nema ni te trave. 4) Za održavanje takove park-šumice ne brine se nitko, što se već na prvi pogled vidi. Ovakove park-šumice građani koriste samo nekoliko ljetnih mjeseci, jer je zimi u njima hladno zbog stalne i neprekinute sjene koju tvore krošnje stabala. Pošto šumari i dandanas podižu park-šumice istoga tipa, mišljenja sam, da bi ove radove trebalo nešto drukčije izvoditi. Ovo je potrebno u prvom redu, jer su takove park-šumice monotone, budući da ih tvori monokultura, a k tome i bez ikakva grmlja, odnosno druge (donje) etaže. Zatim, takove šumice većinom nisu pravovremeno proređivane ni čišćene, pa su s uzgojnog gledišta neotporne na vjetar, zbog čega dolazi ne samo do kosog rasta stabala, već i do vjetroloma i vjetroizvala. Takove šumice |