DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1957 str. 17 <-- 17 --> PDF |
njača i listača mnogo je osvojila bukva i pod otvorenijim sklopom osvaja nove površine. Iz gospodarskih razloga potrebno je, da se ovaj proces zaustavi, lokalizira i što više upravi u protivan smjer. Prema razvojnom stanju sastojina i staništa ovaj zadatak može se rješavati na nekoliko načina i kombinirano ,dakako uz zabranu paše: I. Prije sveg treba što više stvarati i održavati mješovite sastojine jele-bukve sa smrekom u tamnijem vertikalnom do stepeničastom sklopu, da higrofilnija i skiofilna jela ima dovoljno vlage, zaštitu i mirniji zrak. U mladosti jelu više uzgajati u grupama, smreku u skupinama. U dvoslojnim sastojinama jele s podstojnom bukvom ne smije se bukva uništavati (pod krivom pretpostavkom, da će se na taj način omogućiti bolje podmlađivanje jele). Razmjerno brzo može se razviti mladi naraštaj jele i smreke u gušćim panjačama bukve, i to sistematskim oslobađanjem postojećeg naraštaja i podsijavanjem. Umjetno proširivati areal jele u hladnija područja bukve. II. Na šumskim čistinama i paljevinama vršiti ne samo neposrednu sjetvu jele pod zaštitom preostale dendroflore, nego na lošijim i pogoršanim staništima još bolje, sigurnije i racionalnije posredstvom pretkultura, kako nas na to upućuju sukcesije. Prvu fazu čini umjetno osnivanje pretkultura, druga se može prepustiti prirodnom podmlađivanju četinjača ili se kombinira podsjetvom i podsadnjom jele, a treća faza sastoji se u oslobađanju jele. Prva faza je uglavnom ova: 1. na toplijim i suhijim položajima s vapnenačkim tlima osnivati gušće pretkulture crnog graba, tupolisnog javora event, brdskog javora, velelisne lipe, mukinje, jarebike, ive, trepetljike i crnog bora porijekla s planinskih položaja; 2. na silikatnim i dubokim vapnenačkim tlima osnivati pretkulture breze, trepetljike i običnog bora, na vlažnijim staništima pretkulture johe; 3. na svježijim staništima s dubljim vapnenačkim tlom i sa silikatnim tlima osnivati pretkulture smreke i običnog bora; na toplijim položajima silikata vajmutski bor; na prozračnim položajima pokušati unošenje ariša porijekla iz nižih autohtonih nalazišta, kao i crnog bora s uskom krošnjom porijekla iz okolice Zlatibora u Srbiji. III. Osnivanjem pretkultura prije će se dobiti prihod nego neposrednim pošumljavanjem jele. IV. U postojećim šumama jele-bukve i bukve potrebno je unositi smreku u većim grupama, prvenstveno u hladnijim mikrostaništima, a njen podmladak i mladik sistematski oslobađati od konkurencije susjednih nadstojnih bukava i jela. Povećavanjem učešće smreke povećat će se kasnije omjer jele u mladom naraštaju. U visokim bukovim šumama i u bukovim panjačama podsijati jelu na svježijim položajima. LITERATURA 1. Abele : Die Naturverjüngung der Tanne in den Staatswaldungen des Bayerischen Waldes, Forstwiss. Centralblatt 1909., p. 188. 2. Bourgeois : Production des épiéas de qualité, Bull. Soc. for. Franche-Comté 1942., p. 720. 3. Bühl er A.: Waldbau t., Stuttgart, 1918., p. 521. 4. C o 11 a A.: Sulla rinnovazione naturale, Schweiz. Zeitschrift f. Forstwesen 1950., p. 108. |