DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/1957 str. 55     <-- 55 -->        PDF

Rad Kongresa odvijao se u slijedećim sekcijama: Bibliografska sekcija, vođa:


E. Saari (Finska); Sekcija 11: Opći utjecaji šume, vođa: Champion (V. Brit.), od 1956.
H. G. Wilm (USA); Sekcija 21: šumsko-vegetacijska, vođa: A. de Philippis (Italija);
Sekcija 22: za genetiku i oplemenjivanje u šumarstvu, vođa: C. S. Larsen (Danska);
Sekcija 23: za silvikulturne probleme, vođa: H. Leibundgut (Švicarska); Sekcija 24:
za zaštitu šuma, vođa H. van Vloten (Nizozemska), od 1956. A. Biraghi (Italija); Sekcija
25: za prirast i uređivanje šuma, vođa: I. Invessalo (Finska), od 1956. F. Firat
(Turska) i H. Hummel (V. Brit.); Sekcija 31: za ekonomiku i organizaciju, vođa: J.
Speer (Njemačka); Sekcija 32: za transportna sredstva i radni učinak, vođa U. Sundberg
(Švedska); Sekcija 41: za tehnološka pitanja, vođa: J. Campredon (Francuska).
U sekcijama raspravljano je o najavljenim temama, kao i o budućem radu. I
unutar pojedinih sekcija materijal je bio vrlo raznoličan. U vezi s time rad se odvija
tako da su pojedini problemi obrađeni u radnim grupama stručnjaka specijalista.
Te grupe su glavna snaga Unije, jer se u njima rješavaju najvažnija stručna pitanja.
U opsežnijim sekcijama učesnici su prijedjoge za rezoluciju mogli dostaviti pismeno.
Koristeći tu priliku zatražili smo da se u daljnjem radu uzmu u razmatranja pitanja
primjene fitocenologije u šumarstvu, napose s obzirom na jedinstvenu metodiku
kartiranja šuma, kao i na jednoobrazni postupak kod klasificiranja i nomenklature
šumskih zajednica.


Dokumentacioni materijal Kongresa bio je vrlo obilan, a raspodjela dobro
organizirana. Iz raznih oblasti šumarske nauke bilo je umnoženo i stavljeno učesnicima
na raspolaganje već prije početka Kongresa oko 160 referata, od toga 86 na
engleskom, 46 na njemačkom i 28 na francuskom.


Za vrijeme zasjedanja referirano je ukratko i skupno o istovrsnim referatima,
koji su se odnosili na unaprijed utvrđenu glavnu temu. Taj je skupni izvještaj poslužio
kao osnov za diskusiju. Težište je stavljeno na osnovne stavove i doneseni
su zaključci od internacionalnog značenja.


Od strane jugoslavenskih delegata podneseni su slijedeći referati: Anić M.:
Rhytmus des Hohenwachtums bei Pflanzen verschiedener Holzarten im Laufe ihrer
Vegetationsperiode; Bumiševac T.: Der japanische Spindelbaum (Evonimus japonica).
Möglichkeiten seiner Erziehung in Jugoslawien zweck der Erzeugung von Guttapercha;
Janković Č. (Beograd): Particularités du repeuplement des terrains torrentiels.
Principes et procedes; Klemenčić I. (Ljubljana): Optimale Dichte des Verkehrsnetzes
im Walde; Klepac D. (Zagreb): L´acroissement du sapin dans les différentes
associations de la Croatie occidentale; NičotaB. (Skoplje): Influence des rideaux-abris
sur l´amélioration de la température de l´air et du sol dans l´intervalle de ces rideaux;
Plavsic M. (Zagreb): Die schmallblätrige Esche (Fraxinus angustifolia) und
ihr Starkzuwachs; Simić P. (Skoplje): Die Bedeutung der Waldpflege für die Entwicklung
Schwarzkiefernkulturen in Mazedonien.


Bibliografska sekcija: Bibliografija je zbog naglog porasta naučnog
materijala i potrebe brzog snalaženja u njemu postala temeljna pomoćna znanost za
svako istraživačko područje. Jedinstvena razdioba naučnog materijala olakšava zajedničku
međunar. suradnju. Dosad je 26 zemalja prihvatilo oksfordski sistem decimalne
klasifikacije. Instituti: Commonwealth Forestry Bureau u Oxfordu, Bundes Forschungsanstallt
für Forst- und Holzwirtschaft in Reinbeck bei Hamburg i Library
of the US Department of Agriculture in Washington, centri su za objavljivanje internacionalnih
naslova i glavnog sadržaja stručnih radova. Oni će izraditi u podesnim
kraticama.popis svih šumarskih i drvno-industrijskih časopisa i naznačiti, kod kojih
se od tih instituta oni registriraju. Intenzivirat će se rad na izradi šumarske terminologije.
Izvršit će se pripreme za objavu materijala na više svjetskih jezika.


U sekcij i 11. raspravljeno je pitanje zaštitnih pojaseva. Uzeta su u obzir i
opažanja i rezultati dobiveni u Makedoniji (Ničota). Na pitanju poljozaštitnih pojaseva
produbit će se daljnja saradnja sa naučnim poljoprivrednim radnicima. Posebna
radna grupa bavit će se problemom utjecaja šume na vodni režim. Diskutirano je


o utjecaju šume u tropskim šumskim predjelima.
Sekcij a 21. preporučila je metode izrade ekoloških karata, kao i kartiranje
šumske vegetacije u smislu prijedloga Prof. Gaussen a (Francuska). Naglašena je
potreba svjetske ekološke karte u mjerilu 1 :1,000.000. Karta je važna zbog brzog
ocjenjivanja ekoloških uvjeta. Prof. Rome l izvjestio je o radu grupe za probleme
promjena u tlu povodom unašanja ekološki nepodesnog stranog drveća. Prihvaćeno
je da se prouči Šukačevljev a tipologija. U vezi toga prevest će se njegova
metodika rada na engleski, francuski i njemački jezik. Obrazovana je radna grupa,
koja će se pozabaviti tim pitanjem i nastojati uskladiti razne fitocenološke i šumsko