DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1957 str. 31     <-- 31 -->        PDF

Schinus molle L.: Jedan primjerak ove vrste nalazio se u arboretumu Šumarske
škole. Premrzao je skroz, pa se nije obnovio ni iz panja.
Spartium junceum L.: Zapaženo je sušenje pojedinih grančica i to redovno
od 10 do 15*/«, Cvatnja je bila obilna, a i urod sjemena.


Spirea Reevesiana Lindl. : U školskom vrtu ova je vrst već u drugoj polovici
siječnja počela otvarati cvjetne pupove, a javili se i prvi listovi. U hladnom
periodu stradalo je sve izbilo lišće kao i nabrekli pupovi. Međutim to ugibanje
pupova nije imalo nikakve posljedice, jer je tokom travnja mjeseca dobro
evala i u cijelosti se ozelenila.


Teucrium fruticans L.: Ovaj ukrasni grm posušio se do panja, ali se obnovio
nakon sječe na čep.


Ulmus pumila L.: Neka stabla počela su s cvjetanjem, pa i izbacivanjem
lišća već u siječnju mjesecu. Međutim zima nije nanijela nikakve;, štete ovoj
vrsti, pa ni onim stablima, koja su već započela s vegetacijom.


Viburnum tinus L.: Za umjerenih zima lemprika ne prekida vegetaciju, a
u zimskom dijelu godine i cvate. Početak cvatnje vrlo varira. Tako je 1950. god.
u Špinutu počela s cvjetanjem polovinom prosinca. I u zimskom periodu cvjetanje
je bilo dosta rano, ali je hladni period zatekao još dosta cvijeta. Cvjetovi
se smrzli odmah na početku hladnog perioda. Lišće, a dijelom i izbojci, stradali
su kasnije i to na onim dijelovima grma, koji je bio neposredno izvrgnut
buri. Intenzitet izbijanja lišća i izbojaka u proljeće bio je normalan.


Wistaria ehinensis D. C.: Bez šteta.


Yucca gloriosa L.: Bez štete.


ZAKLJUČAK


Zima 1955./56. god. općenito uzeto bila je izvanredna i imala je poseban
tok. Tako je ona bila izvanredna i u području mediteransko-jadranske klime,
a u kojem se nalazi i Split sa svojom okolicom. Izvanrednost ove zime na potonjem
području očitovala se u toplom mjesecu siječnju i s dva hladna perioda.
Prvi period niskih temperatura trajao je zadnjih dana mjeseca siječnja i u prvoj
polovici veljače, a drugi krajem prve dekade ožujka. Srednja mjesečna temperatura
u siječnju, usprkos zahlađenju pred kraj mjeseca, viša je od višegodišnjeg
prosjeka (8,2° C u siječnju naprama 7,2° C višegodišnjeg prosjeka).
Hladni period počinje 26. siječnja. Taj hladni period nije karakteriziran toliko
apsolutnim minimumima (1956. god. taj je u zaklonu iznosio — 5,8° C, dok apsolutni
minimum iz 22-gođišnjeg posmatranja iznosi 11,5° C) koliko dužinom
trajanja. Naime dnevne temperature zraka u zaklonu bile su ispod 0°C gotovo
neprekidno 20 dana, a na 5 em iznad tla i 24 dana (graf. 1). Minimalne temperature
zraka ispod 0° C bile su i tri dana u ožujku, dok su takvi minimumi: u
tom mjesecu na 5 cm iznad tla trajali 8 dana (od 9. do 16. III.). Paralelno
g niskom temperaturom vladao je i hladni vjetar, bura, koja je imala jačinu i
10°poBeaufort-u. (graf. 2). Dani s maksimalnom burom bili su i dani s minimalnom
relativnom vlagom. Ova zima obilovala je i snijegom i to kako u veljači
tako i u ožujku.


Posljedice ovog hladnog perioda nepovoljno su djelovale na mnoge ovdje
popisane vrste. One su bile slijedeće: na većini vrsta stradalo je samo lišće
(iglice), manji broj vrsta pretrpio je smrzavanje nadzemnog dijela, a najmanji
broj je potpuno uginuo.