DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1957 str. 48 <-- 48 --> PDF |
(Carpinetum orientalis typicum) i ovdje najrašireniji tip kamenjare rdobrade (Asphodeleto- Chrysopogonetum) te livadne asocijacije Brometo-Chrysopogonetum i Pseudovino- Poetum bulbosae. Na Grobničkom Polju studirana je posebna asocijacija kamenjare Satureio-Edraianthetum, prilagođena plitkom tlu diluvijalnih šljunaka i jakom vjetru, a na usponu od Grobničkog Polja prema predjelu Borji kamenjarska zajednica Satureio-Ts"haemetum. Svakako najzanimljiviji objekt ekskurzije toga dana predstavljala je relik+na. ekstrazonalna šuma crnog bora (Chamaebuxeto-Pinetum), koja nastava vrlo strme doiomitne obronke Borove Drage (Borji) i koja se je ovdje održala pod naročitim reljefnim i edafskim prilikama u bitno različitoj klimazonalnoj vegetaciji.6 Nakon kratkog razgledanja starog grada Grobnika nastavljen je put od Čavala prema zaseoku Ponikve, gdje je u dnu oko 255 m duboke, povremeno poplavljivane, ponikve sačuvana lijepa prirodna sastojina poljskog jasena (Fraxinus angustifolia), a podno zaseoka Drage studirane su dolinske livade (Molinleto-Peucedanetum i Horđeetum secalini). U nastavku ekskurzije proučavane su raznolike šumske i livadne zajednice viših zona, t. j . područja raširenja šume crnograba i šašike te primorske šume bukve. U okolini Kamenjaka studirana je šuma Seslerieto-Ostryetum quercetosum sessiliflorae, na Melniku kod Štipanje subas. Seslerieto-Ostryetum quercetosum pubescentis, a u dolini nedaleko Oštrovice subas. Seslerieto-Ostryetum carpinetosum betuli. Ova (zadnje spomenuta subasocijacija mezofilnog karaktera posebnog je šumsko gospodarskog značenja i u njoj je zabilježeno preko 30 vrsta drveća i grmlja. Pored šuma pregledani su u nekoliko navrata i tipovi kamenjara i livada tog područja. Prostrane i obešumljene, vjetru izložene obronke i vrhove ovih predjela prekriva značajna kamenjarska zajednica crvenog šaša i žute zečine (Cariceto-Centaureetum rupestris), dok je na ravnijim položajima, u udolicama i na dubljim tlima razvijena bujna l´vadna zajednica resenca i zmiika (Danthonio-Scorzoneretum). U okolini Gornjeg Jelenja, studirana je na obroncima Straže primorska šuma bukve (Fagetum croat. seslerietosum), na koju se u smjeru Rogozna i Lokvarskih Laza nadovezuju šume bukve i jele. Goste iz Poljske vrlo su impresionirale dvije stvari. U prvom redu vrlo velike razlike u biljnom sastavu, ekologiji i raširenju između područja as. Carpinetum rtrientalis i šuma as. Seslerieto-Ostryetum. a zatim vrlo oštra i kod Gornjeg Jelenja kao odrezana granica termofilnih šuma i šikara primorskih obronaka prema šumama bukve i jele u unutrašnjosti. U drugom dijelu, ekskurzija se je odviiala kroz predplaninsko i planinsko područje Gorskog Kotara te okolinu izvora Kupe pa su tom prilikom obađena slijedeća mjesta odn. lokaliteti: Snježnik-Medvrhi-Guslice-Lazac-Vilje-Veliki Risniak-Smrekovac - Bijela Vodica - Markov Brlog - Razloge - Izvor Kupe-Mrzla Vodica-G. Jelenje- Platak-Veliko Snježno-Ceclje-Suho-Klana-Rijeka. Jedan cio dan ekipa se,.je zadržala proučavajući planinsku vegetaciju masiva Hrv. Snježnika, Medvrha i Guslica. Od šumskih zajednica ovog područja studirana je pretplaninska šuma bukve (Fagetum croat. subalpinum), klekovina bora (Pinetum mughi croticum) te šikara velelisne vrbe (Salicetum granđifoliae). Zanimiva je u ovim predjelima nisko položena granica šume uvjetovana maritimnim karakterom klime. Posebna pažnja posvećena je detaljnom proučavanju raznolikih tipova planinskih rudina, koje su ovdje najljepše razvijene i prekrivaju razmierno velike i homogene površine. I u njihovom sastavu i raširenju očituje se velika zakonitost obzirom na tip tla, ekspoziciju, nagib, izloženost vjetru, razdoblje ležanja snijega, i druge ekološke faktore. Spustivši se sa Snježnika i prošavši slikovita Srebrna Vrata, studirane su na Lazcu livade Alchemilleto - Trisetetum i Nardetum te gorska šuma smreke (Piceetum montanum), koja nastava mrazišta i razvijena je na dubokoj naslazi nodzolastog tla. U području nacionalnog parka Risnjak, na grebenu povrh 200 m duboke Viljske Ponikve prikazan je u najkraćim crtama vegetacijski fenomen ponikava, koji se sastoji u tome, da ponikva stvara svoju naročitu klimu, koja se razlikuje od klime 6 Prof. dr. Ivo Horvat: Zanimiv nalaz samonikle borove šume pod Obručem (Biološki Glasnik br. 9, Zagreb 1956. g.). 446 |