DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1957 str. 45     <-- 45 -->        PDF

NAUČNA EKSKURZIJA POLJSKIH BOTANIČARA I ŠUMARA
FITOSOCIOLOGA U HRVATSKOJ


Sredinom mieseca sronia (13. VII. 1957.I donutovala ie u Zagreb Lrurja istaknutih
botaničara i fitosociologa iz Poljske. Pored prof. dr. Bogumila Pawlowskog,
člana Poljske Akademije nauka i redovnog profesora Prirodoslovno-matematskog
fakulteta, Sveučilišta u Krakowu i njegove supruge prof. đr. Stanislave Pawlowski,
također botaničarke i suradnice PAN — ekskurziji su prisustvovali mgr. ing. Kazimierz
Zarzycky i mgr. Adam Jasiewicz asistenti botaničkog instituta PAN (Instytut
Botaniki PAN) iz Krakowa te mgr. ing. Teofil Wojterski i mgr. ing. Florian Celinski,
članovi instituta za sistematiku i geografiju bilja Univerziteta Adama Mickiewicza
(Zaklad Systematyki i Geografu Roslin Universytetu im Adama Mickiewicza)
u Poznanu.


Prof. dr. B. Pawlowski, koji je svojevremeno predavao i na Šumarskom fakultetu
u Krakowu, jedan je od najistaknutijih botaničara i fitosociologa Poljske, a
smatran je jednim od prvaka i najuglednijih predstavnika biljne sociologije u Evropi.
Prvi posjet prof. Pawlowskog našoj zemlji datira još od prije rata kad je 1938. g.
započeo sa prof. dr. Ivom Horvatom vegetacijska istraživanja na planini Vranići u
Bosni. Grupu asistenata, koji su doputovali pod vodstvom prof. Pawlowskog, sačinjavaju
isključivo mlađi ljudi, među kojima su trojica šumarski inženjeri, a svi se bave
specijalno florističkim te biljnosociološkim istraživanjima.


Poticaj za organizaciju ove ekskurzije potekao je od prof. dr. Ive Horvata, a
cilj ekskurzije bilo je dovršenje započetih istraživanja prof. Horvata i prof. Pawlowskog
na planini Vranići i da gosti, napose mlađi, upoznaju vrlo raznoliku floru, glavne
osebujnosti i značajke vegetacijskog pokrova Bosne, Hrvatske i Slovenije. Ekskurzija
je organizirana na bazi razmjene te je predviđeno, da druge godine grupa naših botaničara,
i šumara fitosociologa posjeti Poljsku sa ciljem, da upoznaju tamošnji vegetacijski
pokrov, rezultate botaničkih i biljnosocioloških naučno-istraživalačkih radova
i da izvrši slične istraživalačke radove kako su kod nas provedeni na Risnjaku.


Ekskurzija kao cjelina održana je dijelom u zapadnoj Bosni, (cea 11 dana), veći
dio u Hrvatskoj (cea 13 dana) i u Sloveniji (cea 8 dana). Za vrijeme istraživanja na
Vranići planini i u Hrvatskoj ekskurzije su predvodili prof. dr. Ivo Horvat i prof. dr.
Frane Kušan, a u Sloveniji dr. Makso Wraber. Od domaćih učesnika sudjelovali su
na ekskurziji u Hrv. Primorju i Gorskom Kotaru pored prof. Ive Horvata i članovi
Instituta za šumarska i lovna istraživanja NRH u Zagrebu ing. Stjepan Bertović i
ing. Zlatko Gračanin te članovi Šumsko pokusnih stanica istituta, sa Rijeke ing.
Zvonko Pelcer, a iz Delnica ing. Dražen Cestar. Od šumarskih stručnjaka iz operative
prisustvovali su dijelu ekskurzije kroz područje Gorskog Kotara, predstavnik Uprave
za šumarstvo u Rijeci ing. Zvonimir Tomac, zamjenik upravitelja šumarije u Fužinama
ing. Josip Movčan, upravitelj šumarije Gerovo ing. N. Lesković te upravitelj
šumarije Klana ing. Veljko Jurdana. Dijelu ekskurzije na području šumarije Lekenik
prisustvovao je zamjenik upravitelja šumarije ing. Zvonimir Gudek.


OPĆENITI OPIS EKSKURZIJE KROZ HRVATSKU


Pod vodstvom prof. dr. Frana Kušana gosti su razgledali botanički vrt Farmaceutskog
fakulteta, koji se, kako je poznato, ubraja među najljepše i naučno najsuvremenije
uređene botaničke vrtove ove vrste u Evropi i ističe naročitim bogatstvom
naüe domaće flore. Prilikom ekskurzije u Samoborskoj Gori studirani su glavni tipovi
šuma i livada brdskog područja kopnenog dijela Hrvatske, a između ostalog: brdska
šuma bukve (Fageium croat. montanum), hrv. šuma kitnjaka i običnog graba (Querceto-
Carpinetum croaticum), šuma kitnjaka i pitomog kestena (Querceto-Castanetum
croat.) i šuma bukve s rebračom (Blechno-Fagetum).


Nakon završenih istraživanja u Bosni, gosti iz Poljske su upoznali kulturne i
historijske znamenitosti Dubrovnika, floru i vegetaciju zimzelenog područja (Quercetum
ilicis) te parkove i prirodnu vegetaciju (Carpinetum orientalis lauretosum)
bliže okolice Opatije i Ike.


´ Pod vodstvom prof. I. Horvata studirali su mgr. ing. T. Wojterski mgr. ing. F.
Celinski šumu johe (Alnetum glutinosae) u okolici Kuplenova, različite subasocijacije
šume hrasta medunca i crnog graba (Querceto-Ostryetum carpinifoliae) u dolini Sutinsko
kod Podsuseda te poplavne šume lužnjaka (Querceto-Genistetum) u okolini
Lekenika. Budući pak, da spomenuti drugovi iz Poljske upravo rade na istraživanjima