DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1957 str. 39     <-- 39 -->        PDF

misao slijedeća: ako se jedno stablo određenih karakteristika vegetativno
razmnoži i te primjerke t. j . taj klon posadi na raznim mjestima pod
raznim ekološkim uvjetima, morat će se pokazati nakon izvjesnog broja
godina, da li su karakteristike t. j . svojstva, koja opažamo kod svih primjeraka,
jednaka ili nisu. Ako se pokažu razlike, znači, da ta svojstva nisu
nasljedna, nego ovise o vanjskim faktorima. U protivnom slučaju istraživana
svojstva možemo smatrati nasljednim i taj primjerak odrediti kao
određeni genotip.


g) sjemenske plantaže
Osnivanjem sjemenskih plantaža ne bavi se direktno Institut u Horsholmu,
nego drugi operativni institut, koji je u stvari nastao iz prvog.
Članovi instituta u Horsholmu sudjeluju kod tog rada i rezultate svojih
istratživanja predaju na dalje korišćenje tom institutu.
Sjemenske plantaže postavljaju se na slijedećim principima: kada je
utvrđen jedan tip ili svojta, koja ima željena svojstva, izvrši se selekcija
najboljih stabala. Ta se stabla vegetativno razmnože i prenesu na površinu
određenu za sjemensku plantažu. Nakon 5—10 godina stabla počinju rađati
sjemenom. Kod toga se mora paziti, da ne dođe do stranooplodnje. To se
postizava na više načina kao n´a pr. osnivanjem plantaže u poljoprivrednom
rejonu ili u području rasprostranjenja neke druge vrste i t. d.
Kod osnivanja sjemenske plantaže za dobivanje hibridnog sjemena
postave se u redove u stanovitom omjeru biljke majke i biljke očevi.
Na tim principima osnovana je u Danskoj 1947. godine sjemenska
plantaža običnog jasena na površini od 3,2 ha i u 1953. god. dobiveno je
77 kg. sjemena. Stabalca su sađena na udaljenost od 4 metra.
Isto tako osnovana je sjemenska plantaža za hibridni ariš, koja je
počela rađati sjemenom.


SI. 6. Horsholm — U sre


dini križanac Thuja plica


ta X Th. Standishii, lijevo


uginula Th. plicata. Na sil


ci asistent B. Soegaard.


(Foto: M. Viđaković)


h) oplemenjivanje i bolesti
Ako se pojedine provenijencije jedne vrste vegetativno razmnože i
postave u uvjete, gdje je nakon izvjesnog vremena moguća zaraza, može
se ustanoviti, koje su provenijencije otpornije prema dotičnoj bolesti.


437