DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1957 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Biološka problematika Pojava obilnog mladog naraštaja jele pod gušćim sklopom drugih vrsta drveća i grmlja (bukva, smreka, bor, breza, trepetljika, javor, jarebika i dr.) i pojava nedovoljnog prirodnog podmlađivanja ove vrste u pojedinim sastojinama jele-bukve navodi na pitanje: koji su neposredni i posredni biološki i ekološki uzroci navedenih pojava. Problem oskudnog podmlađivanja jele u pojedinim sastojinama jelebukve na području zajednice Fagetum abietetosum Horv. i nekim manje svježim sastojinama zajednice Blechno-Abietum Horv. raspravili smo na drugom mjestu (1955). Utvrđeni su ovi osnovni uzroci: I. Gospodarski faktori 1. prejako i prenaglo otvaranje sklopa krošanja; 2. neodržavanje gušćeg vertikalnog do stepeničastog sklopa; 3. neodržavanje dobrog šumskog reda kod sječe i izvoza naročito u doba vegetacije; 4. prejako umanjivanje omjera bukve u bližim predjelima zbog potreba na ogrjevnom drvetu, kao i prejaka sječa jele i istodobno ostavljanje mnogih vrlo razvijenih bukovih sjemenjaka u udaljenijim predjelima; II. Prirodni faktori 1. svi navedeni gospodarski faktori (a naročito prejako i prenaglo otvaranje sklopa na suhijim staništima) zajednički su utjecali da se naglo izmijenio kompleks ekoloških faktora, napose jako je smanjena zračna i talna vlaga; na takve okolnosti jela reagira nedovoljnim podmlađivanjem; gdjekad i odrasle jele fiziološki mnogo oslabe te ih sekundarno jače napadaju štetnici; 2. jela je na velikom dijelu područja kod nas horizontalno i vertikalno uklopljena uogromno područje bukve i znatno je na zapadnoj granici svog prirodnog areala, pa gospodarski zahvati, koji direktno ne pomažu prirodno podmlađivanje jele (u skladu s njenim biološko-uzgojnim svojstvima), vrlo često kod promjene kompleksa ekoloških faktora utječu, da prevlada novi bukov naraštaj na suhijim i toplijim staništima prirodnog područja jele-bukve; 3. pod previše otvorenim sklopom jak utjecaj imaju suše u doba vegetacije (suše su česte i drugotrajne u nekoliko posljednjih decenija), a jela kao higrofilnija vrsta je na takve promjene makroklime osjetljivija nego termofilnija bukva; i zato jela vjerovatno uzmiće od toplog zapada, a bukva se proširuje; Na temelju ovih izvoda lakše možemo pretpostaviti i zaključiti, šta je utjecalo na obilno podmlađivanje jele pod spontano naseljenim pionirskim vrstama listača i pod pretkulturama smreke. Postavlja se pitanje: koji značajniji ekološki faktori šumske pedosfere i atmosfere mogu vjerovatno djelovati, da se higrofilnija i skiofilnija jela dobro može regenerirait u sklopljenim sastojinama drugih vrsta drveća? A. Pedosfera 1. Sistem korijenja smreke, breze, trepetljike i johe je ekstenzivan, t. j . vrlo je rašireno postrano korijenje, koje je mnogo u pokretu pod utjecajem udara vjetrova o krošnju. Ove vrste drveća korijenjem povoljno utječu na rahlost gornjih slojeva tla, koje je pod odviše otvorenim sklopom bilo zbijeno jakim kišama, bez listinca (vrlo je higroskopičan i sprečava jako isparivanje vode iz tla; težina upijene vode može iznosti 5 do 6 puta težine listinca). Poboljšanjem fizikalnih svojstava tla povećava se 412 |