DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/1957 str. 35     <-- 35 -->        PDF

Broj stručnog osoblja je slijedeći: Direktor, 2 stalna asistenta, 2—6
oompćnih aisstenata (šumarski pripravnici), 2 stalna tehničara (jedan je
šef vrta), 1 činovnica, 8 stalnih radnika.


´ \ i i ´/


Institut obuhvaća: 1 glavna zgrada Instituta, 1 pomoćna zgrada, 1
zgrada za skladište, 2 zgrade za stanovanje (1 za šefa vrta, a druga za 1
asistenta), 2 staklenika za kalemljenje biljaka, 1 staklenik visine 6 m,
1 manji staklenik za pokuse u vezi fotoperiodizma i za ttrušenje polena,
1 manja zgrada, u kojoj je smještena garaža i putnička soba.


Materijalna sredstva


Institut raspolaže s prilično velikim materijalnim sredstvima. Godišnje
dobiva oko 211.000 Kruna t. j . oko 9,073.000 Dinara kredita za naučna
istraživanja, opremu i plaće radnika kao i privremenih asistenata. Glavno
osoblje instituta sastoji se iz 6 osoba, koje su plaćene iz drugog kredita.
Plan rada i svrha Instituta


Institut se isključivo bavi problemima oplemenjivanja šumskog drveća
i šumarskom genetikom. Taj rad mogao bi se podijeliti ovako:


a) sabiranje dendrološkog materijala


Larsen je već u prvim godinama svog rada na oplemenjivanju šumskog
drveća uvidio važnost, koju predstavlja Arboretum za oplemenjivanje.
Zbog toga je odmah s osnutkom Instituta podigao i Arboretum,
koji sada nakon 20 godina ima veoma lijepu kolekciju šumskog drveća.
Sabiru se kako domaće tako i strane vrste. Tako na pr. rod Abies zastupljen
je s 24 vrste, rod Pinus sa 17, rod Picea sa 14, rod Larix sa 8, rod Alnus
sa 8, rod Betula sa 10, rod Celtis sa 5, rod Prunus sa 14, rod Fraxinus sa
11, rod Acer sa 17, rod Notofagus sa 3 i t.d.


Kao primjere važne uloge Arboretuma iznosim slijedeće. Picea
sitchensis s otoka Sitka i Vancouver pokazala se u Danskoj kao vrlo pogodna
vrsta za vjetrobrane pojaseve na pjeskovitim terenima u Jullandu.
U Arboretumu postoje grupe od nekoliko provenijencija te smrče i one
se u vezi s tim radovima kako umjetno tako i vegetativno razmnažaju.
Naša Pančićeva omorika veoma je cijenjena u Danskoj kao parkovno drvo.


433