DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1957 str. 51 <-- 51 --> PDF |
Imajući u vidu ovdašnje rezultate i veliko stečeno iskustvo, prof. Pawlowski je izrazio želju, da se prilikom predviđenog boravka naših stručnjaka u Poljskoj organizira i na isti način sprovede tipološko istraživanje i vegetacijsko kartiranje jednog omanjeg područja u poljskom dijelu Tatre, koje bi služilo kao osnov daljnjim istraživanjima i kartiranjima ove vrste. Na kraju valja naglasiti, da je goste iz Poljske osobito oduševila prisnost, izvanredna susretljivost i prijateljski prijem na koje su nailazili kod svih naših ljudi i ustanova tokom cijele ekskurzije. . s Bertovi ć Iz Instituta za šumarska i lovna istraživanja NRH O UZGOJU BAMBUSA — BILJKE ZNAČAJNOG PRIRASTA Vrste bambusa pripadaju rodu trava (Gramineae — kao na pr. žitarice, pirike, trske i dr.), redovito jednogodišnjih biljki, ali bambus niče, razvija se, donosi plod i ugiba istom poslije izvjesnog niza godina. Domovina mu je južnoistočna Azija (1st. Indija, Indonezija, Japan i Kitaj) gdje ima više autohtonih vrsti, koje se razlikuju po provenijenciji, po uzrastu, boji i obliku lišća i krošnje, po dimenzijama stabljike, po posebnim mehaničkim i tehničkim osobinama i t. d. prema stanišnim i klimatskim uslovima predjela u kojima rastu. Pogoduje mu ilovasto-pjeskovito, duboko, srednje Bambusi pored osta le mediteranske flore u parku Odmarališta I. V. Slovenije u Opatiji Foto Ing. Radimir 1957. kompaktno, svježe tlo; u južnim toplim krajevima i na plodnom rahlom zemljištu raste vanredno brzo. U gustom sklopu ponaraste u visinu 20—50 m, a u debljinu od 15—35 cm. Odlikuje se dnevnim prirastom od 65—100 cm, tako da se udomaćila izreka: »Raste kao bambus poslije kiše«! Ali nesamo nevidjenim visinskim prirastom, bambus se odlikuje kao malo koja druga biljka živopisnim, vazda zelenim kopljastim lišćem neobične dekorativne ornamentike. Radi svoje svestrane upotrebe s pravom je nazvan »univerzalnom biljkom«. Kako podzemni tako i nadzemni dijelovi bambusa u mnogome se razlikuju od ostalih trava. Podzemni dijelovi sastoje se od mnogo kratkih punih (za razliku od nadzemnih, koji su šuplji) članova, odijeljenih uzlovima koji rastu vodoravno i odvajaju u vidu pršljenova brojno sitno korjenje. Okrajci takovih podanaka (rizoma) nastave da se u izvjesno vrijeme razvijaju u vertikalnom smjeru stvarajući tako nadzemnu stabljiku ili batvo. I pri ostalim člancima podanaka razvijaju se pupovi, od kojih neki izrašćuju u podanke, a drugi se razvijaju u batva. Podanci rastu preko, cijele godine — makar nešto sporije preko jake zime i velike suše — probijajući se teže kroz zbijeno i kompaktno tlo. Batvo je cjevkasto, šuplje, isprekidano drvenastim pregradama (uzlovima), omotanim izvana ovojcima, iz kojih se razvijaju ogranci. Na donjem dijelu (pod |