DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1957 str. 69 <-- 69 --> PDF |
o jednoj »tajanstvenoj« zvijeri koju »čovjeku nije moguće ni pravo vidjeti a kamoli promatrati«. Možda bi se i u drugim poglavljima valjalo držati istog principa (na primjer u pitanju: strihnin ili cijanovodik i t. d.). Za opširno poglavlje »lov i uništavanje « već smo rekli da predstavlja stožer cijelog studija i obiluje vrlo interesantnim i poučnim materijalom. Autori ističu da su sve metode tamanjenja vuka uglavnom plod dugotrajnog rada i opažanja lovca-praktičara. Lov na vukove uvijek se mora prilagoditi dobu godine, klimatskim i drugim prilikama dotičnog kraja. Uvijek treba imati na umu da imamo posla sa zvijeri koja je sama nadarena vanrednim lovačkim sposobnostima. Kraj svega toga poželjan je jednostavniji postupak. Od »kompliciranih« metoda ne treba očekivati koristi (karakterističan je primjer lov priređen u počast bivšeg prestolonaslednika Franca Ferdinanda). Prema mišljenju autora hvatanje vukova u jame i ograđene kotareve spada u zastarjele načine lova koji se ne mogu preporučiti. Pod uništavanjem vukova t. j . pod njihovim tamanjenjem bez upotrebe oružja podrazumjevaju se uglavnom dva načina: 1. trovanje i 2. hvatanje vučije mladunčadi u brlogu. "Ovakoj podjeli dalo bi se prigovoriti: zašto hvatanje odraslog vuka u gvožđa spada u lov, a hvatanje mladog u brlogu u nešto, što nije lov. U posljednjem poglavlju »Organizacije borbe protiv vukova« autori u prvom redu konstatuju sistematske i stalne, t. j . uvijek ponovljene nedostatke te organizacije kod nas, smatrajući da kod nas borba protiv vukova nikada nije bila shvaćena dovoljno ozbiljno, a same akcije vršene bez ikakvog reda i uzajamne povezanosti. Iskustva drugih naroda govore nam da su oni počeli organizovano tamanjenje vukova još prije nekoliko stotina godina. U Francuskoj još za Karla Velikog nalazimo tragove te prve organizacije, a ipak je još prije 130 godina godišnje tamanjeno čak do 2.000 vukova. Šteta što autori nisu upotpunili svoju lijepu monografiju o vuku statističkim podacima o kretanju »vučarnosti« u drugim zemljama i u drugim pokrajinama FNRJ. Knjiga Milana i Ratka Kneževića je jedan skupocjen doprinos ne samo poznavanju vuka i načinu suzbijanja, nego i propa gandi da ne posustanemo u toj borbi. Francuz Pardé apeluje na francuske šumare i lovce: »ostavimo ih (vukove) na miru!« Mi ovdje još ne smijemo izaći s takvim apelom, ma kako ekstreman i napredan bio naš stav u pogledu zaštite prirode. Ing. A. Panov PETROVlC, D. S.: Odnos između količine lišća i proizvedene mase kod kanadske topole (Populus canadensis Moench.). Zbornik radova — Instituta za fiziologiju razvića, genetiku i selekciju, 4. str. 155—185., Beograd, 1956. Istraživanja su izvedena kod 7 stabala provenijence Plavno na Dunavu, Deliblatska pješčara i Košutnjak (Beograd). Rezultati ispitivanja mogu da posluže za rješavanje niza pitanja, kao na primjer uticaj svjetlosti na debljinu stabla, veličinu i težinu lista topole; uticaj svjetla na proizvodnju količine i kakvoće drvene mase topole, te odnos uticaja svjetla, tla i klime na drvnu masu. Autor je utvrdio cijeli niz statističkih podataka, koje navodimo: Količina lišća krošnje ovisi u prvom redu od starosti. Na pr. stablo staro 21 godinu ima prosječno cea 114.000 listova, težine 86 kg s asimilacionom površinom od 918 m2. Obje strane jednog lista imaju skupa 2—300 cm2 asimilacione površne. 1 kg lišća prosječno sadrži 1340 (700—2130) listova, a od toga na liske otpada 88 (86—94)% i na peteljke 12 (6—14)%. Asimiiaciona površina 1 kg lišća iznosi 8.3 (9—8.5) m2. Asimiiaciona površina lišća 1 ha nasada iznosi 155.000 m2 s 31,000.000 listova, koji teže 18.000 kg. Težina lišća u odnosu na krošnju iznosi 9—52%. Za proizvodnju 1 m3 drvne mase s korom (stablo s korom) potrebno je 438.000 (424.000—1,500.000) listova, koji teže 364 (321—960) kg i imaju asimilacionu površinu 3040 ´(2374—8107) m2. Za proizvodnju 1 kg drvne mase (stablo s korom): 632 (506—1652) listova, koji teže 0.472 (0.461—1.056) kg sa asimilacionom površinom 3,9 (3.5—8.9) m2, odnosno 1 m2 proizvede drvne mase s korom: 0.000329 (0.000123—0.000374) m3 i 0.2540 (0.1121—0.2830) kg, odnosno 1 kg lišća proizvede drvne mase s korom: 0.002744 (0.001032—0.003118) m3 i 2.120 (0.9470— 2.3599) kg. Općenito se može na osnovu autorovih istraživanja reći, da se povećanjem prostora za rast povoljno utiče na povećanje proizvodnje drvne mase. Dr. J. Kovačević |