DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1957 str. 51 <-- 51 --> PDF |
Imajući u vidu ovdašnje rezultate i veliko stečeno iskustvo, prof. Pawlowski je izrazio želju, da se prilikom predviđenog boravka naših stručnjaka u Poljskoj organizira i na isti način sprovede tipološko istraživanje i vegetacijsko kartiranje jednog omanjeg područja u poljskom dijelu Tatre, koje bi služilo kao osnov daljnjim istraživanjima i kartiranjima ove vrste. Na kraju valja naglasiti, da je goste iz Poljske osobito oduševila prisnost, izvanredna susretljivost i prijateljski prijem na koje su nailazili kod svih naših ljudi i ustanova tokom cijele ekskurzije. . s Bertovi ć Iz Instituta za šumarska i lovna istraživanja NRH O UZGOJU BAMBUSA — BILJKE ZNAČAJNOG PRIRASTA Vrste bambusa pripadaju rodu trava (Gramineae — kao na pr. žitarice, pirike, trske i dr.), redovito jednogodišnjih biljki, ali bambus niče, razvija se, donosi plod i ugiba istom poslije izvjesnog niza godina. Domovina mu je južnoistočna Azija (1st. Indija, Indonezija, Japan i Kitaj) gdje ima više autohtonih vrsti, koje se razlikuju po provenijenciji, po uzrastu, boji i obliku lišća i krošnje, po dimenzijama stabljike, po posebnim mehaničkim i tehničkim osobinama i t. d. prema stanišnim i klimatskim uslovima predjela u kojima rastu. Pogoduje mu ilovasto-pjeskovito, duboko, srednje Bambusi pored osta le mediteranske flore u parku Odmarališta I. V. Slovenije u Opatiji Foto Ing. Radimir 1957. kompaktno, svježe tlo; u južnim toplim krajevima i na plodnom rahlom zemljištu raste vanredno brzo. U gustom sklopu ponaraste u visinu 20—50 m, a u debljinu od 15—35 cm. Odlikuje se dnevnim prirastom od 65—100 cm, tako da se udomaćila izreka: »Raste kao bambus poslije kiše«! Ali nesamo nevidjenim visinskim prirastom, bambus se odlikuje kao malo koja druga biljka živopisnim, vazda zelenim kopljastim lišćem neobične dekorativne ornamentike. Radi svoje svestrane upotrebe s pravom je nazvan »univerzalnom biljkom«. Kako podzemni tako i nadzemni dijelovi bambusa u mnogome se razlikuju od ostalih trava. Podzemni dijelovi sastoje se od mnogo kratkih punih (za razliku od nadzemnih, koji su šuplji) članova, odijeljenih uzlovima koji rastu vodoravno i odvajaju u vidu pršljenova brojno sitno korjenje. Okrajci takovih podanaka (rizoma) nastave da se u izvjesno vrijeme razvijaju u vertikalnom smjeru stvarajući tako nadzemnu stabljiku ili batvo. I pri ostalim člancima podanaka razvijaju se pupovi, od kojih neki izrašćuju u podanke, a drugi se razvijaju u batva. Podanci rastu preko, cijele godine — makar nešto sporije preko jake zime i velike suše — probijajući se teže kroz zbijeno i kompaktno tlo. Batvo je cjevkasto, šuplje, isprekidano drvenastim pregradama (uzlovima), omotanim izvana ovojcima, iz kojih se razvijaju ogranci. Na donjem dijelu (pod |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1957 str. 52 <-- 52 --> PDF |
