DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1957 str. 56 <-- 56 --> PDF |
tipološke škole. Grupu sačinjavaju: Leibundgut (Švicarska), Jones (Engleska), Korstian (USA), Köstler (Njemačka), Harison (Kanada), Philippis (Italija), Ohmasa (Japan), Sarvas (Finska), Silvy-Legigois (Francuska), Sukačev (SSSR) i Anić (Jugoslavija). Za naredni kongres previđena je razrada problema o degradaciji tla i važnosti mikorize. U suradnji sa sekcijom 23. proučit će se pitanje ekoloških uvjeta prilikom pomlađivanja šume. Diskutirat će se o promjenama u tlu, naročito s obzirom na hraniva, pod utjecajem raznih vrsta drveća. Sekcij a 22. raspravljala je o pitanju eukalipta i tik-drva. Pozabavila se ponovno pitanjem sjemenarstva. Predložila je da se u vezi sređivanja nomenklature uspostavi veza sa botaničarima i da se taj vrlo akutni problem iznese na naredni botanički kongres. Izabrane su dvije radne grupe, od kojih će se jedna baviti problemima provenijencije, a druga terminologijom u šumarskoj genetici. Na narednom kongresu obradit će se metode povećane produkcije šumskog sjemenja, pitanje meksikanskih borova i pitanje provenijencije duglazije. Vrlo opsežan program imala je sekcij a 23. Ona se bavi proučavanjem najpodesnijih tehničkih mjera s obzirom na što povoljniju proizvodnju drvne tvari. U pogledu klasifikacije stabala i metoda sastoiinske analize prihvaćeno je da isprobaju prijedlozi Silvy-Leligoisa (Francuska), Köstlera (Njemačka), Leibwidguta (Švicarska) i Sarvasa (Finska). Obrazovana je radna grupa za razradu internacionalnog programa proučavanja njege sastojina. Osobit interes poklonjen je pitanju šumskih rasadnika i problemima pošumljivanja. Kod šumskih rasadnika stavlja se težište na pitanje suzbijanja korova, gnojenja, uspostave i održanje povoljne strukture tla, pitanje zaštite transpiracije pri transportu i neposredno iza sadnje i dr. Posebna radna grupa razradit će program istraživanja mehanizacije rada kod pošumljivanja. Grupa će surađivati sa mašinskim inženjerima. Kod pošumljivanja daje se prednost problemima: ekološki i biološki prikladna smjesa drveća, konkurencija korijenja šumskih biljaka, gnojenje, pitanje strukture tla i vlage u tlu. To pitanje povjereno je posebnoj radnoj grupi. Za naredni kongres razradit će se i pitanje čistih i mješovitih sastojina, problem pošumljivanja u aridnim područjima i dr. U sekciji 24. raspravljano je u dinamici populacija štetnih insekata u vezi sa ekološkim prilikama. Naglašena je potreba veće suradnje između teoretičara i praktičara. Diskutirano je o suradnji na zaštiti šuma u internacionalnim razmjerima. Daljnji rad odnosit će se na studij unesenih bolesti na borovcu, pitomom kestenu, brijestovima i hrastovima, mjere za suzbijanje štetnika, proučavanje rezistencije šumskog drveća prema bolestima i štetnicima i dr. Obrazovana je radna grupa za mikološka fiziološka i ekološka istraživanja, kao i za razradu praktičnih pitanja mikorize u rasadnicima i kulturama. U sekcij i 25. raspravljano je o jednoobraznosti rada kod raznih taksacijskih izmjera i mogućnosti upoređivanja prihodnih tabela sastavljenih na bazi raznih metoda. Preporučeno je da se započnu istraživanja kvalitetnih elemenata. Raspravljano je o klimatski uslovljenim razlikama u rastenju drveća. Obrazovana je radna grupa za proučavanje metoda izmjera i primjenu podesnih instrumenata. Na narednom kongresu raspravljat će se utjecaji načina gospodarenja na šumsku produkciju. Sekcija je predložila da se ubuduće kongresnim radovima priloži opsežan rezime i na dva druga kongresna jezika. Sekcij a 31 razmatrala je pitanje troškova u šumarstvu (troškovi uprave, sječe, podizanja kultura, gradnje transportnih sredstava, socijalni doprinos i t. d.). Na narednom kongresu raspravljat će se o pitanju izrade terminologije, o problemu kamatnjaka i problemu radnog produktiviteta. Izabrane su u vezi s time tri radne grupe. U sekcij i 32 raspravljano je o problemima radnog učinka. Dan je osvrt na ta pitanja s medicinskog i fiziološkog gledišta. Prihvaćen je plan za buduća istraživanja fiziologije rada u šumi. Raspravljeno je o pitanjima optimalne gustoće šumskih puteva. I ovdje je naglašena potreba jedinstvene terminologije. Se k c i j a 41. raspravljala je o problemima bioloških, kemijskih i fizikalnih svojstava drva. Izneseni su mnogi problemi o kojima će se raspravljati na narednom kongresu. Daje se prednost proučavanju raznih faktora, koji utječu na prirast i tvorbu drvne tvari. Utjecaj ekoloških faktora istraživat će se zajedno s drugim stručnjacima. U svrhu proučavanja kvalitete drva potrebno je izraditi jedinstvenu metodiku uzimanja uzoraka na drvetu i u sastojini. I ovdje je istaknuta potreba izrade terminologije. Naglašena je i potreba istraživanja abnormalnog rastenja. 454 |