DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1957 str. 50 <-- 50 --> PDF |
uputila da razgleda veliku ponikvu Ceclje, poznatu po izrazito razvijenom vegetacijskom fenomenu ponikve. Nakon golemih prostranstava subalpske šume bukve, snažno se doimlje pogled na pretplaninsku šumu smreke koja obrašćuje ovu ponikvu prepuštajući najhladnija i naj izloženi ja mjesta klekovini bora sa mjestimice oko 60 cm debelom naslagom maha tresetara (Sphagnum). Osim toga u ponikvi Ceclje pridolaze za razliku od ostalih ponikava hrvatskog Krša neki visokoplaninski elementi kao: Dryas octopetala, Salix retusa, Carex capillaris, Campanula cochlearifolia i Crépis Kerneri7. Pored iscrpnih izlaganja prof. dr. Ive Horvata tokom cijele ekskurzije i terenskog obilaska također su aktivno sudjelovali u radu njegovi stalni suradnici sa istraživanja i vegetaciiskih kartiranja. a sadašnji članovi Instituta za šumarska i lovna istraživanja NRH ing. Z. Gračanin. ing. S, Bertović i ing. Z. Pelcer, objašnjavajući učesnicima pedološke značajke područia odnosno pojedinosti i značajke vegetacijskog pokrova i njegovog tipološkog kartiranja. Tako je — pored detaljnog uvida u fitosociološke tabele pojedinih šumskih, livadnih, kamenjarskih i drugih zajednica — prof. I. Horvat pružio učesnicima kroz iscrpna izlaganja jasan pregled gecbotaničkih, fitosocioloških, florističkih, geografskih, ekoloških, ekonomskih i drugih značajki pojedinih vegetacijskih tipova odnosno botaničkih vrsta. Ing. Z. Gračanin je na licu mjesta upoznavao prisutne sa tipovima tala, njihovim raširenjem, genezom, glavnim svojstvima itd. Hedovito su ta izlaganja vršena uz iskopane pedološke jame. Ing. S. Bertović je, pored cjelokupne organizacije ekskurzije, sudjelovao u objašnjavanju pojedinih značajki vegetacijskog pokrova (napose šumskog), metodike tipološkog kartiranja i mogućnosti primjene vegetacijskih karata za praktične šumarske i druge svrhe. Sva izlaganja vršena su uz uvid u detaljne vegetacijske karte mjerila 1 : 12.500. originale karata sekcije Sušak lb i ld, ili već otštampane sekcije Sušak 2a i 2c u mjerilu 1 : 25.000. U vezi pojedinih izlaganja vođene su tokom cijele ekskurzije plodne diskusije, kako naučnog i stručnog, tako i čisto praktičnog karaktera. Nadalje su vršena fitosociološka snimanja, sabiranje i determiniranje herbarskog materijala, uzimanje nekih uzoraka tla i slično. Imajući u vidu po jednoj strani dugu tradiciju i visoka dostignuća na području zaštite prirode u Poljskoj, a po drugoj strani okolnost, da se je mnogo vremena posvetilo razgledanju vegetaciiskih značajki područja nacionalnog parka Risnjak — raspravljalo se je na ekskurziji i o nekim problemima sa područia zaštite prirode. Tako je između ostalog zaključeno, da ie radi jedinstvenog naučnog i praktičnog interesa potrebno sačuvati šume nacionalnog parka Risniak u obliku strogog rezervata. Isto tako trebalo bi staviti vegetaciju užeg područja ponikve Ceclje pod posebnu zaštitu u obliku prirodnog rezervata. Prema riječima prof. dr. B. Pawlowskog i njegovih suradnika, ekskurzija je u cjelosti kod sviju proizvela jak i odličan dojam. Takovom uspjehu priđonesla je najviše izvanredna raznolikost flore i vegetacije te njihovo detaljno poznavanje i interpretacija sa strane prof. I. Horvata. Odličan dojam ostavile su na sve prisutne već otštampane. odnosno za štampu pripremljene vegetacijske karte Hrv. Primorja i Gorskog Kotara, njihova koncepcija i tehnika prikazivanja velikog broja zajednica, bez da su time karte preopterećene i izgubile na preglednosti. Prema riječima prof. Pawlowskog posebnu vrijednost svim izvršenim radovima daju paralelno izvršena kompleksna pedološka, meteorološka, šumarska, poljoprivredna i druga istraživanja. Ova široko objedinjena kolektivna suradnja i postignuti rezultati daju, prema njegovim riječima, poseban značaj i vrijednost radu kao cjelini. Sve goste iz Poljske, a napose šumare vrlo je impresionirala činjenica, da je sva ta istraživanja od samog početka i u najvećoj mjeri financirao resor šumarstva, da se štampanje karata vrši u okviru rada Instituta za šumarska i lovna istraživanja NRH u Zagrebu te da u svim tim radovima od samog njihovog početka aktivno sudjeljuje toliko velik broj šumarskih stručnjaka — kako na specijalno fitosociološkim istraživanjima i kartiranju — tako i na primjeni tih istraživanja kroz naučnu obradu za rješavanje aktuelnih, praktičnih šumarskih problema. U takovim okolnostima, uz već postignute rezultate i pokazati i interes predstavnika šumarske nauke i operative te u tako uskoj suradnji botaničara i šumara oni vide jednu nesumnjivu i golemu prednost te sigurnu garanciju za daljnji još uspješniji i plodniji rad. 448 |