DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1957 str. 6 <-- 6 --> PDF |
žujući uzroke oskudnom podmlađivanju jele i ugibanju njenog podmlatka Abel e je već 1909. godine primijetio, da je ova pojava rasprostranjena na velikom području Njemačke (Bavarska, Frankenwald, Schwarzwald, Vogesi i drugdje). Čitav niz autora neovisno je pratio i kasnije tu pojavu sve do naših dana. U najnovijoj literaturi često se tretira pitanje podmlađivanja te vrste drveća (Dannecke r 1929—1954, Pipan 1950, Zu mer 1950, Schaeffer 1951, Pa var i 1951, Susmel 1951, Offner 1952, Safar 1948—1955, Jovanović B. 1950 i mnogi drugi). Prema tome ovaj problem ima gotovo opće značenje, pogotovu na suhijim i toplijim područjima prirodnog rasprostranjenja jele, razmjerno mnogo na zapadnoj granici njenog prirodnog areala. Stoga se već prije II. svjetskoga rata pojaviše najprije suzdržljive napomene a zatim i saopćenja, članci i pozivi, da se problemu regeneracije jele pokloni veća pažnja. To napose zato, što je ova vrsta među planinskim drvećem jedna od najvrijednijih i s velikim prirastom drvne mase. Pitanje obnove jele postepeno je u stručnim krugovima sve aktuelnije. Potkraj prošlog decenija pojavio se i prijedlog, da stručnjaci srednje Evrope zajednički istraže problem prirodnog podmlađivanja jele (Gude 1950). Nedovoljno podmlađivanje jele u većini sastojina prebornih šuma Hrvatske, gdje se pojavilo, s gledišta šumske biocenoze nema veće značenje, jer su se dijelovi takvih sastojina postepeno ispunjavali krošnjama obilno podmlađene bukve. Osim toga u čistim sastojinama bukve na području zajednice Fagetum abietetosum i ponegdje u Fagetum montanum Horv. i Blechno-Fagetum Horv. prirodno se proširuje mladi naraštaj jele, a obilnije je u vlažnijim predjelima zajednice Blechno-Abietum Horv. Ali ako se na temelju gospodarskih i prirodnih faktora šumske proizvodnje postavi cilj gospodarenja: plansko i racionalno povećavanje i održavanje većeg omjera četinjača, tada se s gospodarskog gledišta podmlađivanje jele pojavljuje kao akutan problem. Najbolji i najjeftiniji način za podmlađivanje jele je održavanje takvih stanišnih i sastojinskih okolnosti ,da se pogoduje posebnim biološkim osobinama jelovog mladog naraštaja, napose ponika i neodraslog podmlatka*: d o v o 1 j n a zračna i talna vlaga, mali mikroklimatski ekstremi i dobra fizikalna svojstva tla. To u uzgojnom smislu znači stvarati i održavati gušći vertikalan do stepeničast sklop, umjereno otvarati sklop krošanja, pomagati podmlađivanje u grupama, kao i umjetno nadopunjavati prirodno podmlađivanje također u grupama. Prirodno podmlađivanje jele u pojedinim sastojinama i čistinama može se pomoći i tako, da se iskorišćava pojava prirodne izmjene vrsta drveća, t. j . možemo obnavljati jelu stvaranjem boljih stanišnih okolnosti posredstvom listača i drugih četinjača. Obnova jele posredstvom listača Odavna već poznata je činjenica, da se pojedine četinjače često naseljuju pod listače i obratno, kao i da se općenito mnoge vrste drveća gdjekad bolje podmlađuju pod drugim vrstama drveća. U prebornim šumama prirodno podmlađivanje jele pod sklopom listača česta je pojava. Jela se u našim planinskim i brdskim područjima mnogo pojavljuje pod * Prema terminologiji, koju smo predložili za preborne šume: podmladak je do prs. visine (1,3 m), i to neodrasli do 0,3 m a odrasli od 0,3 do 1,3 m; mladik je od prs. visine do 10 cm pr. pr. (taksacijska granica); sve zajedno je mladi naraštaj. 40* |