DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1957 str. 15 <-- 15 --> PDF |
kapacitet za vodu upravo u onom pedohorizontu, koji je za podmlađivanje jele najvažniji. Bolji su i kemijski procesi, tlo je obogaćeno novim tvarima. U vezi s takvim razvitkom tla stvaraju se bolje okolnosti i za mikrobiološku aktivnost. Pa var i (1948, cit. po Susmelu ) pretpostavlja, da pod utjecajem fizikalnokemijskog i mikrobiološkog kompleksa u lošoj sastojini mogu prevladati antagonističke mikorize i tada je podmlađivanje nedovoljno ili uopće ne uspije, dok u normalnoj šumi prevladavaju simbiontske mikorize i podmlađivanje je zato bolje. Izmjena vrsta općenito mnogo ovisi o promjeni fizikalnih, bioloških i kemijskih svojstava tla (C o 11 a 1950, S u s m e 1 1951. i mnogi drugi autori). Iz rezultata pokusa, izvedenih izmjenom različitih stepena osvjetljenja i vlage i iz komparacije ovih rezultata s rezultatima mjerenja u šumama, Šima k (1951.) pretpostavlja, da je različitost hranljivog supstrata tla vrlo jak faktor za međusobnu izmjenu smreke i jele. Takvo gledište izlazi uglavnom i iz općenito poznate činjenice, da se mnoge vrstte često bolje podmlađuju na detritusu, što ga je proizvela druga vrsta, nego na vlastitom mineraliziranom humusu. Duchaufou r (1953.) obrazlaže izmjenu jele i smreke ovako: raspored korijenja mladog naraštaja i odraslih stabala na plićim tlima daje ključ za objašnjenje ovog čudnog fenomena; sistem korijenja smreke razvija se mnogo u gornjem sloju tla, naprotiv jela prodire dublje između pukotina kamenja; konkurencija ove dvije vrste za vlagu je malena, jer iskorišćuju razne dubine tla. 2. Nakon postepenog vađenja ili odumiranja mekih listača njihovo korijenje brzo trune, stvara kanale i tako dreniranjem još više povećava rahlost tla. Jela svojim korijenjem tada lakše prodire u tlo, bolje može apsorbirati potrebnu vodu i hranu, pa se može bolje podmlađivati i razvijati. — Smreka, pod utjecajem vjetra o krošnju, svojim postranim korijenjem razrahljuje gornje horizonte tla. Kad se sastojina smreke sječom prorijedi utjecaj vjetra na krošnje je veći, pa je i gibanje korijenja veće. Tlo postaje rahlije i u takvim okolnostima režim za vodu i zrak u tlu je bolji. A posljedica ovih utjecaja odrazuje se na podmlađivanju i dobrom razvitku jele. U mješovitim sastojinama jele-smreke i jele-bukvesmreke korijenje jele i bukve ponegdje se nalazi prosječno u dubljim slojevima tla, a korijenje smreke u gornjim. B. Atmosfera 3. Sklop spontano nasljednih vrsta i pretkultura je većinom zatvoren. Zbog toga manja količina oborina prodre do tla, napose u sastojinama smreke. Ali je i manje strujanje vjetrova, manji je utjecaj sunčane topline i manje je zbijanje tla od pljuskova, manje se odnosi listinac, pa je manje isparivanje tla i raznošenje zračne vlage. A zračna vlaga je za dobro podmlađivanje jele i za razvitak njenog vrlo osjetljivog ponika većinom najznačajniji faktor (faktor u minimumu, kritičan faktor). 4. Sva naša istraživanja i opažanja pokazala su, da je za dobro podmlađivanje jele na manje svježim staništima potreban zatvoreniji sklop; naročito je dobar gušći vertikalan profil sastojine. Zbog velike potrebe za zaštitom od jakih kolebanja vlage i temperature, kao i zbog jake skiofilnosti jela ztvoreniji sklop ne samo dobro podnosi, ona ga i zahtijeva, pod njim se i bolje podmlađuje. Zato gušći sklop krošanja navedenih vrsta drveća stvara mnoge prirodne preduvjete za obilnu obnovu jele. Ekonomska problematika J. Osnivanje pretkultura listača omogućuje ne samo bolje podmlađivanje jele, nego pruža i mnoge druge ekonomske koristi. Jela u mladosti vrlo polagano raste, dok se navedene listače mnogo brže razvijaju. Kod 413 |