DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1957 str. 52 <-- 52 --> PDF |
zemnom pridanku) nosi svaka stabljika u pršljenovima korjenje, za stabilnost i ishranu biljke. Visina batva ovisi uglavnom od vrsti bambusa, plodnosti tla i odgovarajućoj klimi staništa, a o tome ovisi i vegetacioni ciklus. Izbojci, čim provire iz tla, razvijaju se veoma brzo i završavaju svoj prirast u visinu i debljinu za nešto više od mjesec dana, vegetiraju izvjestan broj godina (obično 4—6), dok odrvene, rode sjemenom i konačno se posuše. Rod bambusa »Arundinaria« razvija grane pri završetku rasta batva u visinu; stabljika je ravna, skoro jednake debljine i manje čvorava, izbija u gustim čupercima iz zbijenih podanaka, koji su stoga prikladni za vezivanje pomičnih terena, živog pijeska i rivina. Kod roda »Phyllostachys« grane i ogranci izbijaju uporedo sa postepenim razvojem stabljike u visinu, a podanci se razilaze u širinu, te su za to i batva mnoga jača i otpornija. Treći rod bambusa ima ograničen vodoravni razvoj podanaka i raste u busenu sa stabljikama i granama sposobnim da puštaju korjenje iz pršljenova (uzlova, članaka), tako da se mogu razmnažati dijelovima batva i grana (»Bambusa«). Razmnažanje se obično vrši busenima ili 15—20 cm dugim, oštro presječenim podancima sa najmanje 3 oka, smještenim u već pripremljenim jamama u trojnom povezu na razdaljini od 3 m. Zasađena mjesta se obilježe kolcima, prekriju sušnjem ili mahovinom i zalijevaju izvjesno vrijeme. Neke vrsti bambusa mogu se razmnažati sjetvom i reznicama. U Indoneziji se od 15 glavnih vrsti najviše iskorišćavaju: Bambus bambus, B. vulgaris, B. spinosa, Denđrocalamus asper, Gigantochloa apus i G. venticillata, debljine od 15—25 cm i visine od 20—30 metara. U porječju rijeke Jangče nema nijedne obitelji koja ne bi uzgajala bambus. Treba imati na umu, da u tropskim i semitropskim krajevima živi preko 200 miliona obitelji u kućama i po kolibama, koje su sami izgradili većim dijelom iz bambusa. Drvo bambusa je uslijed sastojaka kremične kiseline vanredne tvrdoće i čvrstoće, ali se pri tome dade lako cijepati i obrađivati, Upotrebljava se stoga mnogo u kućnoj radinosti: pletenje hasura, torbi, užeta, izrada štapova za šetnju, za kišobrane i suncobrane, za skijanje, ribolov, šatorske potpornje, za proizvodnju posuđa, sudova, bačvica, vrtnog i kućnog namještaja, košarica, dječjih igračaka, instrumenata i t. d.; u vrtlarstvu za kolje, kolce i ograde; u građevinarstvu za izradu vrata, prozora, podova, stropova, krovne konstrukcije te kao »bambusbeton« pri izgradnji višekratnih zgrada. Za grede i potpornje ugrađuju se bambusi promjera 9 cm na više za rožnike od 7 cm, za letve i prečke od 4 cm i t. d. Krov se prekriva polutkama bambusa u prvom redu konkavnim, a u drugom redu konveksnim licem prema gore, da izgleda kao da je prekriven »rimskim crijepom« odnosno »kanalicama«. Za prekrivanje krovova izrađuju se i šindre, širine 3—4 cm i duljine čvorova, isječene od najdebljih bambusovih stabljika, sušenih i stabiliziranih na zraku. Za 1 m2 krova potrebno je oko 200 komada takovih šindra (Burma, Tajland). Radi veće otpornosti proti zaraze od gljiva i bakterija, napada insekata i mikroorganizama, potapa se bambusova građa najmanje mjesec dana pod vodu ili se za 8—12 dana drži u otopini raznih soli (Wolmann). Bambusova batva mnogo se upotrebljavaju za vodovodne cijevi pri navodnjavanju i opskrbi naselja pitkom vodom, pri izgradnji čamaca, izradi jarbola, katarki i t. d. Dok nije bila poznata proizvodnja papira, tanke daščice bambusa, nanizane na špagat i ispisane tušem, predstavljale su pisma i knjige! Dandanas se bambus u velikim razmjerarna prerađuje na celulozu i papir, tekstilno vlakno i grubo platno. Lišće i mekši dio stabljike upotrebljava se kao stočna hrana i stelja; sok bambusa radi znatnog sadržaja grozđanog šećera kao okrepljujući i osvježavajući napitak (Tabašir), a mladi izbojci, pupovi, spremaju se kao delikatesa azijsko-kulinarske vještine kao zasebno jelo ili dodatak i začin drugim nacionalnim jelima. Radi svega toga južnoistočni narodi Azije visoko, cijene bambus od davnine. Bambus se u istočnoj Indiji i susjednim zemljama susreće kao simbolična, ukrasna, dekorativna i industrijska biljka naročitog značaja na svakom koraku, te tko je imao prilike uživati u bambusovim nasadima i prisluškivati pjesmu treperenja živahno zelenog lišća pri proljetnjem povjetarcu kao i pri sniježnom sjevernjaku, taj neće nikada zaboraviti na ugodno provedene časove i dekorativne motive bambusovih nasada. Kroz stoljeća svi najbolji rezbari, slikari, vajari, pjesnici i književnici odabirali su bambusovu biljku za predmet svog stvaranja i ovjekovječili je u pjesmama 450 |