DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1957 str. 46 <-- 46 --> PDF |
i kartiranju vegetacije Babje Gore, pokazali su naročito zanimanje za cjelokupnu organizaciju posla, pa su im sa strane ing. Bertovića detaljno izloženi redosljed, metod i tehnika terenskog i uredskog rada oko kartiranja i svi pripremni stručno-tehnički radovi u vezi štampe vegetacijskih karata. Najzanimljiviji dio ekskurzije u Hrvatskoj predstavljao je obilazak i proučavanje područja Primorja i Gorskog Kotara, gdje su u poslijeratnom razdoblju pod rukovodstvom prof. I. Horvata izvršena vegetacijska istraživanja i detaljna fitosociološka kartiranja. Upoznavanje rezultata ovih i niza ostalih istraživanja sprovedenih u određenim biljnim zajednicama, te primjena rezultata svih tih istraživnja u praksi, bilo je za sve učesnike od najvećeg interesa. GLAVNE ZNAČAJKE KARTIRANOG PODRUČJA I OPIS EKSKURZIJE KROZ HRVATSKO PRIMORJE I GORSKI KOTAR Detaljno upoznavanje vegetacije iskartiranog područja, a posebice planinskog, bilo je za poljske fitosociologe od velikog interesa, radi usporedbe sa biljnim zajednicama susjedne Slovenije i Alpa, jer se planinska vegetacija Alpa i balkanskih planina razlikuju u mnogim osebinama. Kako je poznato1, vegetaciju balkanskih planina izgrađuju endemične asocijacije, značajne po svojim ilirsko-balkanskim vrstama, dok se Alpe ističu vrstama alpskog i arktičkog podrijetla. Granica između ta dva različna područja, alpskog i balkanskog, prolazi na Risnjaku i Snježniku, a iskartirano područje u cjelini predstavlja najzapadniji isječak vegeticije dinarskog planinskog sustava od mora do kupske doline. Ovdje su obuhvaćene sve vegetacijske jedinice jugozapadne Hrvatske i prikazan je njihov odnos prema makro-i mikro klimi, nadmorskoj visini, udaljenosti cd mora, prema geološkoj i petrografskoj građi, mikroreljefu, antropogenim utjecajima i si.2. U vezi sa nadmorskom visinom i klimom predstavlja ovo područje najznačajniji primjer visinskog raščlanjenja Hrvatske polazeći po jednoj strani od mora, a po drugoj od kopnenog dijela dolinom Kupe do vrhova planinskog masiva Risnjaka i Snježnika. Na spomenutom području sprovedena su osim detaljnih vegetacijskih također i pedološka, mikrobiološka, klimatološka, šumarska i poljoprivredna istraživanja. Rezultati tih istraživanja pokazali su, da jasno obuhvaćene biljne zajednice (asocijacije i subasocijacije) pružaju ne samo najbolji odraz ekoloških prilika već i najsigurniji osnov za provedbu najraznolikijih istraživanja kako naučnog tako i čisto praktičnog značenja. Cijelo vegetacijski obrađeno područje Gorskog Kotara i Hrv. Primorja od posebnog je ekonomskog značenja, jer obuhvata u svom sjeveroistočnom dijelu najvrijednije i najsačuvanije prirodne komplekse visokih šuma, a po drugoj strani u jugozapadnom dijelu najveća prostranstva slabo produktivnih niskih šuma, šikara i kamenjara. Dok je za prvo spomenuto područje valjalo ustanoviti najprikladniji i najracionalniji način gospodarenja čuvajući prirodnu produktivnost šuma, za prostrane degradirane šumske komplekse Primorja valjalo je pronaći način za što bržu i sigurniju melioraciju i pošumljenje. Tome je zadatku dijelom zadovoljeno, a dobiveni rezultati istraživanja, sprovedenih na osnovu jasno omeđenih vegetacijskih jedinica imaju posebno značenje, jer se kao poredbeni materijal mogu primjeniti na velike površine našeg Krša, sve dokle sežu iste vegetacijske jedinice. Na priloženoj karti, izrađenoj u mjerilu 1 : 150.000 prikazane su glavne vegetacijske jedinice krškog područja, čije je horizontalno i vertikalno raščlanjenje identično i značajno za Hrvatsku, velike dijelove Bosne i Hercegovine te za kopnene dijelove Crne Gore. To je raščlanjenje prikazano u isječku, koji je obuhvaćen spomenutim vegetacijskim kartiranjima. Kako je vidljivo, obrađeno područje zaprema u cijelosti četiri sekcije mjerila 1 : 25.000, sa ukupnom površinom od cea 520 km2. Na priloženoj karti su označena radi bolje preglednosti nešto pojednostavljena prirodna područja raširenja glavnih vegetacijskih tipova šuma, rekonstruirana prema današnjem stanju 1 Prof. dr. Ivo Hrvat: Obrazloženje prijedloga za proglašenje Risnjaka narodnim parkom (Glasnik biološke sekcije Hrv. prirodoslovnog društva, Zgb. 1953. g.). 2 Prof. Dr. Ivo Horvat: Osam godina istraživanja i kartiranja vegetacije Gorskog Kotara i Hrv. Primorja (Sum. list br. 11/12, 1955.). |