DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1957 str. 47 <-- 47 --> PDF |
vegetacije, detaljno kartirane u okviru spomenutih istraživanja*. Osim glavnih vegetacijskih područja označene su i manje površine onih tipova šuma, koje ne zauzimaju veće komplekse, ali su zanimljive sa drugog stanovišta, kao primjerice prirodna šuma crnog bora i sastojina poljskog jasena. Na kartici je označen i središnji dio masiva Risnjaka, koji je na prijedlog Hrvatskog prirodoslovnog društva i Odjela za zaštitu prirodnih rijetkosti, Konzervatorskog zavoda NRH u Zagrebu proglašen sa strane Sabora NR Hrvatske nacionalnim parkom, ujesen 1953. godine4. Na preglednoj karti područja, unutar kojeg se je održao najveći dio ekskurzije sa poljskim botaničarima i fitosociolozima, prikazane su klimatogene (zonalne) biljne zajednice odnosno područja njihovog raširenja. Najniži priobalni dio izgrađuju ovdje šume bjelograba (Carpinetum orientalis croaticum), na koje se visinski nadovezuje područje raširenja šume crnograba i šašike (Seslerieto-Ostryetum). Na spomenute listopadne šikare, izrazite predstavnike šumske vegetacije naših submediteranskih predjela — nadovezuje se vrlo izražen i značajan pojas primorske šume bukve (Fagetum croat. seslerietosum), koja obzirom na svoj fitosociološki sastav, a i strukturu šume predstavlja vrlo oštru i markantnu granicu prema svim ostalim šumama planinskih i kontinentalnih predjela. Daljnji viši vegetacijski pojas obilježava svojim obilnim prisustvom jela u posebnom tipu šume bukve s jelom (Fagetum croat. abietetosum), koja predstavlja najrašireniji i šumsko-gospodarski najznačajniji tip šuma Gorskog Kotara na vapnenoj i dolomitnoj podlozi. Prostrane šumske predjele iznad gornje visinske granice raširenja jele nastava predplaninska šuma bukve (Fagetum croat. subalpinum), prelazeći na svojoj gornjoj granici raširenja postepeno u klekovinu bukve. Najviše i najizloženije grebene i vrhunce planinskih masiva obrašćuje i prekriva klekovinu bora (Pinetum mughi croaticum). Identično visinsko slojanje vegetacije razvijeno je i prema kopnenom dijelu, s razlikom, što se ovdje u nižim predjelima nadovezuju prema dolje na šumu bukve s jelom termofilniji tipovi šuma, primjerice gorska šuma bukve (Fagetum croat. montanum) i izvan kartiranog područja šuma kitnjaka i običnog graba (Querceto- Carpinetum croaticum). Pojavljivanje gorske šume bukve te ovdje lokalno uvjetovane šume crnjuše i crnograba (Ericeto-Ostryetum) proističe iz utjecaja klime toplijih kopnenih predjela, koji se utjecaj ovdje širi dolinom Kupe i njenih pritoka5. Osim spomenutih klimatogenih zajednica od velikog su ovdje značenja i šume, čiji su pridolazak i raširen je tek lokalno uvjetovani. Takove su primjerice šuma jele s rebračom (Blechno-Abietetum) raširena na silikatima, smrekove šume (Piceetum croat, montanum i Piceetum croat. subalpinum), koie su raširene redovito u hladnim vrtačama, ponikvama i dolinama te šuma jele s milavom (Calamagrosteto-Abietetum piceetosum), koja nastava strma, skeletna i topla staništa planinskog područja. U okviru ovdje iznesenih glavnih značajki i raširenja šumske vegetacije istraživanog područja, postoji još niz osobitosti klimatološkog, pedološkog, poljoprivrednog i šumarskog karaktera u čije se izlaganje ovdje nije moguće upuštati. Neke od tih osobitosti dotaknut ćemo u daljnjem opisu ekskurzije kroz to područje. U svom prvom dijelu ekskurzija se je odvijala kroz submediteransko područje pa su obađena slijedeća mjesta odn. lokaliteti: Riiekp-Svilno-Grobničko Polje-BorjiPonikva- Skrljevo-Draga-Kamenjak-Melnik-Stipanja-Oštrovice-Gornje Jelenje-Platak -Snježnik (planinarski dom). Na tom dijelu ekskurzije upoznata je karakteristična fizionomija naših primor skih predjela, gdje se u vrlo šarolikom mozaiku isprepliću kompleksi poljoprivrednih kultura i livada sa ostacima šuma i prostranim površinama šikara, kamenjara i drugih degradacijskih stadija šume. U okolici Orehovice i Svilna studirane su šume bjelo graba 8 Prof. dr. I. Horvat i suradnici: »Karta biljnih zajednica jugozapadne Hrvatske«, sekcije Sušak 2a i 2c, Zagreb 1954´. Prof. dr. I. Horvat i suradnici: »Karta biljnih zajednica jugozapadne Hrvatske«, sekcije Sušak lb i Id, u pripremi za štampu. 4 Prof. dr. I. Horvat i suradnici: »Karta biljnih zajednica narodnog parka Risnjak«, Zagreb 1954. god. 5 Prof. dr. I. Horvat: Pregled vegetacije jugozapadne Hrvatske-rukopis. |