DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1957 str. 80 <-- 80 --> PDF |
m3, III. bonitetu: 6 m3, IV. bonitetu: 3 m9 i na V. bonitetu: 1 m3. Kod uzgoja topola u drvoredima je poprečni dobni prirast u 25 godini: na 1 km: na I. bonitetu 31 m3, na III. bonitetu: 8 m3 a na V. bonitetu: 2 m3. Osim prihodnih tabela, knjizi su priložene i dvoulazne tablice kubatura Harffskih topola za stabla u šumi i stabla van šume. Kao dodatak knjizi dodan je prijevod STRANI STRUČNI ČASOPISI Allegri Ernesto: LA CONFERENZA MONDIALE DELL´ EUCALITTO Svjetska konferencija o eukaliptu) — Monti e boschi, Milano 1957, No 1, p. 3—16. Pod okriljem F. A. O.-a održana je u Rimu, u oktobru 1958. g., Svjetska konferencija o eukaliptu. Prisustvovalo je stotinjak najboljih specijalista iz 25 zemalja. Sjednice su održavane od 17 do 23 oktobra. Konferencija je bila podijeljena u 4 Sekcije: 1. Temeljni problemi osnivanja nasada eukalipta; 2. sađenje, njegovanje i zaštita eukalipta; 3. Djelovanje zaštitnih pojaseva na poljoprivredne kulture i zaštita tla; 4. Iskorišćivanje. Odmah u početku rada konferencije istaknuta je svjetska i regionalna važnost eukalipta zbog njegovog brzog rasta i velike produkcije drvne mase. Ta svojstva čine ga veoma pogodnim za osnivanje vjetro i vatrobranih pojaseva. Ogromna je važnost eukalipta kao tehničkog drva za rudnike, papir, celulozu, ekstrakciju osnovnih ulja itd. Pokazalo se je, da eukalipt preferira pjeskovita, duboka tla i primorske ravni, gdje je ponešto svježe i gdje zimska temperatura ne silazi ispod —8° C. I. Sekcija je raspravljala o osnovnim problemima osnivanja nasada eukalipta. Francuski delegat prof. A. Metr o izložio je rezultate pokusa tokom 25 godina rada, kao i program daljnjih istraživanja, napose obzirom na ekologiju i genetiku eukalipta. Potrebno bi bilo inventarizirati dosada upotrebi jene , vrste, koordinirati i Burek — 19. XI. Šumarski list — Spalta 5 periodski upoređivati rezultate postignute u raznim zemljama sa specifičnim ispitivanjima, koja se vrše u Australiji. Prof. A. de Dephillipis (Italija) podnio je referat o ekologiji i potrebi jednoobraznosti u opisivanju staništa, kako bi se mogli bolje upoređivati rezultati raznog podrijetla. N. Hal i (Australija) je iznio teškoće u pogledu dendrologije i identificiranja vrsta. Danas je poznato oko 700 vrsta vrlo interesantne stare francuske brošure iz 1769. god. od M. Pelée de Saint-Maurice o uzgoju italijanskih topola, iz koje se vidi, da su već pred 200 godina bili poznati neki principi uzgajanja topola koji se danas smatraju savremenima. U cijelosti, knjiga je pisana elanom i predstavlja zanimljiv i vrijedan materijal iskustava i pogleda jednog dugogodišnjeg uzgajača topola. I. Podhorski. i varijeteta eukalipta. Upotreba dihotomskog ključa zadovoljava jedino kad se radi 0 vrstama jednog tačno određenog područja. Za opću upotrebu moraju se primijeniti tzv. perforirani listići. J. Elorriet a (Španija) preporuča osnivanje više manjih arboretuma, koji bi služili, za pokuse na aklimatizaciji, izboru vrsta i staništa, za ispitivanje prirasta itd. L. D. P r y o r (Australija) dostavio je svoja zapažanja o genetici eukalipta. Agamičko razmnožavanje dalo je dosada oskudne rezultate. 1 pored toga što upotreba sjemena otežava genetsku kontrolu, taj metod i dalje ostaje jedini način razmnožavanja eukalipta. II. Sekcija je razmatrala tehničke probleme i praksu sadnje, metoda njegovanja i zaštite nasada eukalipta. E. d a Silv a Rei s Goe s (Brazilija) pobliže je opisao rasadničku problematiku i problematiku sadnje. M. R. Jacob s (Australija) raspravljao je o uzgojnim mjerama: sječa, sjemenjaci i o problemu vatre, paše i si. G. W. Chapma n (Vel. Britanija) tretirao je zaštitu eukalipta od parazita i bolesti, vatre i paše. III. Sekcija se je bavila problematikom zaštite nasada i zaštite tla. Prof. de P h i 11 i p i s (Italija) je govorio o prednosti eukalipta kao vjetrobrane vrste za zaštitu kultura i naselja, te obranu i očuvanju tla. A. Monjauz e (Francuska) je iznio svoja zapažanja o vidovima zaštite tla po eukaliptima. Potrebna je uska suradnja među uzgajivačem-proizvođačem i industrijalcem- iskorištavačem. IV. Sekcija je raspravljala o iskorišćivanju eukalipta kao tehničkog i industrijskog drva, o njegovim fizičkim i kemijskim osobinama, o sječi i iskorišćivanju, konzerviranju itd. Nakon podnošenja referata radne grupe pojedinih Sekcija prodiskutirale su detaljnije pojedine probleme i izradile preporuke za generalnu diskusiju. 398 |