zemnom pridanku) nosi svaka stabljika u pršljenovima korjenje, za stabilnost i ishranu biljke. Visina batva ovisi uglavnom od vrsti bambusa, plodnosti tla i odgovarajućoj klimi staništa, a o tome ovisi i vegetacioni ciklus. Izbojci, čim provire iz tla, razvijaju se veoma brzo i završavaju svoj prirast u visinu i debljinu za nešto više od mjesec dana, vegetiraju izvjestan broj godina (obično 4—6), dok odrvene, rode sjemenom i konačno se posuše. Rod bambusa »Arundinaria« razvija grane pri završetku rasta batva u visinu; stabljika je ravna, skoro jednake debljine i manje čvorava, izbija u gustim čupercima iz zbijenih podanaka, koji su stoga prikladni za vezivanje pomičnih terena, živog pijeska i rivina. Kod roda »Phyllostachys« grane i ogranci izbijaju uporedo sa postepenim razvojem stabljike u visinu, a podanci se razilaze u širinu, te su za to i batva mnoga jača i otpornija. Treći rod bambusa ima ograničen vodoravni razvoj podanaka i raste u busenu sa stabljikama i granama sposobnim da puštaju korjenje iz pršljenova (uzlova, članaka), tako da se mogu razmnažati dijelovima batva i grana (»Bambusa«). Razmnažanje se obično vrši busenima ili 15—20 cm dugim, oštro presječenim podancima sa najmanje 3 oka, smještenim u već pripremljenim jamama u trojnom povezu na razdaljini od 3 m. Zasađena mjesta se obilježe kolcima, prekriju sušnjem ili mahovinom i zalijevaju izvjesno vrijeme. Neke vrsti bambusa mogu se razmnažati sjetvom i reznicama. U Indoneziji se od 15 glavnih vrsti najviše iskorišćavaju: Bambus bambus, B. vulgaris, B. spinosa, Denđrocalamus asper, Gigantochloa apus i G. venticillata, debljine od 15—25 cm i visine od 20—30 metara. U porječju rijeke Jangče nema nijedne obitelji koja ne bi uzgajala bambus. Treba imati na umu, da u tropskim i semitropskim krajevima živi preko 200 miliona obitelji u kućama i po kolibama, koje su sami izgradili većim dijelom iz bambusa. Drvo bambusa je uslijed sastojaka kremične kiseline vanredne tvrdoće i čvrstoće, ali se pri tome dade lako cijepati i obrađivati, Upotrebljava se stoga mnogo u kućnoj radinosti: pletenje hasura, torbi, užeta, izrada štapova za šetnju, za kišobrane i suncobrane, za skijanje, ribolov, šatorske potpornje, za proizvodnju posuđa, sudova, bačvica, vrtnog i kućnog namještaja, košarica, dječjih igračaka, instrumenata i t. d.; u vrtlarstvu za kolje, kolce i ograde; u građevinarstvu za izradu vrata, prozora, podova, stropova, krovne konstrukcije te kao »bambusbeton« pri izgradnji višekratnih zgrada. Za grede i potpornje ugrađuju se bambusi promjera 9 cm na više za rožnike od 7 cm, za letve i prečke od 4 cm i t. d. Krov se prekriva polutkama bambusa u prvom redu konkavnim, a u drugom redu konveksnim licem prema gore, da izgleda kao da je prekriven »rimskim crijepom« odnosno »kanalicama«. Za prekrivanje krovova izrađuju se i šindre, širine 3—4 cm i duljine čvorova, isječene od najdebljih bambusovih stabljika, sušenih i stabiliziranih na zraku. Za 1 m2 krova potrebno je oko 200 komada takovih šindra (Burma, Tajland). Radi veće otpornosti proti zaraze od gljiva i bakterija, napada insekata i mikroorganizama, potapa se bambusova građa najmanje mjesec dana pod vodu ili se za 8—12 dana drži u otopini raznih soli (Wolmann). Bambusova batva mnogo se upotrebljavaju za vodovodne cijevi pri navodnjavanju i opskrbi naselja pitkom vodom, pri izgradnji čamaca, izradi jarbola, katarki i t. d. Dok nije bila poznata proizvodnja papira, tanke daščice bambusa, nanizane na špagat i ispisane tušem, predstavljale su pisma i knjige! Dandanas se bambus u velikim razmjerarna prerađuje na celulozu i papir, tekstilno vlakno i grubo platno. Lišće