DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1957 str. 5 <-- 5 --> PDF |
O POMLAĐIVANJU JELE NA PLANINSKOM PODRUČJU HRVATSKE iz Instituta za šumarska i lovna istraživanja NRH, Zagreb J. Šafar U šumama Jugoslavije ima četinjača 29°/», u Hrvatskoj 18°/». U čitavom svijetu i kod nas potražnja za četinjačama je velika. U svjetskoj potrošnji za industriju i građevine četinjače danas učestvuju sa oko 80°/». U vezi s razvitkom industrije, rudarstva i građevinarstva u Jugoslaviji sve se više povećava potreba na drvu četinjača. Zato treba da se u šumama FNRJ i pogotovu u NRH što više poveća omjer četinjača. Ovo se naročito odnosi na jelu, jer je ova vrsta kod nas po površini prirodnog areala najraširenija četinjača i jer je s obzirom na prirast i kvalitet vrlo vrijedna vrsta drveća. Ali jela se u mnogim sastojinama nedovoljno obnavlja i to ne samo kod nas, nego i u mnogim predjelima Evrope. Dok su zahvati u sklopu krošnja bili umjereni, moglo se razmjerno lako upravljati omjerom smjese. Ali kad se sklop prebornom i pogotovu oplodnom sječom naglo i jako otvarao, izazvane promjene kompleksa stanišnih činilaca često su utjecale, da se jela (naročito na suhijim staništima) nedovoljno podmlađivala. Pojava nedovoljne obnove jele dovodi u pitanje potrajnost prihoda ove vrste u daljoj budućnosti. — Gospodarski je važna i pojava uzmicanja smreke pod navalom bukve a i jele, kao i smanjivanje prirodnog areala i omjera bora. Dakle podmlađivanje četinjača a napose jele nije samo biološki problem, nego još više i gospodarski. U vezi sa sve većom potražnjom čamovine potrebno je da se za rješenje toga problema pronalaze i novi načini za brže stvaranje novog jelovog naraštaja. Stoga ćemo na temelju opažanja i istraživanja (god. 1949. do 1956.) ukratko raspraviti ova pitanja: 1. bitne značajke u problemu prirodnog podmlađivanja jele; 2. obnova jele posredstvom listača: a) na silikatnim tlima b) na vapnenačkim tlima; 3. obnova jele posredstvom četinjača; 4. biološka i ekonomska analiza podmlađivanja jele. Problem prirodnog podmlađivanja jele U pojedinim sastojinama jele-bukve (Fagetum abietetosum Horv), na pojedinim manje svježim staništima planinskog područja Hrvatske, prirodno podmlađivanje jele odviše se sporo razvija u toku nekoliko posljednjih desetljeća. Značajna je pojava, da je urod jele bio čest i obilan. Većinom je i klijanje sjemena bilo dobro i ponik se obilno razvio. Ali već u drugoj polovici istog vegetacijskog razdoblja i pogotovu u idućim godinama podmlatka je bilo malo. Kasnije jedva se gdje moglo opaziti da je jela imala dobar i obilan ponik. Navedena pojava značajna je i za pojedine sastojine u susjednoj Sloveniji, Srbiji, Bosni i Makedoraji, ali i za male dijelove prašuma u Hrvatskoj i Bosni. Nedovoljno podmlađivanje jele opaženo je i u mnogim šumama srednje Evrope. Istra |