DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1957 str. 37     <-- 37 -->        PDF

d) vegetativno razmnažanje


Iz dosada izloženog moglo se vidjeti, da je za oplemenjivanje bilja
neophodno potrebno razmnažanje šumskog drveća vegetativnim putem.
Institut u Danskoj bavi se pitanjima vegetativnog razmnažanja, ali sada
već ne u tolikoj mjeri kao prijašnjih godina, jer su za vrste, s kojima se
bave, našli za tamošnje prilike zasad zadovoljavajuća rješenja .Sada teže
za tim da poboljšaju svoje metode rada.


SI. 3. Horsholm — 3-godišnji
klon jele s mnôgo muških
cvatova.


(Foto: M. Vidaković)


e) umjetna križanja
Kod oplemenjivanja šumskog drveća spada u najvažnije radove
umjetno križanje i to iz slijedećih razloga:


1. umjetnim oprašivanjem možemo u potpunosti kontrolirati dobivanje
sjemena t. j . Fi generacije.
2. križanjem dviju vrsta, a često i nižih sistematskih jedinica, dapače
i provenijencija postizavamo kod šumskog drveća heterosis, koji se između
ostaloga manifestira u velikom prirastu.
3. umjetno križanje dozvoljava nam, da odgojimo biljke u bliskom
srodstvu tzv. incestu, što kasnije možemo koristiti za povećanje luksurirajućeg
svojstva t. j . heterosisa.
4. pri istraživanju otpornih sorata šumskog drveća igra značajnu ulogu
umjetno oprašivanje.
5. radovi na osnivanju sjemenskih plantaža usko su povezani s umjetnim
oprašivanjem.
Ovo su samo najvažniji razlozi, koji govore o tome, da se kod oplemenjivanja
šumskog drveća mora pridavati velika važnost umjetnom
križanju. Danci kao začetnici toga rada već su daleko u tome uznapredovali.
Mnogi će se pitati, da li je takav rad koristan, kada znamo, koliko
dugo moramo čekati, dok pojedine vrste šumskog drveća počnu rađati
sjemenom.


U tom pogledu rezultati, koje su Danci postigli, govore sasvim pozitivno.
Za otprilike 30 godina rada oni su na osnovi križanja uspjeli proizvesti
nove tipove šumskog drveća, ali ne samo u pokusne svrhe nego i za