i mekši dio stabljike upotrebljava se kao stočna hrana i stelja; sok bambusa radi znatnog sadržaja grozđanog šećera kao okrepljujući i osvježavajući napitak (Tabašir), a mladi izbojci, pupovi, spremaju se kao delikatesa azijsko-kulinarske vještine kao zasebno jelo ili dodatak i začin drugim nacionalnim jelima. Radi svega toga južnoistočni narodi Azije visoko, cijene bambus od davnine. Bambus se u istočnoj Indiji i susjednim zemljama susreće kao simbolična, ukrasna, dekorativna i industrijska biljka naročitog značaja na svakom koraku, te tko je imao prilike uživati u bambusovim nasadima i prisluškivati pjesmu treperenja živahno zelenog lišća pri proljetnjem povjetarcu kao i pri sniježnom sjevernjaku, taj neće nikada zaboraviti na ugodno provedene časove i dekorativne motive bambusovih nasada. Kroz stoljeća svi najbolji rezbari, slikari, vajari, pjesnici i književnici odabirali su bambusovu biljku za predmet svog stvaranja i ovjekovječili je u pjesmama 450 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1957 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Ukrasni nasadi bambusa u parku Bambusi u parku I. maj u Opatiji ljetovališta Opatija Foto Ing. Radimir, 1957. i romanima, na porcelanu i kristalu, na platnima i skulpturama za sva vremena. — Nije slučajnost, što je čuveni kineski slikar Čang Ta Cien, pri nedavnom susretu sa Pikasom, darovao mu sliku, koja predstavlja bambuse! Višestruka sposobnost korisne primjene bambusa u mnogim granama narodne privrede navela je i neke evropske narode, da tokom posljednjih decenija pristupe uzgajanju raznih vrsti bambusa, naročito u području Sredozemlja, gdje se neke vrsti bambusa *fnnogo uzgajaju radi osobitih odlika vezivanja terena, zaštite tla i stvaranja humusa u bujicnim i obalnim područjima. Po Italiji i u Francuskoj (plantaže kod Arlesa i u Landima) posvećuje se mnogo pažnje uzgoju bambusa raznih vrsti. Bambusove plantaže zasnivaju se u posljednje vrijeme i u Americi, da bi time proizveli 6 puta veće količine sirovine za industriju papira nego li sadanjim uzgojem bora. Bambusa imade i kod nas po nekim privatnim, gradskim i botaničkim vrtovima. Posljednjih decenija bambus je zasađen na pokusnim plohama u nekim šumskim rasadnicima sa manje više odgovarajućom njegom. Prve sječe donijele su i znatne novčane prinose (Šumarija Metković, Arboterum Trsteno i t. d.). Kao dekorativna ukrasna biljka bambus se najljepše razvio u privatnim i javnim parkovima ljetovališta Opati je-Lovran. S razloga što bambus u raznim varijacijama uspijeva na rahlom, mrvičastom i kompaktnom zbijenom, vapnenom i silikatnom suhom, vlažnom i močvarnom tlu, izdrži veliku sušu i jaku zimu (do —20" C. Bambus aristata raste na Istočnim Aiidama i na visinama od 4.700 m) što je u stanju da u kratkim vegetacionim ciklusima proizvede drvo neobične čvrstoće i dimenzije (B. Brandish do 30 cm promjera i 38 m visine) podesno za mnogostruku upotrebu u domaćinstvu i u raznim granama narodne privrede i napokon što može radi svog dekorativnog uzrasta i šarolikosti boja i stabljika neosporno mnogo doprinijeti unapređenju turizma na našim obalama, uvjereni smo da bi intenzivniji uzgoj bambusa, gdjegod to ekološke i klimatske okolnosti dozvoljavaju, mogao donijeti narodnoj privredi znatno koristi. 451 |