DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1957 str. 76     <-- 76 -->        PDF

DOMAČA LITERATURA


Z. Mile ti ć: STRUKTURA I PRINOS
TEORETSKE NORMALNE PREBIRNE
ŠUME — Rad Jugoslavenske Akademije
znanosti i umjetnosti knjiga 289., Zagreb
1952., str. 27.—116.
Iako teče već peta godina odkako je
objavljen naslovni rad Dr 2. Miletića o
strukturi i prinosu teoretske normalne
prebirne šume, smatram da nije kasno ni
sada registrirati ga u našem stručnom periodiku,
jer tretira jedan problem, koji je
i danas aktuelan za naše šumsko gospodarstvo,
a za industriju celuloze i rudarstvo
napose. Ne smeta što »elemente i rezultate
ovih teoretski konstruisanih normala ne
smemo da odmah prenosimo na stvarnu
prebirnu šumu u vidu određenih količina
ili nekih koeficijenata«, ali je njezina vrijednost
u tome što »nas upućuje na značenje,
važnost i posledice dejstva pojedinih
činilaca u proizvodnom procesu prebirne
šume«, odnosno što »ukazuju na pravilan
put kojim treba da krenemo da bi postigli
sličan učinak«, kako kaže i sam autor u
zaključku svog rada (str. 116.). Na taj način
ovaj »teoretski« rad postaje neposredno
koristan i za praksu, dakako primijenjen
po najvišim stručnjacima — šumarskim
inžinjerima, kojih je i prvenstvena dužnost
»da uočavaju probleme, da se u njih udubljuju
i da ih rješavaju i to na način koji
omogućuje njihovo racionalno izvođenje«
(cit. Ing. V. Delić u »Organizaciji rada« br.


7. iz 1952. god.).
Sama radnja dra Miletića i nije u cijelosti
samo »teoretska«, jer autor rezultate
svojih analiza strukture i prinosa normalne
preborne šume koristi u traženju rješenja,
da li se može »povećati
proizvodnja celuloznog i rudničkog
drveta u stvarnoj prebi
r n o j šumi«, dakle povećati proizvodnja
dvaju deficitnih sortimenata naše
šumske proizvodnje, odnosno povećanje
proizvodnje sortimenata, koji se u manjoj


STRANA LITERATURA


M oran dini R.: IL LARICE NELLA
VENEZIA TRIDENTINA, Firenze 1956.,
veliki oktavni format, 270 str., sa sadržajem
na francuskom, engleskom i njemačkom
jeziku.


Ovo reprezentativno i bogato opremljeno
djelo drugi je dio edicije »II Larice
nelle Alpi orientali italiane«. Prvi dio »II


mjeri mogu dobivati iz preborne šume.
Odgovor autora je pozitivan time, da »bi
za proizvodnju celuloznog i rudničkog drveta
u prvom redu dolazile u obzir prebirne
šume slabih sastojina, a ove bi se nalazile:
u nižim položajima: na plićim, mršavijim
i suvljim staništima i kamenjarima, u višim
položajima: na stojbinama bez razlike,
jer bonitet staništa redovno slabi sa znatnijom
nadmorskom visinom. To bi bile
stojbinski (staništvo) ili prirodno uslovljene
prebirne šume za povećanu proizvodnju
celuloznog i rudničkog drveta« (str. 108.).


Za proizvodnju ovih asortimenata t. j .
celuloznog i rudničkog drveta, ne moraju
se ni koristiti sve preborne šume, nego samo
one »koje gravitiraju prema velikim
industrijskim centrima za proizvodnju
celuloze« (str. 115.). I dalje, konkretn e
sastojine treba prirediti za tu
proizvodnju, treba ih prevesti od uobičajenih
prebornih šuma u preborne šume
s pojačanom proizvodnjom ovih dvaju
tanjih sortimenata. Za to prevođenje autor
predviđa vrijeme i od nekoliko kraćih
ophodnjica (od 10 do 15 godina), a proizvodnja
je, nadalje, uslovljena »neprekidnim
i osjetljivim uzgojnim radovima« kao i
»naročito dovoljno gustom mrežom šumskih
saobraćajnih sredstava trajnog karaktera
« (str. 115.).


Ne znam s kojeg razloga ova interesantna
radnja nije do sada registrirana u našoj
stručnoj štampi. To prije, što je objavljena
u jednoj ediciji, koja širem krugu šumarskih
stručnjaka nije pristupačna, a koju
sam i ja tek proljetos slučajem pribavio. U
takvim slučajevima trebao bi sam autor
(bez povrede skromnosti), poslati svoje
radove stručnoj štampi, a uredništvu je
dužnost, da se isti registriraju s prikazom,
iz kojeg će biti vidljiva bit radnje, a što je
i cilj ovog mog prikaza.


Ing. O. Piškorić


Larice nella Montagna Lombarda« objavio
je prof. L. Fenaroli g.lD36. (rec. u Šum.
listu 1937. s. 331.).


Proučavanje areala ariša u Istočnim
Alpama započela je Stanica za silvikulturna
istraživanja u Firenzi već 1933. g. u saradnji
s prof. Tschermakom iz Mariabrunna.
U Tschermakovu djelu: