DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/1957 str. 13     <-- 13 -->        PDF

razmjerno jako otvoren sklop, koji utječući na kompleks ekoloških faktora u tom
staništu više pogoduje proširivanju heliofilnije i termoiilnije bukve nego skiofilnijoj
jeli (Š a f a r 1955).


U plohi br. 6 ima dovoljno smreka, pa ipak je novi naraštaj jele vrlo oskudan
i naglo prodire bukva. Razlog je tome taj, što je sklop gornjeg sloja krošanja odviše
otvoren i sastojinu osvaja bukva s drugim listačama (javor i dr.), a i divljač mnogo
oštećuje pomladak jele; slično kao na plohi 5c.


Primjerna ploha: br. 6 (god. 1955.)


Područje: Gorski Kotar Šumarija: Fužine Predjel: Vel. Rebar
Šumska zajednica: Fagetum abietetosum.
Nadm. vis.: 750 m Ekspozicija: S Petrogr. podloga: vapnenac. Sastav sastojine
u predjelu: jela.—bukva; vertikhalan do stepeničast sklop.
Broj stabala po ha: 864. Postotak broja stabala po vrstama drveća i debljinskim
razredima.


Prsni prom, cm jela smreka bukva druge listače svega
2—10 3 — 33 22 58
11—20 1 — 12 1 14
21—30 2 5 — — 7
31—40 — 6 — — 6
41—50 — 5 — — 5
51—60 — 7 — — 7
61— — 3 — — 3
Svega 6 26 45 23 100


Dio predjela V. Kotao iznad doline Gacke u Lici na oko 800 m n. v. nekad
je bio umjetno pošumljen borom, smrekom i arišem. U dijelovima ove kulture, gdje
je utjecaj paše bio malen, obilno se razvila jela.


Prema podacima stablimične inventarizacije za god. 1956. u dva odsjeka predjela
Vel. Rebar kod Delnica (Fagetum abietetosum) na vapnencu i sjevernoj ekspoziciji
(34,5 ha), gdje se nalaze i kulture smreke s rijetkim sklopom, pokazuje se ovaj


postotni odnos broja stabala po debljinskim razredima:
Odsjek II. 4d
deblj. razred 10—20 21—30 31—40 41—50 51—60 61—70 71—80 81—
jela %>
smreka °/o
bukva i dr. °/o
26,9
1,2
71,9
42,9
9,1
48,0
52,126,921,0
54,3
41,4
4,3
57,6
39,8
2,6
58,4
41,6
39,5
60,5
83,3
16,7
Odsjek II. 4f
deblj. razred 10—20 21—30 31—40 41—50 51—60 61—70 71—80 81—
jela °/o
smreka %>
bukva i dr. %
34,1
0,5
65,4
47,6
10,2
42,2
52.027,920.1
59,1
36,8
4.1
65,9
33,0
1,1
69,3
30,0
0,7
51,8
48,2
60,0
40,0


Iz ovih podataka i iz historije sastojina može se razabrati, da je posjednik
nekad nastojao umanjiti omjer bukve sa ciljem proširivanja jele i unošenja smreke
(iznad 40 cm pr. pr. bukve ima vrlo malo). Iz podataka I. i II. debljinskog razreda
vidi se, da je podmlađivanje smreke vrlo oskudno. Podaci I. debljinskog razreda
pokazuju, da bukva pod otvorenim sklopom sve jače nadire u sastojinu (bukve ima
po broju stabala 2—3 puta više nego jele, a po površini horizontalne projekcije i
volumenu krošanja zauzima mnogo veći prostor i zato sve jače konkurira jeli).


Podaci pokazuju, da se u šumskoj zajednici Fagetum abietetosum
Horv. na toplim staništima vapnenaca i na dubljim tlima u svježijim staništima
jela pod smrekom odlično podmlađuje, ako je dovoljno gust sklop
smreke ,odnosno ako u prorijeđenoj ili rijetkoj smrekovoj kulturi ima
dovoljno odrasle bukve ili bukve i jele. Ove činjenice upućuju da na
šumskim čistinama treba za bolje podmlađivanje jele osnivati pretkulture
četinjača: na svježim staništima od smreke, na manje svježima od
običnog bora i na suhijim od crnog bora porijekla s viših planinskih predjela
(Mala Kapela i Lička Plješivica).


411