DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1957 str. 34 <-- 34 --> PDF |
SAOPĆENJA OPLEMENJIVANJE ŠUMSKOG DRVEĆA U DANSKOJ I ŠVEDSKOJ* Dr. M. Viđaković — Zagreb Danska Danska je mala zemlja, s površinom od 43.018 km2 i s oko 4,5 miliona stanovnika. Od toga na sam glavni grad otpada oko 1,200.000 stanovnika t. j. preko 1/i ukupnog stanovništva. Najrazvijenija privredna grana je poljoprivreda, ali i šumarstvu se pridaje znatna pažnja što je vidljivo i iz slijedećih podataka. Godine 1881. šumska površina Danske iznosila je 4,9%, 1907. 8,3%, 1923. 8.6%, 1950. 10,2%, a 1956. između 11 i 12% od ukupne površine. Gospodarenje sa šumama je veoma intenzivno. Šumske uprave su veoma male, često i po 300 ha, a prosječna njihova veličina je oko 1.000 ha. Šumske komunikacije su veoma razvijene i dobre, a mehanizacija rada u šumarstvu je na velikoj visini. U takvim uvjetima, u kojima se dansko šumarstvo nalazi, započeo je svoj rad pionir šum. genetike C. Syrach Larsen. Njegov je otac bio vrtlar u šumsko-botaničkom vrtu u Charlottenlundu nedaleko Kopenhagena. Syrach Larsen je po svršetku fakulteta dobio mjesto direktora toga vrta. Imajući pred očima unapređenje šuma u Danskoj, došao je Larsen na jednu novu ideju: unaprijediti proizvodnju šuma umjetnim međusobnim križanjem vrsta. Kao vrtlarski sin promatrao je radove, koje vrtlari primjenjuju na ukrasnom drveću i grmlju. Došao je do zaključka, da bi se i kod šumskog drveća mogle koristiti izvjesne metode iz vrtlarstva i da bi se proizvodnost šuma mogla poboljšati kontroliranom sjemenskom produkcijom. Kao direktor šumsko-botaničkog vrta imao je mogućnosti da provede takve pionirske radove. Njegovi prvi rezultati postignuti između 1924. i 1935. godine, pobudili su interes kod stručne javnosti ne .samo u Danskoj nego i u susjednoj Švedskoj. Kod tako intenzivnog šum. gospodarenja, gdje se vodi računa o svakom stablu, gdje se nastoji povećati i poboljšati šumski fond, razumljivo je, da se šumarska javnost veoma zainteresirala za ideje i radove Syrach Larsena. Godine 1936. osnovan je Institut za oplemenjivanje šumskog drveća u Horsholmu; za direktora postavljen je Larsen i na toj se dužnosti i sada nalazi. Institut u Horsholmu potpada pod Poljoprivredno-veterinarsko-šumarski koledž u Kopenhagenu. Hersholm je udaljen 23 km od Kopenhagena. Institut obuhvaća površinu od oko 20 hektara. Na toj površini nalazi se institut s pomoćnim zgradama, staklenicima, arboretum i pokusne površine. * Predavanje održano dne 5. II. 1957. u Šumarskom klubu u Zagrebu. Preko komisije za kulturne veze s inozemstvom i Poljoprivredno-šumarskog fakuleta u Zagrebu dobio sam od danske vlade stipendiju za specijalizaciju iz oplemenjivanja šumskog drveća i šum. genetike. Ta specijalizacija trajala je od 7. listopada 1955. do 25. srpnja 1956. godine. U Danskoj sam radio najvećim dijelom u Institutu za oplemenjivanje šumskog drveća u Horsholmu. Pored toga radio sam i na Institutu za genetiku Poljoprivredno veterinarsko šumarskog koledža u Kopenhagenu. Također sam posjetio na kraće vrijeme neke institute za oplemenjivanje šumskog drveća u Švedskoj kao i jedan institut u Njemačkoj. 432 |